Zbog modernog načina života sami sebe ugrožavamo

Internet, moderne tehnologije i platforme društvenih mreža postale su dio naše svakodnevnice, u tolikoj mjeri da nismo ni svjesni koliko o njima ovisimo, a kako su ljudi u velikoj mjeri navikli na pogodnosti koje nude modernom čovjeku, često se zaboravi koliko nas ti napreci mogu ugroziti. I u velikoj mjeri, upravo smo mi ti koji nas ugrožavaju.

Primjera radi, iako društvene mreže nude brojne prednosti, poput lakšeg povezivanja sa porodicom ili prijateljima, otvaraju nove poslovne mogućnosti i olakšavaju nam pristup informacijama, razne online platforme istovremeno predstavljaju značajnu prijetnju po privatnost, mentalno zdravlje i sigurnost korisnika. Kako te alate modernog dobra svakodnevno koristimo, a mnogi su uz njih i odrasli, prijetnje koje dolaze od njih često podcjenjujemo ili zanemarujem, iako njihov utjecaj može biti i dugotrajan i izuzetno štetan.

U nekim slučajevima, nismo direktno mi ti koji sami sebe ugrožavamo na neki način. Primjera radi, izuzetno popularne Googleove mape i njihov Street View u posljednje vrijeme su skrenuli pažnju na sebe, nakon što je objavljeno da je značajan broj stanovnika američke države California odlučio da zamuti svoje domove koji se prikazuju na ovim platformama, kako bi otežali zlonamjernim ljudima da dobiju niz informacija koje bi im olakšale da provale u njihove kuće. Zahvaljujući Googleu, vrlo lako je dobiti satelitski prikaz nečije kuće i imanja, kao i prikaz “s ulice” kako ta imovina izgleda, čime je kriminalcima olakšano da procijene “isplati li im se” da provale na ta imanja, odnosno da vide kakav potencijalni plijen se krije iza zidova i ograda. Osim toga, često podaci pronađeni na uslugama Googlea mogu otkriti kakvo osiguranje potencijalna meta koristi.

Nove metode kriminalaca

Kako je rekao pripadnik policije u Riversideu, Ryan Railsback, “zamagljivanje” svojih posjeda na ovim servisima smanjuje vjerovatnoću da ljudi budu opljačkani.

“Prevaranti traže nove i inovativne načine viktimizacije ljudi”, rekao je Railsback. “Dobro je da javnost bude svjesna toga i da se suprotstavi onome što kriminalci već rade”, kazao je on za ABC News.

No dok u ovom slučaju ljudi budu ugroženi zbog “treće strane”, često oni upravo sami zlonamjernim ljudima daju sve što im je potrebo da budu meta.

S popularnošću društvenih mreža privatnost je gurnuta u drugi plan. Korisnici često nesvjesno dijele velike količine ličnih podataka na platformama poput Facebooka, Instagrama i Twittera, ne shvatajući u potpunosti kako se ti podaci koriste ili dijele s trećim stranama.

Mnoge društvene mreže prikupljaju podatke o korisnicima kako bi im pružile personalizirane oglase, no ti podaci također mogu biti prodani ili podijeljeni s drugim kompanijama, što može dovesti do kršenja privatnosti.

Kako je stručnjak za cyber sigurnost Lawrence Powell napisao u članku objavljenom na portalu Medium, postoji mračna strana društvenih mreža o kojim ljudi uglavnom ne razmišljaju. Kompanije koje “besplatno” nude usluge tih servisa prikupljaju ogromne količine korisničkih podataka, a malo ko zaista zna šta se sve prikuplja i za šta se koristi.

Dovoljno je prisjetiti se skandala s Cambridge Analyticom, gdje su podaci miliona korisnika Facebooka bili prikupljeni bez njihovog pristanka i korišteni za političke svrhe, što je pokazalo koliko su korisnički podaci ranjivi.

