Putin spušta letvicu za nuklearni napad: Zašto je to važno?

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da Rusija mijenja svoja pravila o nuklearnom oružju, snižavajući prag za njegovu upotrebu.

Stručnjaci kažu da je prijetnja osmišljena da uplaši SAD i njegove saveznike u trenutku kada Ukrajina vrši pritisak na članice NATO-a da joj dopuste korištenje njihovih dalekometnih projektila za napade duboko na ruskoj teritoriji.

Evo šta je Putin rekao, zašto to predstavlja promjenu u nuklearnoj politici Moskve i što bi to moglo značiti za ruski rat protiv Ukrajine.

Šta je Putin rekao?

Putin je detaljno opisao najnovije promjene ruske nuklearne doktrine tokom sastanka ruskog Vijeća sigurnosti koji je prenosila televizija.

Rekao je da bi se napad koji predstavlja “kritičnu prijetnju” suverenitetu Rusije, ako ga izvede nenuklearna sila uz “učešće ili podršku nuklearne sile”, smatrao “zajedničkim napadom na Rusku Federaciju”.

Putin nije naveo nijednu zemlju, ali poruka je jasna – ako Kremlj zaključi da ukrajinski napad na njegovo tlo korištenjem američkih, francuskih ili britanskih projektila predstavlja “kritičnu prijetnju” suverenitetu Rusije, Moskva će smatrati zapadne saveznike Kijeva učesnicima u napadu.

Putin je rekao da bi takav scenario potpadao pod nove kriterije Rusije za uporabu nuklearnog oružja.

“Razmotrit ćemo takvu mogućnost kada dobijemo pouzdane informacije o masovnom lansiranju sredstava za zračni i svemirski napad i njihovom prelasku naše državne granice”, dodao je Putin, nabrajajući “strateške i taktičke avione, krstareće rakete, dronove, hipersonične i druge leteće projektile ”.

Dodao je da se to odnosi i na napade na susjednu Bjelorusiju, koju Moskva smatra svojim najčvršćim saveznikom. Krajem augusta Ukrajina je optužila Bjelorusiju za gomilanje trupa na granici dvije zemlje.

Rusija ima najveći nuklearni arsenal na svijetu, sa oko 6.000 bojevih glava, od kojih su neke stacionirane u Bjelorusiji.

Koliko ovo snižava ruski nuklearni prag?

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov 1. septembra upozorio je da će Rusija promijeniti svoju nuklearnu doktrinu – koja je posljednji put ažurirana 2020. godine – kao odgovor na rastuće prijetnje Zapada i njegovih saveznika.

To se dogodilo nakon što je Ukrajina u augustu pokrenula veliku ofanzivu u ruskoj regiji Kursk koristeći zapadno oružje i preuzimajući kontrolu nad desecima naselja.

No, Rusija do sada nije pojašnjavala kakve će promjene izvršiti kada je riječ o svojoj nuklearnoj doktrini. To je bilo namjerno, rekli su stručnjaci.

Promjene su sa namjerom ostale dvosmislene, rekao je za Al Jazeeru ranije ovog mjeseca Keir Giles, viši savjetnik u Chatham Houseu iz Londona.

“Rusija želi da svijet misli da bi bilo šta moglo izazvati nuklearni rat”, rekao je Giles, autor knjige Ko će braniti Europu?’.

Ta je dvosmislenost djelomično nestala s Putinovim komentarima.

Prema doktrini iz 2020, Rusija je smatrala da bi čak i na konvencionalne napade mogla odgovoriti nuklearnim ako zaključi da je “samo postojanje države u opasnosti”. Ali pretpostavka je bila da će Rusija razmotriti korištenje nuklearnog oružja – čak i kao odgovor na konvencionalno oružje – samo ako je zemlja koja je napada i sama nuklearna sila. Na kraju, kao što i nova doktrina ističe, Rusija na nuklearno oružje gleda kao na “sredstvo odvraćanja”.

Međutim, Putinov novi stav sugerira da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje čak i protiv nenuklearne države – poput Ukrajine – ako je podržavaju nuklearno naoružane zemlje. To značajno snižava prag za upotrebu atomskog oružja.

Proširuje li nova politika potencijalne ruske nuklearne ciljeve?

U teoriji da – na tri načina.

Prvo, nenuklearne države mogle bi biti mete ako izvrše napad na Rusiju uz pomoć nuklearnih država.

Drugo, opisujući takve napade na Rusiju kao “zajednički napad”, Putin je zapravo postavio temelj Moskvi da tvrdi da bi mogla gađati ukrajinske nuklearno naoružane saveznike – SAD, Veliku Britaniju i Francusku – direktno, na njihovom tlu, ako Kijev bude napao Rusiju na način za koji Kremlj zaključi da predstavlja “kritičnu prijetnju” suverenitetu zemlje.

Treće, rekavši da bi ta načela vrijedila i ako se na meti nađu saveznici poput Bjelorusije, Putin je proširio okolnosti pod kojima bi Rusija mogla pokrenuti nuklearni odgovor.

Postoji li neposredna opasnost od nuklearne eskalacije?

Ne baš, kažu stručnjaci.

Giles je rekao Al Jazeeri, u intervjuu u srijedu, da je Putinova nedavna objava još uvijek nejasna. Nejasno je kada će Rusija formalizirati promjene za koje je Putin rekao da će uvesti u svoju nuklearnu doktrinu. A do sada, SAD i njegovi saveznici nisu dali zeleno svjetlo Ukrajini za korištenje dalekometnih projektila za napade na Rusiju.

“U ovom trenutku ništa se nije dogodilo i ništa se nije promijenilo”, rekao je Giles.

Zašto je Putin to objavio baš sada?

Objava dolazi mjesec nakon što je Ukrajina pokrenula iznenadni upad u rusku regiju Kursk, intenzivirajući rat. Od tada su ruske snage u kontraofanzivi potisnule ukrajinske trupe iz mnogih područja koje su zauzele.

No, ukrajinske snage ostale su unutar ruske teritorije – a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev želi zadržati svoje dobitke u Kursku i koristiti ih kao adut za pregovaranje o razmjeni teritorija s Moskvom. Rusija kontrolira velike dijelove pokrajina Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona u Ukrajini, uz Krim koji je anektirala 2014. godine.

Zelenski trenutno lobira u SAD-u kod Bidenove administracije, tražeći njeno, ali i odobrenje Ujedinjenog Kraljevstva, za korištenje projektila dugog dometa protiv ciljeva duboko unutar ruske teritorije.

Giles je primijetio da je Putinova posljednja objava pokušaj odvraćanja SAD-a od moguće podrške Ukrajini kroz ukidanje ograničenja na projektile dugog dometa.

“Kad god Rusija shvati da postoji rizik za jačanje podrške Ukrajini koje joj se ne bi svidjelo, nuklearne prijetnje se pojačavaju”, rekao je.

Giles je izjavio da, iako bi Putinovo odvraćanje moglo djelovati na SAD, drugi ukrajinski saveznici koji bi bili pod neposrednoj prijetnji u slučaju nuklearnog napada zbog heografske blizine, kao što su baltičke države, “naglašeno” ističu da su ograničenja na projektile dugog dometa biti podignuta.

Stručnjaci ističu da je, unatoč značaju najavljene promjene nuklearne doktrine Moskve, to samo posljednja u nizu implicitnih ili eksplicitnih nuklearnih prijetnji koje je uputio Putin otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.