Kako je nastao uragan ‘Boris’ i je li na poplave, osim prirode, utjecao i čovjek

Voda predstavlja prirodno blago i osnovu života na Zemlji, a velike rijeke su bile osnova formiranja prvih naselja u periodu nastanka stacionirane poljoprivrede. Kada se govori o prvim civilizacijama, pojmovi Inda, Nila, Ganga, Hoanghoa, Tigrisa i Eufrata su nezaobilazni. Uprkos velikom značaju rijeka i vode u njima, nekada se dešava da ono što je najveće blago postane izniman problem zbog koje se gube ljudski životi i nastaje ogromna materijalna šteta.

Poplava (ili povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu. Jasno je da kada ne postoji mogućnost da riječno korito primi određenu količinu vode, rijeka se izlijeva iz osnovnog toka i stvara poplave. Osnovni uzrok poplave jeste prirodna sila i velika količina padavina u kratkom periodu, ali poplave mogu nastati direktnim djelovanjem čovjeka – od sječe šume i pretjerane urbanizacije koja ne dozvoljava da se upije voda pljuskovitih kiša do popuštanja i urušavanja brana na rijekama.

Prema uzroku poplave mogu nastati zbog velike količine padavina, naglog otapanja snijega (snježna retenzija), zbog ratnih razaranja i rušenja brana te zbog klizišta i potresa.

Kada se govori o vremenu koje je potrebno da se formira vodeni val, poplave mogu biti „mirne“ (na velikim rijekama kada se vodni val formira duže od deset sati), „bujične“ (poplave na brdskim tokovima koje nastaju za nekoliko sati) i „akcidentne“ (poplave koje trenutno nastaju zbog rušenja vodoprivrednih i hidroenergetskih objekata).

Nije problem samo količina, nego i raspored padavina

Centralna Europa se trenutno nalazi pod utjecajem visokog vodostaja rijeka te se javljaju brojne poplave u tim državama. Osnovni uzrok velike količine padavina krije se u onome što je Europa prošla u proteklom periodu u meteorološkom smislu. Duže djelovanje anticiklona ovog ljeta je omogućilo vedrinu i stalno visoke temperature bez kišnih padavina. Javilo se ekstremno stanje suše koje je napravilo probleme u vodosnabdijevanju i poljoprivredi, ali je bilo i predispozicija drugog ekstrema – povećane količine padavina.

Problem poplava nije samo količina nego i raspored padavina. Kod poplava je problem što se u kratkom periodu izluči velika količina kišnih padavina koje vegetacija i zemljište ne mogu apsorbirati, a riječna korita nemaju zapreminu koja bi tu količinu padavina prihvatila. Iz prostora sjeverne Europe krenuo je hladni arktički zrak sa malom količinom vlage ka jugu da „osvježi“ kontinent. Došao je u dodir sa vlažnim strujanjima sa juga i zapada te je došlo do nastanka rotiranja zraka na frontu dvije zračne mase. Na ovaj način je nastao uragan „Boris“, ciklon koji trenutno pravi ogromne probleme većem dijelu Europe.

Ciklon je pojas niskog zračnog pritiska, a ono što je zanimljivo je činjenica da je „Boris“ dugo bio „zarobljen“ između dva anticiklona na zapadu i istoku od njega. To je vremenom jačalo njegovu snagu i jačinu djelovanja. Činjenica da su se „sudarili“ hladni zrak Arktika i toplo strujanje sa Sredozemlja učinilo je „Boris“ razornim uraganom koji podsjeća na neke pojave na mnogo ekstremnijim klimatskim geografskim širinama. (Inače, postoji šest spiskova naziva uragana, a jedno od muških imena koji se koriste za uragane je „Boris“. Do 1979. godine za uragane su se koristila samo ženska imena. Uragan „Boris“ je počeo djelovati 11. septembra te je zahvatio ogromne prostore Europe – od Apeninskog i Balkanskog poluotoka na jugu do Češke, Austrije, Slovačke i Poljske na sjeveru.)

