Putin napreduje prema ukrajinskom Pokrovsku, dok manje snage brane Kursk

Ruske pogranične regije počele su formirati dobrovoljačke snage za borbu protiv ukrajinske protuinvazije u Kursku, koja traje četiri sedmice, dok se Moskva nastavlja opirati bilo kakvom većem preraspoređivanju snaga iz Ukrajine radi odbrane vlastitog teritorija.

Guverner Kurska Aleksej Smirnov rekao je prošlog petka da će formirati dobrovoljačke borbene rezervne snage, a glasnogovornik ukrajinskih snaga u Harkovu Vitalij Sarancev rekao je da ruske regije Brjansk i Belgorod čine isto. Sve tri regije graniče s Ukrajinom.

Sarancev je procijenio snagu triju dobrovoljačkih snaga na nešto ispod 5.000 vojnika.

Čini se da je Moskva prerasporedila ograničene jedinice u Kursk, kao što je Al Jazeera objavila prošle sedmice, ali se uglavnom oslanjala na neuspješne postojeće granične i unutarnje sigurnosne snage za odbranu Rusije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak za NBC da je Moskva preusmjerila 60.000 vojnika iz Ukrajine u Kursk. Sedam dana ranije, njegov vrhovni komandant Oleksandr Sirskij iznio je brojku od 30.000. Ali nisu pružili pojedinosti kojima bi potkrijepili ove tvrdnje, koje se čine u suprotnosti s onim što sugeriraju obavještajni podaci.

Putin je umanjio važnost upada tokom posjete srednjoj školi u regiji Tuva u Sibiru. “Moramo se suočiti s tim nasilnicima koji su dospjeli u Rusiju”, rekao je studentima u Kizilu. Putin je izbjegavao pokretanje opće mobilizacije tokom rata.

Čini se da su ruski odbrambeni napori usporili ukrajinsko napredovanje. Ukrajina je navodno zauzela jedno naselje tokom prošle sedmice, Nižnjaja Parovaja sjeverno od Sudžhe, a ruske su snage uspjele ponovno zauzeti Ulanok, jugoistočno od Sudžhe.

U međuvremenu, ruske snage nastavile su napredovati prema Pokrovsku, gradu u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, koji je bio njihov fokus otkako su zauzeli Avdijivku u februaru. Od tada su formirali 29 km dugu frontu koja se proteže zapadno od Avdijivke i nalazi se unutar oko 8 km od periferije Pokrovska.

Tokom prošle sedmice, ruske snage su zauzele Novohrodivku i ušle u Hrodivku, dva grada istočno od Pokrovska. Također su tvrdili da se nalaze na periferiji Mirnograda, grada odmah istočno od Pokrovska.

Zelenski je naveo procijenjenih 1.300 kvadratnih kilometara koje je Ukrajina zauzela u Kursku kao “fond za razmjenu”, vjerovatno namjeravajući ga zamijeniti za ukrajinsku zemlju u budućem mirovnom sporazumu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je svaku takvu ideju u subotu u intervjuu za Russia Today.

“Zelenski je rekao da će im ovo trebati za buduće razmjene. Zato oni uzimaju zarobljenike i žele zauzeti kvadratne kilometre”, rekao je Lavrov. “To je tako prostodušno i naivno. O našem teritoriju ne raspravljamo ni s kim. Ne pregovaramo o našem teritoriju.”

Putin je zauzeo isti stav u Tuvi, rekavši da je operacija Kursk bila osuđena na neuspjeh, a kada dođe do pregovora, Ukrajina će “imati istinsku želju – ne riječima, već djelima – preći na mirovne pregovore”.

Zelenski rekonstruirao vladu

Zelenski je rekao da je invazija Kurska dio njegovog plana pobjede i da postiže sve svoje ciljeve.

U utorak navečer upozorio je na rekonstrukciju vlade uoči jeseni koja će biti “iznimno važna za Ukrajinu”. Njegovi glavni prioriteti uključuju povećanje proizvodnje oružja, ubrzanje “stvarnih pregovora” s Evropskom unijom i “posebnu interakciju” s NATO-om.

Dvoje ministara uvučeno je u predsjedničku administraciju kako bi imali veći utjecaj u tim područjima, uključujući ministra za strateške industrije Oleksandra Kamišina i potpredsjednicu vlade Irinu Vereščuk.

Bočno su se preslagivali neki ministri, a tri ministarska mjesta koja nisu imala stalnog ministra – kultura i informiranje, poljoprivreda i sport – dobit će jedno.

Premijer Denis Šmihal za sada ostaje na dužnosti. Dugogodišnji ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmitro Kuleba, dao je ostavku i nije mu ponuđeno drugo mjesto. Njega će naslijediti njegov zamjenik, karijerni diplomat Andrij Sibiha.

Zelenski se ranije suzdržavao od širokih promjena u osoblju tokom rata, zamijenivši samo svog ministra odbrane zbog optužbi za korupciju i svog vrhovnog komandanta nakon razočaravajuće protuofanzive 2023.

Putin je opsežno rekonstruirao svoj kabinet nakon reizbora u martu.

