Rusija ponovo zvecka nuklearnim oružjem, dok Ukrajina uništava njenu municiju
Ukrajina je pomoću svojih dronova u jednoj noći uništila rusku zalihu municije za najmanje tri mjeseca, dok Rusija ponovo spominje mogućnost nuklearnog odgovora.
Rusija je svoju doktrinu nuklearnog odgovora prilagodila specifičnoj prijetnji napada projektilima dugog dometa, s kojima bi se mogla suočiti iz Ukrajine, dok su ukrajinske snage tokom prošle sedmice demonstrirale koliko bi razoran bio učinak takvih napada.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izložio je novo izdanje Osnova državne politike o upotrebi nuklearnog oružja, napisao je u srijedu na Telegramu Dmitri Medvedev, njegova desna ruka i zamjenik predsjednika Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Nastavite čitati
list of 4 itemsOvako je Iran probio najbolje sisteme protuzračne odbrane na svijetu
Rutte u Kijevu, prva službena posjeta novog šefa NATO-a
Je li ruska vojska dovoljno napredovala da se suprotstavi NATO-u
“Masovno lansiranje i prelazak naše granice sa neprijateljskim zračno-svemirskim oružjem, uključujući avione, projektile i bespilotne letjelice, pod određenim uslovima može postati osnova za korištenje nuklearnog oružja”, napisao je.
“Agresija na Rusiju od strane države koja nema nuklearno oružje, ali uz podršku ili učešće zemlje sa nuklearnim oružjem, smatrat će se zajedničkim napadom”, dodao je Medvedev.
Ovi profili prijetnji tačno su skrojeni kako bi opisali Ukrajinu, koja se odrekla nuklearnog oružja 1994. godine, ali koju podržavaju nuklearno naoružane države Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i SAD. Ukrajini je zabranjeno koristiti oružje koje joj je isporučio Zapad za duboke napade unutar Rusije.
Putin je već rekao da bi upotreba tog oružja dovela Rusiju u rat s NATO-om.
Čini se da je ovaj posljednji potez osmišljen kako bi osvježio prijetnju. Ruski zvaničnici nedavno su za The Washington Post rekli da su prijetnje koje se često ponavljaju postale otrcane i da “ne plaše nikoga” na Zapadu.
‘Eksplodiralo 30.000 tona municije’
Ukrajina je koristila bespilotne letjelice vlastite proizvodnje kako bi pogodila ruske logističke centre, a u subotu je podsjetila Rusiju na ono što može postići i bez upotrebe krstarećih raketa Storm Shadow koje joj je isporučila Velika Britanija i taktičkih raketa američke vojske ATACMS.
Ukrajinske snage bespilotnim letjelicama su napale ruska skladišta municije u Tihorecku, u krasnodarskoj oblasti, 300 kilometara jugoistočno od slobodne ukrajinske teritorije, i u Toropecu, 500 kilometara sjeverno od Ukrajine.
Glavni štab ukrajinske vojske procjenjuje da je u napadu na Tihoreck uništeno 2.000 tona municije.
Šef estonske obavještajne službe pukovnik Ants Kiviselg rekao je da je napad na Toropec možda koštao rusku vojsku zaliha za tri mjeseca.
“Eksplodiralo je 30 hiljada tona municije. To je 750.000 granata”, rekao je Kiviselg za ERR.
“Radi se zapravo o zalihama municije za dva do tri mjeseca. Kao rezultat ovog napada, Ruska Federacija je pretrpjela gubitke u municiji, a posljedice ovog gubitka vidjet ćemo na frontu u nadolazećim sedmicama.”
Satelitske fotografije tih mjesta kasnije su pokazale da su bunkeri sa zemljanom zaštitom potpuno izgorjeli.
Ruski civili koji su snimali manju od dvije eksplozije uhvatili su ogromnu detonaciju i oblak u obliku gljive iznad Tihorecka.
“Takav natrpan raspored materijala naglašava nedostatak operativne sigurnosti ruskih pozadinskih skladišta za snabdijevanje, pokazujući u kojoj su mjeri zapadna ograničenja Ukrajini da lansira oružje sa Zapada na Rusiju omogućila ruskoj komandi fleksibilnost da ne zaštiti dobro svoja pozadinska područja”, napisao je Institut za proučavanje rata, think-tank sa sjedištem u Washingtonu.
“Ova je fleksibilnost dala Rusiji mogućnost optimiziranja velikih pozadinskih objekata za slanje masovnog materijala u Ukrajinu u velikim razmjerima.”
Ukrajina je nastojala upotrijebiti projektile Storm Shadows i bombe ATACMS kako bi gađala ruske bombardere TU-95MS i Suhoj-35 dok polijeću sa ruskih aerodroma kako bi napadali ukrajinske linije ratišta.
‘Otvaranje puta svjetskom nuklearnom ratu’
Rusi koriste projektile sa dometom od 40-60 kilometara, a Ukrajina tvrdi da je jedini način da ih zaustavi gađanje u avione prije nego što ih ispuste. Svaka bomba nosi između 250 kilograma i tri tone eksploziva i ima razoran učinak.
To se pokazalo u ponedjeljak, kada je Rusija bacila projektile na Zaporožje, oštetivši 14 zgrada i dvije škole, a ranivši 21 osobu.
Evropski parlament je 19. septembra sa 425 glasova za, 131 protiv i 63 suzdržana donio rezoluciju o ukidanju ograničenja Ukrajini na korištenje zapadnog oružja.
Predsjednik ruske Dume Vjačeslav Volodin odgovorio je: “Ono na šta poziva Evropski parlament otvara put nuklearnom svjetskom ratu”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da ruski nuklearni odgovor možda neće biti u obliku nuklearnog oružja, već napada na nuklearne elektrane.
“Čini se da Putin planira napade na naše nuklearne elektrane i njihovu infrastrukturu, s ciljem da ih isključi sa električne mreže”, rekao je na 79. Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku.
“Rusija je koristila kineske satelite i fotografirala detalje objekata u nuklearnim postrojenjima”, rekao je.
Napadi na Tihoreck i Toropec izvedeni su dronovima ukrajinske proizvodnje.
Ukrajina je također uvela tehnike preciznog bombardiranja oklopnih vozila i osoblja koristeći manje bespilotne letjelice.
S obzirom na zapadna ograničenja, Ukrajina se u decembru obavezala da će ove godine proizvesti najmanje milion manjih dronova. Njen ministar odbrane Rustem Umjerov u subotu je rekao da će taj cilj biti nadmašen.