U Srbiji spremno dočekuju porast vodostaja Dunava: Nema mjesta panici

Ekstremne padavine na području Austrije, Češke, južne Poljske, Slovačke i Mađarske su dovele do formiranja velikog vodnog vala na Dunavu, druge najduže i druge vodom najbogatije rijeke u Evropi (Dunav je dug 2.857 kilometara, a duža je samo Volga koja je duga 3.534 kilometra).

U dijelu rijeke koji prolazi kroz Srbiju u dužini od 588,3 kilometra, vrh talasa očekuje se u periodu od 24. do 26. septembra. Prema tvrdnjama stručnjaka ne bi trebalo biti težih posljedica.

“Svedoci smo slika iz Srednje Evrope. Oni su najgore prošli. Kod nas ne bi trebalo biti većih problema, ali će nivo vode značajno porasti. Celo leto bile su visoke temperature i sušni period. Sredozemno i Jadransko more su jako zagrejani, oni su veliki rezervoari vlage, isparenja su bila ogromna i kada je naišao jak prodor sa severa onda je došlo do užasnih procesa koji su dali od 150 do 300 milimetara kiše. Na nekim pritokama Dunava su prevaziđeni istorijski maksimumi. Nikad nisu bile u istoriji osmatranja, koja su jako duga, tako visoki nivoi. Užasne su štete, ljudske žrtve, bili su prodori brana, uništavana gradska jezgra… To se kod nas ne očekuje”, kaže hidrolog Dejan Vladiković iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.

Suša i najtoplije ljeto u historiji

Situacija, kaže, zahtjeva veliki oprez, ali nema pristupa panici. Ovakva situacija će potrajati  “zato što ima i snega koji je rano pao, koji će se topiti i odložiti efektnije spuštanje nivoa vode”.

“Procena je da će granice redovne odbrane od poplava u Srbiji biti prevaziđene na potezu od Bezdana koji je ulazni profil Dunava u našu zemlju do Novog Sada. Vodostaj će se približiti i neznatno prema narednoj, vanrednoj granici od poplave, na istom potrezu u periodu od 24. do 26. septembra, kada se očekuje vrh ovog talasa. Na delu nizvodno od Novog Sada – Zemun, Pančevo, Smederevo i niže ka Gradištu te dalje ka Đerdapu, vodostaj će stići do prve granice odbrane od poplava. Očekuje se da će hidroelektrana Đerdap ispuštanjem u koordinaciji sa kolegama iz Rumunije, uspeti da malo depresira taj talas. Talas na Dunavu me podseća na onaj iz juna 2013. godine, ali ne očekuje se da će doći do izlivanja na branjenim područjima”, smatra Vladiković.

Kornelija Špoler Čanić, voditeljica Službe za informiranje, odnose s javnošću i korisnike
Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske kaže da prognozirane oborine za Hrvatsku u kombinaciji s ostalim hidrološkim parametarima neće uzrokovati značajno podizanje vodostaja.

“Tijekom ovog tjedna predviđa se značajan porast vodostaja Dunava u Hrvatskoj, koji bi trebao stati početkom idućeg tjedna. Hrvatske vode bave se operativnom obranom od poplava u Hrvatskoj”, navodi Špoler Čanić.

Azra Babić iz sektora hidrologije Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine, kaže “da smo još uvijek u suši”.

“Zabilježili smo i neke rekorde u smislu suše. Prvi put od 1961. godine, od kada mjerimo, su nam protoci na Vrelu Bosne pali ispod jednog metra kubnog u sekundi”, priča Babić.

Kada je u pitanju hidrološka prognoza, u narednim danima na području Federacije BiH, kaže da se ne očekuju značajnije padavine pa samim tim neće doći ni do značajnijeg porasta vodostaja.

“Ono što je još predmet našeg interesovanja je rijeka Sava obzirom da je uzvodno bilo značajnijih padavina. Pratimo situaciju, ne bi se ova rijeka trebala izliti iz korita. Pritoke koje joj dolaze iz Bosne i Hercegovine nose malo vode, tako da neće doprinijeti njenom rastu. Očekujemo da ovaj val koji je krenuo iz Zagreba prođe kroz korito rijeke Save bez većih problema”, naglašava Azra Babić.

Ove godine, vrelo ljeto isušilo je rijeke, potoke i izvore u našem regionu. U mnogim mjestima došlo je do redukcija i nestanaka vode, a stanovnici su bili primorani na kupovinu vode za piće. Jedan od gradova koji je imao redukcije je Sarajevo.

