Je li Washington sposoban zaustaviti izraelsku agresiju na Liban?
Al Jazeera je postavila nekoliko pitanja brojnim ekspertima za američku vanjsku politiku prema Bliskom istoku o snazi i efikasnosti utjecaja Washingtona na strane u sukobu.
Dok američki visokopozicionirani dužnosnici nastavljaju naglašavati kao je potrebno doći do diplomatskog rješenja po pitanju dodatne eskalacije u regiji, koja je suočena s izraelskom agresijom na Liban uz nastavak agresije na Pojas Gaze, Sjedinjene Američke Države (SAD) i druge zemlje predložile su inicijativu koja poziva na 21-dnevni prekid vatre između Izraela i Hezbollaha.
Poziv na dogovor, kojim bi se izbjegao širi sukob između dvije strane, dolazi u vrijeme kada generali izraelske vojske traže od vojnika da se pripreme za mogući upad u Liban. Zahtjev Hezbollaha da se zaustavi agresija na Gazu, kako bi pristao na prihvatanje bilo kakvog dogovora o prekidu vatre, smanjuje izglede za uspjeh trenutnih diplomatskih poteza.
Nastavite čitati
list of 4 itemsScenariji izraelskog odgovora Iranu i njegovi ciljevi
Iran i Izrael: Od saveznika do zakletih neprijatelja
Hoće li mogući odgovor Izraela na iranski napad izazvati regionalni rat
Tokom televizijskog nastupa, američki predsjednik Joe Biden upozorio je na mogućnost “totalnog rata” na Bliskom istoku, ali je rekao: “Također, vjerujem da još uvijek postoji prilika za postizanje rješenja koje bi moglo radikalno promijeniti cijelu regiju”.
Al Jazeera je postavila nekoliko pitanja brojnim ekspertima za američku vanjsku politiku prema Bliskom istoku o snazi i efikasnosti utjecaja Washingtona na strane u sukobu, te ima li smisla spajati pitanje Islamskog pokreta otpora (Hamas) i Hezbollaha u jedan dogovor?
Bidenov utjecaj
Na ova pitanja je odgovorio i David Des Roches, profesor sigurnosnih studija na Univerzitetu za nacionalnu odbranu Ministarstva odbrane i bivši dužnosnik NATO-a i Ministarstva odbrane SAD-a, koji smatra da Biden nema nikakav utjecaj na aktere u regiji. Ističe da je Biden potpuno marginaliziran unutar svoje stranke i administracije, kao i na međunarodnoj sceni.
Des Roches je dodao da ne bi bilo mudro povezivati pitanja o prekidu vatre u Gazi i Libanu, objašnjavajući da se dinamika i motivi strana uključenih u ovo pitanje značajno razlikuju. Iran posmatra Gazu kao izvor uznemiravanja za Izrael, a Hezbollah vidi kao garanciju protiv izraelskog napada na iranski nuklearni program.
Des Roches dodaje da Izrael, također, doživljava Gazu kao veliku sigurnosnu prijetnju, koju je potrebno obuzdati, jer bi kasnije mogla pokrenuti ograničene napade na Izrael, a zatim se povući. Što se tiče Hezbollaha, Izrael smatra da je ova organizacija u stanju spriječiti normalizaciju života u velikim dijelovima Izraela.
Ambasador David Mack, nekadašnji pomoćnik državnog sekretara za pitanja Bliskog istoka, bivši ambasador u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i trenutno stručnjak u Atlantskom vijeću, ne slaže s Des Rochesom u vezi s utjecajem koji Biden ima u ovoj krizi. Ističe da Biden ima veliki utjecaj na izraelske donositelje odluka.
Pošiljke oružja
Mack je ukazao na to da američki zakon daje predsjedniku ovlast da zaustavi mnoge isporuke oružja i smanji ili obustavi finansijsku pomoć za kupovinu američkog oružja. ”Međutim, što se tiče praktičnog djelovanja, Biden je vezan dugom poviješću profesionalnog života ispunjenog simpatijama i podrškom Izraelu i njegovom pravu na samoodbranu”.
Stručnjak je istaknuo da je mir između Libana i Izraela s definiranim granicama bio cilj američkih čelnika iz obje stranke već desetljećima. Smatra da će, ako Bidenova administracija izvrši pritisak na Izrael da prekine svoje operacije, to biti veliko postignuće na međunarodnom i lokalnom nivou. Međutim, američka želja da izvrši pritisak na Izrael po pitanju Hamasa je manje izražena, pored toga da SAD i Iran ne žele biti uvučeni u regionalni sukob zbog trenutne krize između Hezbollaha i Izraela.
Profesor Osamah Khalil, voditelj Programa za međunarodne odnose na Univerzitetu Syracuse u New Yorku, smatra da je Bidenova administracija mogla iskoristiti svoj utjecaj da zaustavi izraelski napad na Gazu i spriječi regionalno širenje sukoba u bilo kojem trenutku u proteklih 12 mjeseci. Umjesto toga, Washington je pružio snažnu vojnu, diplomatsku, ekonomsku i političku podršku izraelskom ratu u Gazi.
Uvjet Hezbollaha
Stalni pokušaji Izraela i SAD-a da se sukob u Libanu odvoji od pitanja Gaze pokazali su se kao neuspješni, ističe Khalil. Međutim, generalni sekretar Hezbollaha Hassan Nasrallah ustrajava na tome da organizacija neće zaustaviti napade sve dok se ne postigne prekid vatre u Gazi.
Uprkos tvrdnjama administracije Biden-Harris da nema utjecaja na Izrael i da ne odobrava njegovu vojnu kampanju, SAD je uključen u opsežnu političku, vojnu i obavještajnu saradnju i koordinaciju s Izraelom, smatra Khalil.
Dr. Joseph Fitsanakis, profesor sigurnosnih studija i direktor Centra za komandu obavještajnim operacijama na Univerzitetu Coastal Carolina, rekao je da Bidenova administracija ima vrlo ograničen utjecaj na Izrael. Ističe da je Izrael otvoreno ignorirao SAD u Gazi i da se sprema učiniti to ponovo u Libanu.
Dodao je da postoji samo nekoliko ljudi na Bliskom istoku koji i dalje obraćaju pažnju na Bijelu kuću, posebno u trenutku kada se čini da je pažnja SAD-a trenutno usmjerena isključivo na domaću politiku.
Fitsanakis je izrazio svoje uvjerenje da se pitanje primirja u Gazi i Libanu ne uzima ozbiljno, objasnivši da je Hezbollah strpljivo čekao da Izraelci uđu u Liban, što dočekuju s dobrodošlicom, jer će, kada Izrael uđe u Liban u kopnenoj invaziji, Hezbollahova sposobnost suočavanja s izraelskom vojskom postati vrlo brzo jasna.
Što se tiče Bidenove sposobnosti da spriječi totalni rat u regiji, Fitsanakis je rekao da je administracija Biden-Harris iskrena u svojoj želji da spriječi opći rat u Libanu i zadrži sukob unutar Gaze i Zapadne obale. Međutim, američka administracija je poslala zbunjujuću poruku snabdijevajući Izrael oružjem dok istovremeno kritizira izraelsko vodstvo zbog korištenja tog oružja u ratu.