Zašto američki muslimani daju glas jevrejskoj kandidatkinji na izborima

Iako su šanse za uspjeh kandidatkinje stranke Zelenih Jill Stein u predsjedničkoj utrci slabe, mnogi američki muslimani glasat će za nju na izborima 5. novembra.

To čini žešćom ovogodišnju utrku kada dvoje kandidata – republikanac Donald Trump i demokratkinja Kamala Harris – dijele vodstvo u anketama s gotovo 48 posto glasova za svakog od njih, što potvrđuje da će jedno od njih pobijediti s krajnje malom razlikom.

Ovdje dolazi do izražaja važnost svakog glasa te važnost glasova biračkih blokova, uključujući i muslimanki, koji mogu odigrati ključnu ulogu u nizu tzv. swing-država koje odlučuju o novom stanaru Bijele kuće.

Važnost glasova muslimana

Islam je, nakon kršćanstva i judaizma, treća po snazi religija u Sjedinjenim Američkim Državama. Ustav SAD-a zabranjuje pitanje o religijskoj pripadnosti prilikom popisa stanovništva, koji se provodi svakih deset godina, zbog sekularnosti države i odvojenosti religije od države.

Nezavisne procjene pokazuju da u SAD-u ima gotovo 4,1 milion muslimana, što je 1,2 posto ukupne populacije, od kojih je više od dva miliona glasača.

Američki muslimani su jedna od etnički najrazličitijih religijskih grupa u SAD-u, bez istaknute većine među njima, a prisutne su sljedeće grupe:

• 25 posto Afroamerikanaca
• 24 posto bijele rase (Turci, Iranci, Srednja Azija i Albanci)
• 18 posto azijskog porijekla
• 18 posto Arapa
• sedam posto miješane rase
• pet posto Latinoamerikanaca
• tri posto ostalih.

S obzirom na veliki broj glasača muslimana u swing-državama, oni mogu utjecati na ishod predsjedničkih izbora.

Izvještaj Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR) ukazao je na neke značajne razlike unutar muslimanskog biračkog bloka u SAD-u.

Naprimjer, dok Kamala Harris ima značajno vodstvo u odnosu na Jill Stein među afroameričkim muslimanima (55 posto naspram 11 posto), Stein bolje prolazi među muslimanima bijele rase i Arapima (33 posto naspram 26 posto). Nema velike razlike među muslimanima azijskog porijekla, od kojih 28 posto podržava Harris, a 26 posto podržava Stein.

Stranka Zelenih je osnovana 2001. godine kao nezavisna stranka koja ima četiri osnovna principa: mir i nenasilje, briga za životnu sredinu, narodna demokratija i socijalna pravda.

Kandidatkinja Zelenih

Stranka Zelenih je izabrala dr. Jill Stein za svoju predsjedničku kandidatkinju, a ona je za svog potpredsjednika izabrala akademika Butcha Warea, muslimana.

„Kandidatkinja sam Zelenih za predsjednicu kako bi ljudima dali izbor mimo propalog dvostranačkog sistema. Na ovim izborima ćemo iznijeti agendu koja je u korist radnika i protiv rata“, rekla je Stein.

Ona se ranije kandidirala za predsjednicu 2012. i 2016. godine i dobila gotovo jedan posto glasova na nacionalnom nivou. Iako je njen ukupni rezultat u 2016. godini bio skroman, može se reći da su glasovi koje je dobila u Michiganu, Pennsylvaniji i Wisconsinu tada pomogli Trumpu da postane predsjednik.

Plan koji ima Stein za 2024. godinu je poziv na „trenutni prekid rata između Izraela i Palestine“, zatim trenutni prekid svake američke vojne pomoći Izraelu i provođenje nezavisne istrage o „legalnosti milijardi dolara direktne vojne pomoći“. Prema njenom mišljenju, krivično gonjenje pred Međunarodnim krivičnim sudom možda je opravdano.

„Zahvalni smo na snažnoj podršci muslimanskih glasača koji dijele našu odlučnost da okončamo genocid u Gazi i nepravdu s kojom se suočavaju naši muslimanski prijatelji“, kaže Stein.

Izvještaj CAIR-a pokazao je da Stein ima prednost nad Harris među muslimanskim glasačima u nekoliko swing-država.

Anketa provedena krajem prošlog mjeseca pokazala je da su muslimanski glasači podijeljeni na nacionalnom nivou između kandidata. Prema rezultatima, 29,4 posto američkih muslimana podržava Harris, 29,1 posto podržava Stein, 11,2 posto podržava Trumpa, 4,2 posto podržava mislioca Cornela Westa, a manje od jedan posto podržava libertarijanca Chasea Olivera.

Neodlučnost birača

Uprkos ovoj raznolikosti, 16 posto muslimanskih glasača još je neodlučno, dok 8,3 posto njih kaže da vjerovatno neće glasati na predstojećim izborima.

U Michiganu, 40 posto muslimanskih glasača reklo je da namjerava glasati za Stein, dok je samo 12 posto onih koji su rekli da planiraju glasati za Harris. Prema stranici World Population Review, broj muslimana u Michiganu prelazi 241.000 (2,4 posto ukupne populacije), što znači da bi veliko vodstvo Stein, ako se održi, moglo biti odlučujuće za ishod izbora u ovoj državi.

Stranica FiveThirtyEight trenutno pokazuje da Harris ima prednost nad Trumpom u Michiganu za samo 1,9 posto. Biden je pobijedio u ovoj državi 2020. godine sa razlikom od samo 2,7 posto.

Stein je dobila značajnu podršku muslimanskih glasača u Wisconsinu, gdje je 44 posto njih reklo da planiraju glasati za Stein, dok je 39 posto onih koji su rekli da će podržati Harris. Broj muslimana u ovoj državi je 69.000 (1,2 posto njene populacije), a Biden je ovdje pobijedio s razlikom od samo 0,63 posto. Harris trenutno vodi s 2,8 posto.

U Arizoni je Stein dobila podršku 35 posto muslimanskih glasača, dok je njih 29 posto podržalo Harris. Broj muslimana ovdje je 110.000 (1,5 posto ukupne populacije). Biden je u ovoj državi pobijedio 2020. godine s razlikom od samo 0,3 posto. U anketama trenutno vodi Trump za samo 0,5 posto.