Objašnjeno: Okupirana Zapadna obala u 10 mapa

Dok gotovo godinu dana traje izraelski rat protiv Gaze, u kojem je ubijeno više od 41.000 ljudi, nastavljaju se napadi na okupiranoj Zapadnoj obali, pri čemu su izraelske snage ubile najmanje 703 ljudi od 7. oktobra.

Uprkos tome što su Gaza i Zapadna obala međusobno udaljene samo 33 u svojim najbližim tačkama, izraelska ograničenja dugo su sprječavala putovanja i interakciju između dva palestinska teritorija, čak i prije nedavnog sukoba.

Kako bismo bolje razumjeli učinak ovih ograničenja i situaciju na terenu, donosimo vizualni pregled geografije, historije i životnih uslova miliona Palestinaca na Zapadnoj obali.

1 – Koliko velika je okupirana Zapadna obala?

Zapadna obala, uključujući okupirani Istočni Jerusalem, obuhvata površinu od 5.655 kvadratnih kilometara, što je čini oko 15 puta većom od Pojasa Gaze, koji se prostire na 365 kvadratnih kilometara.

U poređenju s drugim mjestima širom svijeta, Zapadna obala, u obliku zrna graha, je otprilike iste veličine kao Delaware u Sjedinjenim Američkim Državama ili Bali u Indoneziji. To je otprilike deseti dio Bosne i Hercegovine, polovina veličine Sjeverne Irske u Ujedinjenom Kraljevstvu i otprilike trećina veličine provincije Gauteng u Južnoj Africi.

 

2 – Kako je Zapadna obala dobila ime?

Zapadna obala, koja se na arapskom naziva Al-Daffah, nalazi se na zapadnoj strani rijeke Jordan, po kojoj je i dobila ime.

Rijeka duga 251 kilometar teče od libanskih planina do Mrtvog mora, dajući plodno tlo okolnoj dolini. Dolina Jordana čini 30 posto Zapadne obale i polovinu njenog poljoprivrednog zemljišta.

Zbog strogih izraelskih kontrola i ograničenja, Palestinci nemaju svoj aerodrom. Umjesto toga, da bi putovali na Zapadnu obalu i iz nje, Palestinci s potrebnim dozvolama moraju koristiti Most kralja Husseina (Allenby most) preko rijeke Jordan kako bi stigli do Jordana i daljnjih odredišta.

3 – Koliko ljudi živi na Zapadnoj obali?

Zapadna obala, u kojoj je gotovo 3,3 miliona palestinskih stanovnika, ima najmanje milion stanovnika više od Gaze.

Podijeljena na 11 guvernorata (provincija). Hebron, ili na arapskom Al-Khalil, je najmnogoljudniji sa oko 842.000 stanovnika. Slijede Jerusalem (500.000), Nablus (440.000), Ramallah i El-Bireh (337.000) i Jenin (360.000).

Osim toga, gotovo 700.000 Izraelaca živi u ilegalnim naseljima na palestinskoj zemlji. Više o izraelskim naseljenicima kasnije.

4 – Izraelska okupacija Zapadne obale

Od 1967. Izrael održava vojnu okupaciju Zapadne obale, uključujući hapšenja, kontrolne punktove, upade u kuće, rušenja i česte racije i napade.

U proteklih 12 mjeseci Izrael je srušio najmanje 1.697 palestinskih objekata, prvenstveno kuća, raselivši 4.233 osobe, prema podacima Ujedinjenih naroda. To u prosjeku iznosi pet uništenih objekata dnevno.

Brojke za 2024. predstavljaju najveći broj uništenih objekata u jednoj godini otkako je UN počeo pratiti 2009. godine.

U proteklih 15 godina, Izrael je srušio najmanje 11.500 objekata u vlasništvu Palestinaca, od kojih se tri četvrtine nalazi u Zoni C.

5 – Razlike između Zona A, B i C

Kao dio sporazuma iz Osla iz 1993. godine, koji su potpisali Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) i Izrael, okupirana Zapadna obala podijeljena je na tri Zone – A, B i C.

Sporazum iz Osla predstavlja prvi direktni palestinsko-izraelski mirovni sporazum. To je dovelo do formiranja Palestinske uprave (PU) – administrativnog tijela koje bi upravljalo palestinskom unutrašnjom sigurnošću, administracijom i civilnim poslovima u područjima samouprave, u periodu od pet godina.

Zona A u početku se sastojala od tri posto Zapadne obale i narasla je na 18 posto do 1999. U Zoni A, PU kontrolira većinu poslova.

