Registar pedofila: Kako će nadzirati osuđene i zaštititi djecu

Bosanskohercegovački entitet Federacija BiH dobila je dugo očekivani Registar pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima, tj. Registar pedofila.

Očekuje se da primjena Registra osigura jači nadzor i provjere koje će onemogućiti pravomoćno osuđenim osobama rad s djecom i maloljetnicima.

Stručnjaci kažu da je pokretanje ove inicijative veoma važno za zaštitu djece, ali najavljuju i moguće nedosljednosti u provođenju ukoliko se ne bude mijenjao i Krivični zakon Bosne i Hercegovine.

U nastavku objašnjavamo ključne detalje o Registru pedofila.

Zašto sada?

Glumac Muamer Kasumović pravomoćno je osuđen zbog spolnog zlostavljanja maloljetnika, na jednogodišnju zatvorsku kaznu koju nije odslužio nego ju je otkupio, što je prema Krivičnom zakonu Federacije BiH moguće. Prema tom zakonu, moguće je i brisanje iz kaznene evidencije ukoliko je osuđeni dobio kaznu na navedeni period.

Ovaj slučaj potaknuo je inicijativu za zakonske izmjene prema kojima bi otkup kazne do godine zatvora bio zabranjen osobama osuđenim za seksualne delikte nad maloljetnicima.

Lana Prlić, federalna zastupnica, uputila je zakon u proceduru još 2019. godine.

“Zakon je nastao upravo kao odgovor na činjenicu da 70 posto prestupnika nakon odslužene kazne zatvora za ova djela se vraća u neposrednu blizinu djece i omladine. Ovo zakonsko rješenje upravo ima za cilj da uspostavi registar tih lica, te su definirane odredbe kojim se jasno definira da osuđene osobe ne mogu raditi u direktnom ili indirektnom kontaktu, te da se udalje od mjesta na kojem su djeca i omladina”, dodala je.

Kako će se provoditi upis?

Putem kartoteke i digitalno.

Nadležna kantonalna ministarstva dužna su dostaviti podatke Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova radi upisa u Registar u roku osam dana od dana dobijanja podataka od sudova.

Da li će ranije presuđene osobe biti dio popisa?

Vildana Džekman, pravnica i direktorica Udruženja žena „Napravi razliku“, zabrinuta je. Pojašnjava da zbog mogućnosti brisanja, koje Krivični zakon BiH dozvoljava, to neće biti moguće.

„Krivični zakon Bosne i Hercegovine dozvoljava brisanje iz evidencije, kao i zamjenu za novčanu kaznu. Bojim se da Registar neće biti potpun i da se neke zakonske regulative moraju izmijeniti“, rekla je Džekman.

Da li će Registar biti javan?

Neće.

Podaci koji se unesu u registar bit će trajno upisani i neće biti moguće njihovo brisanje. Ipak, oni neće biti javno dostupni.

Džekman smatra da Registar mora biti javan te se referisala na već postojeći zakon u SAD-u.

„Smatram da ovaj Registar treba biti javan za svaku osobu koja želi da dobije tu informaciju. U SAD-u je zakon trenutno takav da, ukoliko se nalazite u istom prostoru kao i presuđena osoba, automatski dobijate SMS, tj. informaciju da u blizini, recimo, 100 metara ili 200 metara živi osoba koja je pedofil i da pripazite na vašu djecu. Želim takvu informaciju da dobijem“, rekla je Džekman.

Provjere upisa provodit će se isključivo na zahtjev institucija koje na to imaju zakonsko pravo.

Koje su to institucije?

Ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić kazao je medijima kako će podatke o upisu u registar moći provjeravati prije svega policija, tužilaštvo i sudovi, ali i ustanove poput škola.

“Riječ je o institucijama koje imaju direktni utjecaj u radu sa djecom poput škola i vrtića i koje će prilikom zapošljavanja novih radnika uvijek moći uputiti zahtjev federalnim ili kantonalnim ministarstvima da provjere je li ta osoba zavedena u Registru”, pojasnio je Škobić.

A zakonske obaveze?

Nevladina udruženja, ustanove, vrtići, škole, firme i svi koji rade sa djecom u zakonskoj su obavezi da provjere da li je osoba, koja se prijavila za posao, upisana u Registar. Ukoliko to ne urade, bit će zakonski kažnjeni.

Kolike su kazne?

• Novčanom kaznom od 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura) do 20.000 konvertibilnih maraka (10.000 eura) bit će kažnjeno pravno lice ako u propisanom roku ne dostavi podatke organu nadležnom za vođenje Registra.
• Novčanom kaznom od 8.000 konvertibilnih maraka (4.000 eura) do 15.000 konvertibilnih maraka (7.500 eura) bit će kažnjeno odgovorno lice ako od nadležnog organa ne zatraži podatke.
• Novčanom kaznom od 1.000 konvertibilnih maraka (500 eura) do 5.000 konvertibilnih maraka (2.500 eura) bit će kažnjeno za prekršaj lice upisano u Registar koje ne izvrši provjeru vođenja Registra, dostavljanje podataka iz Registra, izdavanje uvjerenja i njihova upotreba, i ostalo.
• Novčanom kaznom od 500 konvertibilnih maraka (250 eura) do 2.000 konvertibilnih maraka (1.000 eura) za prekršaj će biti kažnjeno lice koje zloupotrijebi podatke iz Registra radi zastrašivanja ili uznemiravanja lica upisanih u Registar ili članova njihove porodice ili te podatke javno objavi.

Da li Registar može postojati na nivou države?

Ne može – zbog “prenosa nadležnosti” na entitete.

Bh. entitet Republika Srpska ima sličan registar i vodi ga od 2018. godine. Međutim, iako ne može postojati na nivou države, nadležne entitetske institucije će sarađivati i vršiti razmjenu informacija.