Prve oluje na jugu Europe su zabilježene 8. septembra od Rima do Atene te gradova na istoku Jadranskog mora. U narednih nekoliko dana, do 14. septembra, veliki utjecaj i ogromna količina kiše se premještala ka sjeveru kontinenta. Upravo tog dana je u nizu država centralne Europe proglašen crveni meteoalarm koji je davao indicije velikog utjecaja padavina na atmosferu, ali sekundarno i na potencijalne poplave koje su uslijedile.

Kako je na sve utjecao i čovjek?

Osim prirodne predispozicije jasno je da je i antropogeni utjecaj, koji je značajno promijenio vegetacijski pokrov kao posljedicu klime, pridonio bržem širenju i većem kvantitetu poplava. Enormna količina padavina koju je donio uragan „Boris“ je napravila poplave širom kontinenta. S obzirom na činjenicu da je riječ o nizijskim rijekama u većem dijelu toka, ovakve poplave su bile „mirne“ i očekivane, ali uprkos sporom formiranju vodnog vala dogodili su se ogromni problemi. Dvadesetak ljudi je do sada evidentirano da je izgubilo život u poplavama, a više od četvrt miliona napustilo svoje domove. U Rumunjskoj se utopilo sedam ljudi, u Poljskoj pet, četvero u Češkoj te troje u Austriji i jedno u Italiji. Trenutne okolnosti su takve da taj broj sigurno neće biti konačan.

Prve značajnije poplave su se desile u Rumunjskoj koja je već u nedjelju, 15. septembra imala velike probleme sa vodostajima rijeka na zapadu države, koje su odnijele i ljudske živote. Problem se veoma brzo prenio u Češku i Poljsku. Najveći problem u Poljskoj je nastao kada je pukla brana u Paczkovu na jugozapadu države, u regiji Donja Šleska. Rijeka Odra je nabujala i preplavila ulice gradova u ovom dijelu Poljske. To su već bile brze akcidentne poplave, a najgore su prošli mali gradovi Klodzko i Nysa, čiji je gradonačelnik naredio stanovnicima da napuste svoje domove i evakuiraju se izvan grada.

U Češkoj se desio sličan problem kada je u gradu Ostraciju pukla brana u zoni dodira rijeke Opave i Odra. To je razlog zbog kojeg se grad Litovel našao metar pod vodom, a vodni val je pogodio i Donju Austriju gdje su tri osobe izgubile život. U nekim prostorima voda se povlači, ali su se drugi digli na uzbunu i prave pripreme jer očekuju probleme visokog vodostaja. Grad Vroclav u Poljskoj je već izgradio barijere. Vodostaj Dunava je u porastu pa traju i vodozaštitne radnje u Bratislavi i Budimpešti gdje se očekuje da dođe do poplava.

Intenzitet uragana slabi

Trenutno se uragan „Boris“ povlači i slabi mu intenzitet, ali iza sebe ostavlja velike tragove. Brojne službe, uključujući i 12.000 vojnika samo u Mađarskoj, digle su se na uzbunu da spriječe velike devastacije i gubitak ljudskih života. U nekim pokrajinama je čak i nastava u školama obustavljena, a gradovi koji su turistički centri trenutno djeluju sablasno prazni.

Vodni val će u narednih nekoliko dana dosegnuti svoj maksimum, a posljedice će biti ogromne. Materijalna šteta na građevinama i uništavanje agrarne proizvodnje su evidentni, a posebna tragedija su ljudske žrtve. Vjerovatno će ove stvari dovesti i do rasta cijena prehrambenih proizvoda u narednom periodu. Posebnu pažnju treba obratiti nakon povlačenja vode zbog mulja i blata te potrebne deratizacije u tim oblastima.

Poplave se povremeno javljaju i direktna su posljedica atmosferskih pojava. Pretjerana suša sekundarno može izazvati i ovakve situacije. Jasno je da ne možemo spriječiti poplave, ali adekvatnim djelovanjem i zaštitom možemo smanjiti posljedice. Uragani i poplave su nam upozorenja da naučimo da je „suživot sa prirodom“ i njeno poštivanje najbolja opcija za čovjeka.