Doktor Granov: Trebamo raditi na podizanju svijesti o doniranju organa

Stručnjaci odavno upozoravaju da je stopa smrtnosti ne samo u svijetu nego i u Bosni i Hercegovini najveća kod srčanih bolesnika. Statistike svake godine upozoravaju da milioni i milioni ljudi svake godine umru od bolesti srca. Liječenje je dugotrajan proces ali moguć. Međutim, za neke pacijente jedini lijek za dugovječan život je transplantacija srca. Jedan od njih je do nedavno bio i 44-dišnji Aldin Hajdarević.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu Hajdarević je dobio novu nadu i drugo srce. Ovo je ujedno bila i prva operacija ovog tipa koja je urađena u Bosni i Hercegovini.

Na čelu tima koji je uradio prvu transplantaciju srca bio je prof. dr Nermin Granov. Da bi se ovako izuzetno težak zahvat uradio rekao je da je bilo potrebno 800 profesionalaca tokom posljednjih šest godina kako bi uopšte bila izvedena jedna ovakva operacija u Bosni i Hercegovini.

„Operacija kao operacija je samo završni čin, prije toga je bilo jako puno posla, od strane Ministarstva jer je ovo operativni program koji je od skice doveden do toga da može uspješno funkcionisati. Transplantacija srca je veoma specifična i kao takvu i kada smo je uradili nismo se obraćali javnosti iz razloga što smo prvo htjeli da skočimo pa da kažemo hop“, rekao  je Granov na nedavno održanoj press konferenciji.

U razgovoru za Al Jazeeru objašnjava kako je tekao sam proces operacije te naglasio važnost doniranja organa.

• Nedavno ste predvodili sa Vašim timom doktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) prvu transplantaciju srca u Bosni i Hercegovini. Koji su bili glavni izazovi sa kojima ste se suočili tokom pripreme i izvođenja ove transplantacije? Kako ste ih prevazišli?

– Transplantacija je timski rad i na dan transplantacije svoj dio posla uradilo je oko 100 profesionalaca. Da je nastala greška bilo gdje u lancu, rezultat ne bi bio dobar, s toga je  svaka radnja od izuzetne važnosti. Značajan izazov je bio iskoordinirati veliki broj radnji koje se, nakon što se pokrene proces transplantacije, simultano krenu odvijati u dva centra. Dok smo u KBC Zenica krenuli sa operacijom eksploatacije srca, na KCUS-u je ekipa anesteziologa sa prof. Erminom Mujičić na čelu, krenula recipijenta da uvodi u anesteziju i postepeno mu administrira regimentu lijekova koja priprema organizam za implantaciju novog organa. Srce ne može biti dugo izvan organizma, tako da sve ove radnje moraju biti savršeno tempirane, od eksploatacije, transporta pod policijskom pratnjom, pa sve do implantacije srca.

• S obzirom na to da je ovo bila prva operacija srca u Bosni i Hercegovini, koliko je dugo trajala procedura i šta se sve trebalo da uradi kako bi ovaj zahvat bio uspješan?

– Od trenutka kada smo posebnim solucijama zaustavili srce do trenutka kada je transplantirano srce počelo ponovo da kuca je prošlo 213 minuta. Nekoliko sati nakon operacije je pacijent probuđen i odvojen od respiratora. Sutradan je već hodao po sobi. Tada počinje titriranje koncentracija lijekova i hormona koji moduliraju i suprimiraju imuni i inflamatorni odgovor tijela na novi organ. Za to vrijeme je pacijent izuzetno osjetljiv na virusne i bakterijske infekcije, pa se njegov postoperativni oporavak odvija u posebno kondicioniranim uslovima.

• Koji su sljedeći koraci u razvoju programa transplantacije srca u Bosni i Hercegovini? Da li planirate dodatne edukacije ili usavršavanje medicinskog osoblja?

Edukacija kadra je stalni proces. Po različitim programima, imamo saradnju sa velikim brojem centara u svijetu. U nekim programima oni nama pomažu, a u nekim mi njima. Kada je u pitanju uznapredovalo srčano propuštanje, već godinama sa kolegama iz UKC Ljubljana svakodnevno vodimo vizite i konsultacije na principu telemedicine. Takoreći ne prođe niti jedan nalaz ili pretraga, a da skupa ne prođemo kroz iste. Kolege dolaze nama u posjetu, kao što i naše kolege odlaze njima.

• Šta bi, po vašem mišljenju, bilo potrebno da se poboljša u zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini kako bi se podržali ovakvi kompleksni zahvati?

– Mislim da svi trebamo raditi na podizanju svijesti o doniranju organa, jer je to osnovni preduslov za transplantacionu medicinu.

• Kako vidite budućnost transplantacija srca u Bosni i Hercegovini? Da li očekujete značajne promjene u pristupu i tehnologiji?

– Dok su potrebe daleko veće, godišnje se u svijetu izvede između 3.500 – 5.000 transplantacija srca. Zbog hroničnog nedostatka organa industrija ulaže u programe razvoja arteficijalnog srca i transgenetičkog xenotransplanta. To bi mogla da bude budućnost i alternativa današnjem transplant programu.

• Koji su vaši savjeti za pacijente koji su na čekanju za transplantaciju srca ili koji razmišljaju o ovoj opciji kao mogućem liječenju?

– Slušajte svoje ljekare i pridržavajte se preporučenih terapijskih mjera, protokola liječenja i procedura, jer su to ispitane metode koje dokazano polučuju dobre rezultate.