Hoće li SAD dopustiti napade raketama dugog dometa na Rusiju?

Ono što je zaista potreslo ruske dužnosnike bila je percepcija da administracija američkog predsjednika Joea Bidena razmatra proširenje dopuštene upotrebe američkog oružja unutar Rusije.

“Bidenova administracija očito se sprema na više ustupaka Zelenskom dajući mu odriješene ruke da koristi gotovo bilo koje američko oružje, uključujući i napade unutar Rusije”, izjavila je prošlog petka glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.

Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov boravio je u petak u Washingtonu, predstavljajući dužnosnicima Bijele kuće spisak potencijalnih meta unutar Rusije. Do sada je Bidenova administracija odbijala dopustiti više od protubaterijske vatre na Rusiju koristeći američko oružje.

Prošle je sedmice Institut za proučavanje rata, think tank sa sjedištem u Washingtonu, identificirao 245 potencijalnih ciljeva unutar dometa američkog vojnog taktičkog raketnog sistema (ATACMS) koji je već isporučen Ukrajini. Od toga je 36 bilo zračnih baza, a ostalo su skladišta naoružanja, komunikacijski centri, vojne baze i komandni centri.

Reuters je u utorak citirao neimenovane američke dužnosnike koji su rekli da bi Bidenova administracija uskoro mogla objaviti da će isporučiti Ukrajini zajedničke rakete zrak-zemlja (JASSM) koje se ispaljuju iz F-16. JASSM ima domet između 370 i 1000 kilometara. Izvor nije precizirao koja će varijanta projektila biti poslana. Čak i da je administracija odobrila oružje, projektilima će trebati mjeseci da stignu u Ukrajinu, naveo je Reuters.

Ukrajina je nastavila svoju politiku dalekometnih napada koji ne uključuju američko oružje.

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je oborilo 158 ukrajinskih bespilotnih letjelica ili projektila iznad 16 ruskih regija. Čini se da su neki gađali rafineriju nafte izvan Moskve, elektranu u Kaširi, 90 km jugoistočno od Moskve, i bazu specijalnih snaga u regiji Tula, južno od Moskve.

Rusija je pokazala svoju nadmoćnu vatrenu moć i industrijsku bazu, bacajući bespilotne letjelice i projektile na Ukrajinu svake noći prošle sedmice. Između 29. augusta i 3. septembra Rusija je na Ukrajinu ispalila 224 drona Shahed iranske proizvodnje i 43 projektila različitih tipova. Ukrajina je rekla da je oborila 154 bespilotne letjelice, dok se još 37 srušilo samo ili je zalutalo u Bjelorusiju ili nazad u Rusiju.

Budući da je 85 posto bespilotnih letjelica bilo neučinkovito, veći problem očito su bile rakete, od kojih je 42 posto pogodilo cilj. Ne samo da Rusija ima daleko veći proizvodni kapacitet projektila od Ukrajine; neki od projektila koji su prošle sedmice pogodili bili su balistički projektili koje je isporučila Sjeverna Koreja. Bloomberg je citirao neimenovanog evropskog dužnosnika koji je rekao da bi Iran mogao početi isporučivati ​​dodatne balističke projektile Rusiji “u roku od nekoliko dana”.

Ukrajina je rekla da su jedini sistemi protuzračne odbrane koji mogu srušiti balističke projektile Patriot američke proizvodnje i francusko-talijanski SAMP/T. Bidenova administracija uspjela je poslati dva sistema Patriot u Ukrajinu od saveznika ove godine, ali još pet naručenih neće biti spremno do sljedeće godine.

Nepostojanje dovoljno takvih sistema za zaštitu cijelog ukrajinskog zračnog prostora bilo je vidljivo u srijedu, kada su dvije balističke rakete Iskander pogodile vojnu komunikacijsku akademiju i obližnju medicinsku ustanovu u Poltavi, u istočnoj Ukrajini, ubivši najmanje 51 osobu i ranivši 274.

Saveznici Ukrajine pokušali su ojačati njezinu protuzračnu odbranu isporukom F-16 borbenih aviona, od kojih je isporučeno manje od deset. No jedan od njih srušio se pod misterioznim okolnostima 26. augusta, objavila je Ukrajina prošlog četvrtka, što je navelo Zelenskog da u petak otpusti šefa ukrajinskih zračnih snaga.

Ukrajina nije ponudila nikakvo službeno objašnjenje za incident, ali je ukrajinska parlamentarka Mariana Bezuhla javno izjavila da bi ovo mogao biti treći incident ‘prijateljske vatre’ u ratu u kojem je srušen ukrajinski avion i ubijen njegov pilot.

U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin nastavio je vrlo uspješnu energetsku diplomatiju tokom sedmice. Tokom posjete Mongoliji u ponedjeljak i utorak, Putin je rekao da je Rusija dovršila tehničke studije i studije izvodivosti za izgradnju 960 km plinovoda Soyuz Vostok preko Mongolije do Kine, koji bi također snabdijevao Mongoliju jeftinim plinom. Također je rekao da će ruski inženjeri obnoviti termoelektranu Ulaanbaatar-3 kako bi utrostručila proizvodnju električne energije.