Je li došlo vrijeme za promjenu grčkog modela turizma?

Sve toplije vrijeme i rastući dolazak turista sile Grčku da redefinira svoj model turizma, koji je zbog klimatskih promjena i pritužbi stanovništva sve teže održiv, i potpuno je izvjesno da će tamošnje vlasti morati napraviti iskorak od puke turističke promocije zemlje prema upravljanju tom važnom ekonomskom granom, piše Reuters, prenosi Hina.

S tirkiznim morem i obiljem sunca, Grčka je dugo vremena popularno odredište za odmor. Lani je tako privukla gotovo 33 miliona posjetitelja i ostvarila prihod od 28,5 milijardi eura. Očekuje se da će ukupni broj njenih posjetitelja u ovoj godini dodatno porasti budući da globalni turizam dostiže nove rekorde u odnosu na pretpandemijske nivoe. No, skok broja posjetitelja mogao bi u bliskoj budućnosti potkopati taj oslonac grčkoj privredi.

Bijes zbog “pretjeranog turizma” posljednjih je godina izazvao proteste na plažama grupe otoka u Egejskom moru Cikladi. “Građane u Grčkoj sve više brine što se (Cikladski otoci) vrlo brzo mijenjaju i da će za nekoliko godina izgubiti ono što je posebno”, rekao je ekonomist London School of Economicsa Dimitris Vayanos.

Grčka nije jedina koju muče takvi problemi. Stanovnici drugih popularnih evropskih odredišta kažu da turisti štete okolišu i lokalnoj ekonomiji, posebno zato što kratkoročni najam na web platformama za rezervaciju smještaja poput Airbnba povećavaju cijenu najma i primoravaju ljude da napuste svoje gradove i mjesta.

Grčka je, međutim, među evropskim zemljama koje su najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, a porast nivoa mora, toplotni valovi, mjestimične padavine i česti šumski požari mijenjaju njezin krajolik. Turizam dodatno opterećuje oskudne vodne resurse i prijeti krhkom obalnom okolišu, što je dovelo do poziva lokalnih vlasti i ombudsmana za ljudska prava da se regulira izgradnja, ograniče turistički tokovi te da se ulaže u upravljanje vodom i infrastrukturu.

Nova pravila

Vlada mora naći balans između ublažavanja ovih prijetnji i zaštite ključne zarade od turizma. Turizam doprinosi grčkoj ekonomiji između 62,8 i 75,6 milijardi eura, čineći otprilike trećinu godišnjeg bruto domaćeg proizvoda, prema Hellenic Tourism Business Association (INSETE).

Zakon iz jula ažurirao je propise za turističke agencije, vodiče i najamnine, za koje je ministrica turizma Olga Kefalogianni rekla da će zemlju učiniti “globalnom turističkom silom”, kao dio napora “od kritične važnosti” radi očuvanja te industrije i dobrobiti ekonomije.

Klimatske promjene nameću pitanja egzistencije te grane privrede. Dugi toplotni val u junu, nakon kojeg je uslijedio najtopliji juli u historiji mjerenja, prisilio je vlasti na zatvaranje turističkih atrakcija i prouzročio niz smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Šumski požari, koji su postali intenzivniji i češći zbog toplijeg i sušeg vremena povezanog s klimatskim promjenama, također prijete turističkoj industriji. Veliki požar ranije ovog mjeseca izbio je nekoliko kilometara od glavnog grada Atine. Prošle je godine zemlju pogodilo više od 8.000 šumskih požara, a hiljade turista morale su biti evakuirane s otoka, uključujući i Rodos.

“Ono što želimo vidjeti je da je turizam održiv ili čak regenerativan. Mora ulagati u očuvanje ekjosistema i mora pomoći u troškovima upravljanja turistima na terenu”, rekla je Megan Epler Wood, direktorica Sustainable Tourism Asset Management Programa (STAMP) na Univerzitetu Cornell u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ombudsman za ljudska prava, koji istražuje pritužbe javnosti, rekao je u junskom izvještaju da zemlja mora smanjiti izgradnju i zaštititi vodne resurse i obalna područja kako bi održala zdrav turizam. U izvještaju se upozorava na sve veće ekološke rizike od turizma, posebno na dodatne zahtjeve za snabdijevanje vodom za piće, bazene i vodene parkove.

Turistički nameti

Pilot studija koju su proveli grčki istraživači i UNESCO otkrila je da manji otoci u Egejskom moru već trebaju dvostruko više vode od one koju inače mogu proizvesti kako bi podmirili potražnju turista, koja bi se trebala udvostručiti do 2030. godine. “Što su ti otoci razvijeniji, to će biti manje privlačni posjetiteljima”, rekao je Vayanos.

Grčka bi trebala prilagoditi turizam tako da bude kompatibilniji s ekološkim standardima uključujući korištenje zoniranja te koncentrirati razvoj na određena područja, rekao je.

Ovogodišnje uvođenje turističke takse, nazvane naknada za klimatsku otpornost, ima za cilj pomoći u finansiranju oporavka od sve intenzivnijih šumskih požara i poplava. Očekuje se da će naknade za goste koji borave u hotelima i u kratkoročnom najmu generirati do 300 miliona eura dodatnih prihoda u 2024. godini.

Ipak, Epler Wood je rekla da su u prošlosti turističke takse išle na marketing odredišta, a ne u korist lokalnih zajednica. Istraživanje koje je proveo STAMP otkrilo je da često uopće nisu imale koristi komunalne kompanije za vodu, otpad i energiju kao ni priuštivo stanovanje, jer Centralna unija grčkih općina (KEDE) traži da prihod od tog poreza ide lokalnim vlastima kako bi im se pomoglo u upravljanju turistima.

Nadalje, postoji malo dokaza da turistički porezi smanjuju dolaske, prema izvještaju strateške kompanije Group NAO. Gradonačelnik Santorinija Nikos Zorzos želi ograničiti broj dnevnih posjetitelja s kruzera na 8.000, sa čak 17.000.

Prioritet produženje sezone

Utjecaj klimatskih promjena u Grčkoj nije ograničen na porast temperature i druge ekstremne vremenske prilike. Obalna erozija i smanjenje livada morske cvjetnice, koje pomažu Sredozemnom moru da dobije karakterističnu tirkiznu boju, identificirani su kao prijetnje turizmu u izvještaju INSETE-a, uz poplave, nestašicu vode, visoke temperature i sušu.

“Budući da će ljeta biti toplija, produženje turističke sezone trebalo bi biti prioritet kroz osmišljavanje visokokvalitetnih ponuda za privlačenje posjetitelja tokom cijele godine. Samo na taj način možemo Grčkoj osigurati održiv i konkurentan turizam”, rekao je glasnogovornik INSETE-a za Thomson Reuters Foundation.

INSETE također preporučuje promociju turizma bogatog biološkom raznolikošću kako bi se pomoglo u stvaranju finansijskih sredstava za očuvanje i promociju alternativa odmoru na plaži, kao što su agroturizam, gastroturizam, wellness te zdravstveni i pustolovni turizam.

“Počinjemo svjedočiti pomaku prema upravljanju turizmom, dalje od puke promocije”, rekao je Ben Lynman iz Travel Foundationa, nevladine organizacije koja radi s vladama, kompanijama i zajednicama na razvoju i upravljanju turizmom.

Ulaganje u obnovljivu energiju ili zaštitu obalnih područja i ranjive infrastrukture također bi imalo dugoročne koristi za turističko odredište, rekla je Epler Wood. “To može biti pozitivan utjecaj koji može pomoći tranzicijskim zemljama da ostvare manje rizičnu i otporniju budućnost”, poručila je.