Šta Donald Trump vidi u Grenlandu – Značaj geopoložaja i prirodnih bogatstava najvećeg otoka na Zemlji

Dva velika geografska oksimorona čiji su nazivi u potpunoj suprotnosti u odnosu na prirodna obilježja prostora su imena najvećeg okeana i najvećeg otoka na Zemlji. Privremeno mirna vodena površina Pacifika je uvjetovala da Fernando Mageljan okean nazove „Mar del Pacifiko“ (mirno more). Danas je jasno da je Pacifik veoma „nemiran“, ali se slična stvar desila i otoku koji je površinom četiri puta veći od Francuske. Erik Crveni, vođa Vikinga, je 982. godine „otkrio“ otok koji je u priobalju obilovao zelenom travnatom vegetacijom. Nakon što su 985. godine Vikinzi na njemu osnovali koloniju dali su mu ime „Grenland“ (zelena zemlja).

Prirodni pokrov Grenlanda je mnogo manje zelen u odnosu na ono što su uočili Vikinzi. Priobalni dio ima vegetacijski pokrov, a osnovni „krivac“ takve pojave je topla morska struja koja onemogućava da se i taj dio zaledi. Više od 4/5 Grenlanda je prekriveno inlandiceom, odnosno zonom regionalne glacijacije. Nakon Antarktika na krajnjem jugu, ovaj otok je najveća zona koja je prekrivena ledom na planeti. Iako samo 19 posto otoka nije pod ledom to je čak 410 000 km2 površine na kojoj postoji vegetacija.

Grenland ima položaj od strateškog značaja

Grenland pripada arktičkoj regiji i nalazi se između Atlantika na jugu i Sjevernog ledenog okeana na sjeveru. Njegove dimenzije su impozantne jer od sjevera do juga se proteže dužinom od 2.670 kilometara, a od istoka do zapada u dužini od 1.050 kilometara. Interesantno da je rt Moris Jesup, njegova najsjevernija tačka, udaljena samo 740 kilometara od sjevernog pola. U prošlosti je bio poprilično izoliran, kako zbog svog geografskog položaja tako i zbog dominacije polarne i klime tundre. Moderna geopolitička situacija govori da bi se i polarne oblasti mogle uspješno valorizirati.

Iako se čini kao zona „kraja svijeta“, Grenland ima položaj od strateškog značaja. Dejvisova vrata, Smitov prolaz i Bafinov zaljev odvajaju Grenland od Kanade, a Grenlandsko more i Danski prolaz na zapadu su prirodna granica koja odvaja najveći otok od dva mnogo manja – Svalbarda i Islanda. Sve veći značaj sjevernih puteva, kao i arktičke prometne rute sjeverno od Sibira, Grenlandu daju na kvaliteti geografskog položaja. Otapanje leda kao posljedica klimatskih promjena, od kojih strahuje cijela planeta, ovim prostorima donosi benefit zbog valorizacije prometa. Vjerovatno najvažnija geopolitička činjenica je postojanje vojne zrakoplovne baze SAD-a na ovom otoku. Izjava Donalda Trampa, po kojoj je kontrola i vlasništvo nad Grenlandom nužnost zbog nacionalne sigurnosti SAD-a, je veoma brzo odjeknula i podsjetila na dešavanja iz 2019. godine.

Ovo su samo neki od geopolitičkih razloga zbog čega je predsjednik Tramp u periodu svog prvog mandata 2019. godine imao želju da kupi Grenland. Potencijalno djeluje nestvarno, ali kada se pogledaju Aljaska i Luizijana koje su Amerikanci kupili od Rusije, odnosno Francuske, evidentno je da se takva mogućnost javlja kao apsolutno ostvariva. Prije nekoliko dana, prije nego što je zvanično dobio novi mandat, Tramp je obnovio identičnu priču. Osim geopoložaja, sigurno je da Trampa Grenland privlači zbog brojnih mineralnih bogatstava kao i zaliha pitke vode koje u sebi nosi led na ovom otoku.

Geotektonski otok je dio velikog sjevernog kopna Laurazije od kojeg su nastali i Sjeverna Amerika i Euroazija, a to znači dio Kanadskog štita. Odvajanje ovih teritorija je nastalo nakon otapanja leda kada su se formirali zaljevi, rubna mora i brojni fjordovi. U geološkoj osnovi dominiraju metamorfne stijene gnajsa i kristalastih škriljaca koje su prekrivene mlađim sedimentima i eruptivnim stijenama. Kristalizacija stare prekambrijske mase je omogućila nastanak brojnih minerala, a upravo oni najviše privlače Trampovu administraciju i brojne investitore.