Osamnaest godina bez redukcija vode

“Elementarne nepogode se ne mogu spriječiti ali se njihov uticaj može ublažiti ako ne i potpuno anulirati. Očito je kada su u pitanju ponovne noćne redukcije vode u Sarajevu da tu nešto ne štima. Ako se godinama intenzivno radi na projektu smanjenja gubitaka koji finansira Evropska banka za obnovu i razvoj – EBRD, i ako su gubici na početku tih aktivnosti bili tako enormno visoki, uz uslov da su imali definisanu strategiju za smanjenje neoprihodovane vode, onda su se rezultati već morali vidjeti i ni puno veća suša od ove trenutne ne bi smjela ugroziti uredno kontinuirano vodosnabdijevanje, zbog proste činjenice smanjenjem gubitaka moralo je doći i do smanjenja količina vode koje se zahvaćaju na izvorištima”, priča međunarodni ekspert za gubitke vode u sistemu Đevad Koldžo.

Ovaj magistar hidrotehničkog inženjerstva smatra da su građani sa pravom ljuti, “jer problem vodosnabdijevanja se stalno vraća na početak”.

“Strategija je osnova svakog projekta smanjenja NRW i ona definiše ciljeve, aktivnosti ali i uslove koji se moraju ispuniti da bi se definisani ciljevi ostvarili, ali i učinili stabilnim vodovodno preduzeće. Bez stabilnog vodovodnog preduzeća svaki vodovodni sistem je osuđen na propast. Ako ova strategija ne postoji, mora se izraditi u najkraćem mogućem vremenu. Mijenjanje cjevovoda čija zamjena nije definisana nekom od poznatih metodologija, već bazirana na nečijem utisku, je ništa drugo do put u katastrofu. Doći će do pojave novih i većih curenja od onih koja su eliminirana zamjenom „pogrešnog“ cjevovoda”, naglašava Koldžo.

Naglašava da je voda koja se uštedi kroz smanjenje gubitaka najbolja, najkvalitetnija i najjeftinija voda. Sarajevska izvorišta su, tvrdi, još uvijek dovoljna za “uredno snabdijevanje svih sadašnjih potrošača naravno ako se neplanskom gradnjom i sličnim destruktivnim aktivnostima ona ne ugroze”.

U Zenici je prošlo bez redukcija vode. Posljednje redukcije bile su prije 18 godina.

“Redukcije vode u Zenici su ukinute 2006. godine. Ovo ljeto je najisušnije u istoriji, kažu najtoplije ljeto od kako postoje mjerenja temperature. To je dovelo do redukcija vode u mnogim gradovima u Bosni i Hercegovini. Kod nas ih nije bilo, ali smo bili na granci potreba. Zahvaljujući stručnom i napornom radu ljudi u preduzeću, uspjeli smo držati gubitke u sistemu pod kontrolom. Smanjili smo gubitke na najmanju mjeru u istoriji preduzeća – na 25 posto. U mnogim vodovodima u našoj zemlji gubici su preko 70 posto”, ističe Emir Pašalić, direktor Javnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Zenica.

Većina od 200 lokalnih vodovoda oko Zenice su presušili i nisu mogli svojim mještanima pružati redovno vodosnabdjevanje.

“Imamo puno zahtjeva za priključenje na gradski vodovod. To je osjetljivo pitanje s obzirom na trenutne raspoložive količine. Za obezbjeđivanje obimnijeg širenja mreže nama su potrebne dodatne količine pitke vode. S tog aspekta je projekat regionalnog vodovoda “Plava voda” dobrodošao”, objašnjava Pašalić.

Za gradove koji imaju redukcije vode a istrovremeno imaju i gubitke vode, kaže, da se moraju posvetiti smanjenju gubitaka neprihodovane vode. Zenica je 2001. godine zahvatala nešto više od 16 miliona kubnih metara vode, a ove godine tek sedam miliona kubnih metara vode. Iako su se značajno smanjile raspoložive količine vode, finansijski rezultat je puno bolji danas “jer je napravljen odličan rezultat u smanjenju neprihodovane vode koja predstavlja i tehničke gubitke i tehnološke gubitke ali i ilegalnu potrošnju”.

Klimatske promjene

Stručna javnost, kako hidrološka tako i meteorološka, ukazuje na promjene u klimatskim obrascima koji su oblikovali našu regiju. Vjeruje se da je iza nas doba “normalne” klime i rasporeda godišnjih doba kakve smo poznavali.

“U narednim godinama možemo očekivati burnije prelaze između sezona, sa sve manje snežnih padavina koje će se pojavljivati ranije u godini. Kišne padavine postaju sve češće i intenzivnije. Možemo se suočiti s situacijama u kojima ćemo u jednom danu dobiti količinu padavina koja se obično raspoređuje na tri do šest meseci, upozorava hidrolog Dejan Vladiković.

Ove promjene, kaže, donose i ekstremne temperature, a sa njima i učestale suše. Sve zemlje preduzimaju mjere adaptacije na klimatske promene.

“Sa tim moramo živeti i boriti se da taj efekat po nas i okolinu bude što manji”, zaključuje  Dejan Vladiković.