(Ne)opravdanost otkupa zakonske kazne: Kad krivično pravo postane ‘trgovinsko’

Slučaj Kasumović, jedan od mnogih zamjene kazne zatvora za novčanu, aktuelizirao je pitanje (ne)opravdanosti zakonskog rješenja koje omogućava otkup zatvorske kazne u trajanju do godinu dana.

Iako inicijalno zamišljen za primjenu na lakša krivična djela – poput saobraćajnih krivičnih djela, krađa u manjem iznosu, lakših tjelesnih povreda, nesavjesnog rada i slično – odredbu koja omogućava otkup zatvorske kazne, u kombinaciji sa olakšavajućim okolnostima koje omogućavaju smanjenje kazne, koriste mnogi, između ostalog i seksualni prijestupnici.

Banjalučki advokat Milan Malešević smatra da je riječ o očiglednom pravnom paradoksu.

“Jedno pravno pitanje je regulisano na dva suprotna načina, što unosi nesigurnost i mogućnost manipulacije u pravosudnom sistemu, а kada je dovedemo u vezu sa nekim drugim institutima kao što su sporazum o priznanju krivice ili odredbe o osobito olakšavajućim okolnostima, shvatićemo da je prostor za manipulaciju ogroman”, pojašnjava.

Interesi pojedinaca ispred interesa pravde

Ova odredba je ne samo nelogična, već i suštinski diskriminatorska, dodaje, pojašnjavajući da njena primjena otvara vrata mogućnosti da bogatiji počinioci izbjegnu zatvorsku kaznu plaćanjem novčane kazne, dok oni sa manjim finansijskim sredstvima moraju odslužiti zatvorsku kaznu.

“Na taj način se narušava osnovna svrha kažnjavanja i narušava se jednakost pred zakonom”, ističe Malešević.

Dodaje da takav mehanizam više služi interesima pojedinaca nego interesima pravde.

“Krivično pravo, na ovaj način, postaje ‘trgovinsko’, omogućavajući ‘kupovinu slobode’ na način koji vrijeđa osnovna načela pravde, pravednosti i nediskriminacije. To je krupno odstupanje od osnovne zaštitne funkcije krivičnog zakonodavstva”, izričit je Malešević, koji napominje da ovaj zakonski mehanizam treba ozbiljno preispitati.

Mogućnost izmjene Krivičnog zakona

A dok javnost, probuđena slučajem Kasumović, negoduje, u Parlamentarnoj Skupštini BiH za sada nema novih inicijativa za pooštravanje zakonske odredbe ili širenje spiska krivičnih djela za koja nije moguće otkupiti takvu kaznu. Ranije takve inicijative nisu urodile plodom.

Na federalnom nivou se nadaju da bi takve izmjene mogle uskoro zaživjeti.

“Nisu sva krivična djela jednaka u smislu utjecaja na ljude i okolinu”, ističe Lana Prlić, zastupnica u Parlamentu Federacije BiH. “Što se tiče krivičnih djela spolne slobode i morala, posebice nad djecom i maloljetnicima, imam informaciju da se ide prema tome da se u Krivičnom zakonu Federacije BiH izmijeni ta odredba, odnosno da se ne dopusti da se kazne zatvora za krivična djela tog tipa mogu zamijeniti novčanom kaznom.”

Iz Ministarstva pravde Federacije BiH kažu da su u posljednjih nekoliko mjeseci primili veliki broj inicijativa za izmjenu Krivičnog zakona, a resorni ministar Vedran Škobić nada se da će izmjene zakona biti na parlamentarnim klupama unutar mjesec dana.

“Postoji nulta tolerancija kada su izmjene ovoga zakona u pitanju jer ne želimo dozvoliti da se ponovi ovo što se sada dogodilo. Nadam se da i na ovaj način sprječavamo da se takve situacije ubuduće dogode”, istakao je Škobić.

Izmjenama zakona bi bio onemogućen otkup kazne za krivična djela protiv slobode i spolnog morala, te krivična djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Osim toga, donja granica kazne za bludne radnje, koja se trenutno kreće od šest mjeseci do pet godina, bila bi podignuta na jednu godinu.

“Također, uveli smo i niz drugih kaznenih djela, kao što su spolno uznemiravanje, zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, uhođenje, odnosno sve ono što se može zloupotrijebiti protiv djece. Uveli smo jedan novi vid izvršenja tog kaznenog djela, odnosno da je on moguć i putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija”, rekao je Škobić, dodajući da je glavni cilj ovih izmjena bio implementacija Istanbulske i Lanzarote konvencije, što je sada gotovo u potpunosti integrisano u ovaj zakon.

Koliko košta sloboda u BiH?

Krivično zakonodavstvo BiH omogućava da svako ko je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju do 12 mjeseci, uz određene izuzetke, istu po automatizmu može otkupiti.

Prema Krivičnom zakonu BiH, jedan dan zatvora može se otkupiti za 50 eura (100 konvertibilnih maraka). Na nivou Federacije BiH cijena je ista, dok je u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska dan zatvora moguće otkupiti za 25 eura (50 konvertibilnih maraka). Izuzeci se, na nivou Bosne i Hercegovine, odnose na krivična djela protiv integriteta BiH i djela koja se odnose na terorizam.

Zanimljivo je da je odredba o zamjeni zatvorske kazne novčanom u Republici Srpskoj ukinuta 2017. godine, ali je izmjenama entitetskog Krivičnog zakona iz marta 2021. godine ponovo vraćena.

No, prema izmjenama uvedenim u augustu prošle godine zatvorsku kaznu u tom bh. entitetu nije moguće otkupiti u slučajevima krivičnog djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Praksa otkupa zatvorskih kazni u trajanju do 12 mjeseci ne postoji ni u susjednim zemljama.