Rudnici

Trenutno su na Grenlandu dva rudnika – rubina i anortozita. Brojni rudnici i kompanije čekaju dozvole za eksploataciju, a otapanje leda povećava potencijalni prostor rudarenja. Raznovrsni zemni metali, radioaktivni uran te fosilna goriva u priobalnim šelfovima su samo neke od materijalnih vrijednosti Grenlanda. Svaka eksploatacija i primarna obrada minerala sa sobom potencijalno donosi i ekološke probleme.

Poseban kvalitet daje „bezbojno blago“ u obliku leda. Lednici na Grenlandu imaju debljinu i do 3.000 metara, a završavaju u fjordovima na zapadnoj obali gdje se formiraju i kratki potoci. S obzirom na činjenicu stalnog problema sa pitkom vodom na planeti, upravo bi se u budućnosti ledeni pokrov mogao više eksploatirati. Lednici su posljedica klime u kojoj samo u kratkotrajnim ljetima živa u termometru pokazuje pozitivne vrijednosti. Sa aspekta padavina Grenland je „ledena pustinja“ jer je količina istih ispod 150 milimetara godišnje.

Klima se odrazila i na floru i faunu. Ovdje dominiraju mahovine i lišajevi, a rijetko se javljaju patuljaste breze, johe i vrbe. U kopnenom dijelu dominiraju polarni tipovi zeca, medvjeda, lisice i vuka, a u vodenoj površini se javljaju razne vrste riba te tuljani i grenlandski kit. Upravo su ova prirodna bogatstva najznačajnija za tamošnje stanovništvo. Eskimi su prostor naselili još u periodu nastanka drevnog Egipta, a dominantno se bave lovom i ribolovom.

Dsanas Grenland ima oko 57 000 stanovnika. Računa se kao „prekomorska teritorija“, a 1979. godine je dobio svoj ustav. Zanimljiva je činjenica da je 1985. godine napustio Europsku Ekonomsku Zajednicu (današnja EU), a 2009. godine na referendumu pokazao želju da se odvoji od Danske koja ga samostalno kontrolira već dva stoljeća nakon raspada Norveško-danske unije. Interesantno je da je pod krunom ove evropske države već više od 600 godina, a tek je 1953. prestao biti kolonija Danske i postao ravnopravni dio te države.

Šta želi Trump?

Nakon nedavnih Trampovih istupa i priče o potencijalnoj kupovini otoka, javnosti se obratio premijer Grenlanda sa porukom kako otok nije na prodaju. Evidentno je da otok zavisi od ekonomske pomoći Danske, a tek se čeka odgovor Trampu iz Kopenhagena koji je trenutno prisutan samo u sporadičnim izjavama nekih parlamentaraca. Sljedeće godine će se održati izbori na Grenlandu, a to bi potencijalno moglo značiti ubrzanje procesa sticanja nezavisnosti od Danske. Tek tada će priča o „kupovini“ otoka dobiti na značaju.

Geografija se nekada „poigra“ pa prostorima koji budu totalno izolirani pa im nekada ponudi da budu veoma značajni u prometu i komunikaciji. Priči novoizabranog predsjednika SAD-a treba dodati i želju da se spriječe uticaji Rusije i Kine – od kontrole arktičkog prometa do investicija u eksploataciji prirodnih resursa. Jasno je da će otapanje leda ponuditi nove putne komunikacije koje će biti mnogo kraće nego one kroz Suecki i Panamski kanal, a na tom putu se nalazi i Grenland. Ova činjenica je predodredila veliki interes za nekada izolirani otok sjeverno od Atlantika.

Otok koji je veoma rijetko naseljen, na kojem čak 85 posto stanovnika se bavi ribolovom i gdje 90 posto izvoza predstavljaju ribe, rakovi i riblje prerađevine, uskoro bi mogao postati linija dodira interesa velikih sila svjetske geopolitike. Osim mineralnog blaga i potencijala vode, oni koji budu kontrolirali Grenland mogli bi kontrolirati i trgovačke rute budućnosti. Sve ove činjenice su dovoljan razlog da Donald Tramp, u stilu biznismena koji investira, želi da kupi najveći otok svijeta – Grenland.