Zona B predstavlja oko 22 posto Zapadne obale. U oba područja, dok je PU zadužena za obrazovanje, zdravstvo i ekonomiju, Izraelci imaju punu kontrolu nad vanjskom sigurnošću, što znači da zadržavaju pravo ulaska u bilo koje vrijeme.

Zona C predstavlja 60 posto Zapadne obale. Prema sporazumu iz Osla, kontrola nad ovim područjem trebala je biti predana PU. Umjesto toga, Izrael zadržava potpunu kontrolu nad svim pitanjima, uključujući sigurnost, planiranje i izgradnju. Prijenos kontrole na PU se nikada nije dogodio.

6 – Širenje ilegalnih izraelskih naselja

Izraelska naselja su jevrejske zajednice izgrađene na palestinskoj zemlji. Gotovo 700.000 izraelskih doseljenika živi u najmanje 250 naselja i ispostava na okupiranoj Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu.

Izraelska naselja su nezakonita prema međunarodnom pravu jer krše Četvrtu ženevsku konvenciju, koja zabranjuje okupacijskoj sili da preseli svoje stanovništvo na područje koje okupira.

Populacija doseljenika raste brže od ukupne populacije Izraela, s 10-ak posto od 6,8 ​​miliona izraelskih jevrejskih građana koji žive u ovim područjima. Doseljenici dobivaju izraelsko državljanstvo i državne subvencije koje im smanjuju troškove života.

7 – Izraelski zid razdvajanja i kontrolne tačke

Od 2002. godine Izrael gradi zid koji se proteže više od 700 kilometara, duboko zadirući u palestinski teritorij.

Izrael je također izgradio stotine cestovnih prepreka i kontrolnih točaka, ozbiljno ograničavajući Palestincima slobodu kretanja.

Dok Palestinci nekada satima čekaju na tim kontrolnim tačkama i putuju odvojenom cestovnom mrežom, Izraelci mogu slobodno putovati vlastitim “zaobilaznim cestama” koje su izgrađene na palestinskoj zemlji kako bi povezale ilegalna izraelska naselja s glavnim gradskim područjima unutar Izraela.

8 – Okupirani Istočni Jerusalem i Stari grad

Jerusalem, grad svet muslimanima, kršćanima i Jevrejima, podijeljen je na Zapadni Jerusalem pod kontrolom Izraela od 1948. godine, sa jevrejskom većinom i Istočni Jerusalem, uključujući Stari grad, pod izraelskom okupacijom od 1967. koji je većinom palestinski.

Od aneksije 1980. godine, Izrael cijeli grad Jerusalem smatra dijelom svog teritorija. Ovo nije međunarodno priznato. Iz tog razloga izraelske karte ne prikazuju Istočni Jerusalem kao dio okupirane Zapadne obale.

Stari grad, koji se nalazi u Istočnom Jerusalemu, dom je nekih od najsvetijih mjesta u islamu, judaizmu i kršćanstvu. Područje, koje je manje od kvadratnog kilometra, među ostalima je dom džamije Al-Aqsa, Zapadnog zida, katedrale svetog Jakova i crkve Svetoga groba.

9 – Palestinski izbjeglički kampovi

Zapadna obala je dom za najmanje 870.000 registriranih izbjeglica, od kojih oko 25 posto živi u 19 kampova uspostavljenih nakon Nakbe 1948. godine.

Dana 14. maja 1948. istekao je britanski mandat i cionistički su čelnici najavili da će proglasiti državu, što je izazvalo prvi arapsko-izraelski rat.

Cionističke bande protjerale su oko 750.000 Palestinaca i zauzele 78 posto zemlje. Preostalih 22 posto podijeljeno je na Zapadnu obalu i pojas Gaze.

Oko 1,5 miliona palestinskih izbjeglica živi u 58 službenih kampova UN-a koji se nalaze diljem Palestine i susjednih zemalja. Ukupno postoji najmanje 5,9 miliona registriranih palestinskih izbjeglica koje uglavnom žive izvan ovih kampova.

Patnja palestinskih izbjeglica je najduži neriješeni problem izbjeglica na svijetu.

10 – Izraelski napadi na Zapadnu obalu

Otkako su 28. augusta pokrenule najžešće napade u dva desetljeća, izraelske snage ubile su najmanje 50 Palestinaca diljem Zapadne obale.

U napadima su učestvovale stotine vojnika koji su napredovali u buldožerima i oklopnim vozilima, potpomognuti borbenim avionima i bespilotnim letjelicama koje su bacale bombe.