Rusija kritikuje ‘teroristički’ upad u Kursk i povlači avione i helikoptere

Čini se da su duboki udari Ukrajine na ruske vojne ciljeve i njena trosedmična kopnena ofanziva unutar ruske teritorije tokom prošle sedmice dali vojne i političke rezultate.

Prijavljeno je da Rusija vraća svoje avione sa aerodroma u blizini ukrajinske granice, dok su se napadi bombama unutar Ukrajine smanjili. Dokazi da Moskva šalje elitne jedinice iz Ukrajine za odbranu domaćeg terena također su se povećali tokom sedmice.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće rekao je za novinsku web stranicu Politico da je “90 posto aviona koji lansiraju ‘klizne’ bombe” na ukrajinske prve linije fronta vraćeno unutar Rusije.

Nezavisna web stranica za analizu Frontelligence složila se da su “između druge polovine juna i sredine jula ruske snage premjestile mnogo vrijednih sredstava dalje od ukrajinske granice”, uključujući avione i helikoptere.

Ukrajinski pukovnik Vitali Sarantsev rekao je da je ofanziva Kursk uveliko smanjila rusko korištenje aviona protiv sjeveroistočne Ukrajine.

“Osjetili smo olakšanje”, rekao je u nedjelju.

“Neprijatelj je značajno smanjio aktivnosti u našem smjeru. Ako smo u prethodnim razdobljima imali od 30 do 50 protivzračnih raketa dnevno samo [u Sumskoj oblasti], jučer je neprijatelj dva puta upotrijebio zračne udare, upotrijebivši četiri protivzračne rakete i 11 nevođenih zračnih projektila.

Jedinice koje djeluju u Časiv Jaru u istočnoj regiji Donetsk također su izvijestile o kliznim bombama ovog mjeseca.

Vadim Misnik, glasnogovornik taktičke grupe Siversk, rekao je: “To je znak da prorjeđujemo njihove zračne snage i udaramo po aerodromima, a malo smo potisnuli neprijatelja od granice.”

Ipak bez uticaja na Pokrovsku frontu

Također je sve više dokaza da je Moskva imala problema sa zaustavljanjem ukrajinske kontrainvazije u Kursku i da je sve više koristila elitne jedinice da to učini.

Ruski vojni izvjestitelji i snimci otkrili su da su dijelovi 810. i 155. brigade mornaričke pješadije, 11. zračno-desantne brigade i 51. i 56. zračno-desantne brigade preraspoređeni za borbu u Kursku.

Brigade 810 i 155 borile su se u Harkovu, gdje je Rusija u maju pokrenula novi prodor. Zračno-desantna brigada borila se u Siversku, a 11. zračno-desantna brigada bila je u Časiv Jaru, obje u ukrajinskoj regiji Donetsk.

Procjene o tome koliko je vojnika Moskva preusmjerila iz Ukrajine variraju. Ukrajinski vrhovni komandant Oleksandr Sirskij procijenio je da se radi o 30.000 ljudi. Ako je tako, radi se o značajnom udjelu u više od 700.000 vojnika koliko se procjenjuje da Rusija ima u Ukrajini.

Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Washingtonu, procjenjuje da će Rusiji biti potrebno 60.000 vojnika da vrati teritoriju u Kursku nakon što ukrajinska odbrana bude probijena. Londonski Međunarodni institut za strateške studije složio se s tom brojkom.

Ali Rusija je odbila odustati od svoje prioritetne ofanzive prema gradu Pokrovsku u Donjecku, gdje se odvija otprilike trećina njenih dnevnih napada. Ovdje su Rusi napredovali za najmanje dva kilometra protekle sedmice, napredujući kroz naselja Hrodivka i Novohrodivka.

Otkako su u februaru zauzele Avdijivku, ruske trupe napredovale su 34 km prema zapadu, formirajući istureni dio koji je sada 12 kilometara od Pokrovska. Sarancev je priznao da akcija Kursk nije imala nikakav učinak na Pokrovsku frontu.

‘Različit aobjašnjenja za ofanzivu’

Zapadni analitičari ponudili su različita objašnjenja za ofanzivu na Kursk – uključujući odvraćanje ruskih trupa i psihološko resetiranje preuzimanjem inicijative. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle sedmice rekao da je to bila preventivna odbrana kako bi se spriječila još jedna invazija poput one na Harkov na sjeveru.

Ali također je rekao Ukrajincima da je to “način da se kompenzira manjak u dalekometnim sposobnostima”.

Zelenski je mjesecima molio SAD da dopusti Ukrajini korištenje raketne artiljerije dugog dometa ATACMS koju za napade na aerodrome duboko u Rusiji. Također želi da SAD pusti Veliku Britaniju i Francusku, za čije rakete Storm Shadow SAD osigurava komponente, da autoriziraju njihovu upotrebu na isti način.

SAD trenutno dopušta Ukrajini da koristi svoje oružje za suprotstavljanje baterijskoj vatri unutar ograničenog dometa preko granice, ali ne i da gađa ruske aerodrome jer se boji da bi to moglo uvući SAD u rat.

U nedavnoj analizi, ISW je identificirao da “najmanje 209 od 245 (više od 85 posto) poznatih ruskih vojnih objekata u dometu ATACMS-a nisu zračne baze”, već skladišta municije, komunikacijski centri, vojne baze i komandni centri.

Glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u ponedjeljak da ograničenja upotrebe dalekometnog oružja ostaju na snazi, ali “nastavit ćemo razgovore s Ukrajincima” kako bismo ih potencijalno revidirali.

Evropska komisija, koja ne upravlja vojnim sredstvima, otvoreno je podržala ukidanje ograničenja.

Prvi diplomata Evropske unije Josep Borrell ponovio je tu podršku u ponedjeljak i četvrtak.

“Ponavljam da bi ukidanje ograničenja na korištenje kapaciteta protiv ruske vojske uključene u agresiju na Ukrajinu, u skladu s međunarodnim pravom, ojačalo ukrajinsku samoodbranu, spasilo živote i smanjilo razaranje u Ukrajini”, rekao je u ponedjeljak.

Ruski zvaničnici pokazali su zube na svaku takvu moguću odluku, a protivili su se činjenici da su i Brisel i Washington dopustili korištenje američke i evropske opreme u ukrajinskoj ofanzivi na Kursk.

“Zapad ne želi izbjeći eskalaciju. Zapad traži probleme”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na konferenciji za medije u utorak u Moskvi.

‘Suludo i samoubilačko’

“Dojam je da su naše kolege [u Washingtonu] odbacile ostatke zdravog razuma i vjeruju da mogu učiniti sve”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je da bi lansiranje raketa dugog dometa, poput Storm Shadowa koje su osigurale Velika Britanija i Francuska ili ATACMS koje je isporučio SAD, na Rusiju, značilo “pretvaranje režima u Kijevu u terorističku organizaciju”. Ukrajinsku ofanzivu na Kursk nazvala je “suludom i samoubilačkom”.

Činjenice na terenu govore drugačije. Sirskij je rekao da je Ukrajina zauzela 1.294 kvadratnih kilometara za tri sedmice i preuzela kontrolu nad sto naselja, a iako je prošle sedmice ukrajinsko napredovanje usporilo, Rusija nije uspjela vratiti ništa od svoje teritorije.

Zelenski ne želi dopuštenje samo da udari Rusiju zapadnim oružjem. On također želi bliže povezati saveznike EU-a u zajedničkoj protivzračnoj odbrani, obrambenoj mjeri koja ne bi provocirala Rusiju, rekao je, a već je primijenjena u zaštiti Izraela od masovnog iranskog raketnog i bespilotnog napada 13. i 14. aprila.

Nakon što je Rusija u ponedjeljak ispalila 127 projektila i lansirala 109 bespilotnih letjelica Shahed na Ukrajinu, što je bio jedan od njenih najvećih zračnih napada ikada usmjerenih na energetsku i civilnu infrastrukturu, Zelenski je rekao: “Moramo konačno doći do zajedničkog obaranja ruskih projektila i bespilotnih letjelica. … Ako je takvo jedinstvo očigledno djelovalo na Bliskom istoku, trebalo bi djelovati i u Evropi. Život svugdje ima istu vrijednost.”

Zelenski je rekao da je o takvoj zajedničkoj zračnoj odbrani razgovarao sa litvanskom premijerkom Ingrid Shimonite i poljskim predsjednikom Andrejom Dudom u Kijevu 24. augusta.

Prenošenje borbe u Rusiju

Dok Ukrajina traži proširene ovlasti i saradnju od svojih saveznika, također ide svojim putem. Tokom prošle sedmice koristila je bespilotne letjelice domaće proizvodnje za napade na skladišta nafte i municije.

Također je u subotu predstavila novorazvijeno domaće oružje – Paljaniciju, masivni raketni dron dugog dometa koji je možda odgovoran za uništenje ruskog skladišta municije u Voronježu u petak.

Paljanicija ima raketni motor i krila i nalikuje hibridu projektila i drona. Zelenski nije iznio njegov tačan domet, ali je rekao da se unutar njega nalazi dvadesetak ruskih aerodroma.

Video koji je Ukrajina objavila prikazuje aerodrome čak do Savasleike, 650 km od ukrajinske granice, i Engelsa, 700 km od slobodnog dijela Ukrajine.

Zelenski je objasnio da je svrha Paljanicije “uništiti ofanzivni potencijal neprijatelja”.

Prošle godine, Ukrajina je sebi postavila zadatak da 2024. u zemlji napravi milion FPV (pogled u prvom licu) dronova kratkog dometa, 10.000 dronova srednjeg dometa i hiljadu dronova sposobnih letjeti više od hiljadu km. Čini se da Paljanicija spada u srednju kategoriju.

U utorak je Zelenski rekao da je Ukrajina također uspješno testirala svoju prvu balističku raketu.

Prije ruske invazije na Ukrajinu, Saudijska Arabija je sklopila ugovor s Ukrajinom za projektiranje i izradu Hrim-2, balističkog projektila kratkog dometa od 450 kilometara. Vjeruje se da su prototipi ovog projektila možda korišteni protiv Krima pod ruskom okupacijom u augustu 2023. kako bi se uništila dva sistema protivzračne odbrane S-400. Ruska službena novinska agencija TASS rekla je da je domet Hrim-2 povećan na 700, a moguće i na hiljadu km.