Drugi veliki problem je što te podatke, doslovno blago modernog svijeta, žele i hakeri, koji žele i mogu, a dovoljno često to i urade, provale u servere velikih kompanija i ukradu podatke koji se mogu koristiti za krađu novca, krađu identiteta, zloupotrebu podataka za razne vidove ucjena, što im opet donosi priliku za materijalnu korist…

Isto tako, podaci koje prikupe društvene mreže mogu biti korišteni za manipuliranje javnosti, targetiranjem korisnika na osnovu njihovih preferenci, širenje dezinformacija…

Pomaganje lopovima

Stručnjaci upozoravaju da se ne mora čak n ići toliko daleko kada se razmišlja o sigurnosti korisnika. Kako je privatnost gurnuta u ćošak, brojni korisnici raznih platformi dobrovoljno i s ponosom objavljuje svima dostupne fotografije svojih domova, čime bukvalno lopovima daju informacije o tome kakav ih potencijalni plijen čeka, kakvog su imovinskog stanja, što pomaže u procjeni koliko se isplati napasti određene mete, a sami korisnici im još dodatno pomognu tako što objavama fotografija i postova sa putovanja jasno daju do znanja da su njihovi domovi prazni i samim podložniji provalama.

Kako često objave na društvenim mrežama budu praćene takozvanim hashtag porukama, kriminalcima je dodatno olakšano da filtriraju listu potencijalnih meta.

Osim toga, roditelji ne razmišljajući objavljuju fotografije svoje djece, često s plaže, bez odjeće ili minimalno obučene, što u velikoj mjeri koriste pedofili i oni koji žele da se okoriste pedofilskim sklonostima.

I dok navedeno često ugrožava našu sadašnjost, često je naša prošlost na platformama društvenih mreža razlog zašto naša budućnost bude ugrožena. Brojni korisnici često znaju objavljivati sporne poruke i postove, čak i nešto ranijoj dobi, koje dolaze do izražaja prilikom apliciranja za posao. Veliki broj kompanija prilikom procesa evaluacije potencijalnih uposlenika provjeravaju njihove društvene mreže, odnosno njihov digitalni otisak, a samo jedna sporna objava, nekada napisana i u sklopu interne šale, može zauvijek zalupiti sva vrata. Naravno, ovo ne vrijedi samo kada je u pitanju apliciranje za posao. Nepromišljena objava može onemogućiti priliku za bolje obrazovanje, putovanje, ili čak lične odnose.

Plus, takve objave nekada neko može iskoristi i za ucjene ili drugi oblik iznuda.

Jer, kako stalno stručnjaci ističu, nešto što je jednom objavljeno na internetu, zauvijek ostaje na internetu.

Mentalno zdravlje

Osim posljedica po naše novčanike ili status, društvene mreže mogu imati i ozbiljan utjecaj na mentalno zdravlje korisnika. Brojna istraživanja pokazala su da prekomjerna upotreba društvenih mreža može dovesti do povećane anksioznosti, depresije i niskog samopoštovanja.

Primjera radi, stalno poređenje s drugima, koje je gotovo neizbježno na platformama poput Instagrama, može stvoriti osjećaj neadekvatnosti i nezadovoljstva vlastitim životom. Isto tako, ove platforme često potiču stvaranje nerealnih standarda ljepote i uspjeha, što može negativno utjecati na samopouzdanje, prije svega kod mlađih korisnika.

Cyberbullying, ili zlostavljanje putem interneta je još jedna ozbiljna prijetnja koja je postala sve raširenija s porastom društvenih mreža. Stručnjaci ističu da zlostavljanje na mreži može imati duboke psihološke posljedice, uključujući depresiju, anksioznost, pa čak i suicidalne misli. Ponovno, mladi su najpodložniji ovim prijetnjama.

Govoreći o mlađim korisnicima, društvene mreže su često dobar alat za takozvane online predatore, koji vrebaju djecu kako bi dobili njihove golišave fotografije, pa čak ih uz dovoljno vremena i truda prisilili na seks. Nisu rijetki slučajevi gdje su djeca postale žrtve takozvanog groominga, gdje ti predatori koriste društvene mreže kako bi pridobili povjerenje mladih korisnika, koje onda bude iskorišteno za zlostavljanje.

Moderne tehnologije, a prije svega društvene mreže, iako imaju brojne prednosti, po svojoj prirodi nose i ogromne rizike po korisnike. Bez obzira da li se radilo o pitanju privatnosti i sigurnosti, ili utjecaju na mentalno zdravlje i širenje dezinformacija, alati moderne svakodnevnice mogu ozbiljno ugroziti korisnike ako se ne koriste s oprezom.

Kako bi se smanjili ovi rizici, važno je educirati se o sigurnom korištenju društvenih mreža i odgovorno se ponašati na internetu.

Ili, što bi se narodski reklo, “uključiti mozak”.