Historijat sukoba Hezbollaha i Izraela

Približno 2.800 ljudi je povrijeđeno u Libanu kada su im eksplodirali uređaji za dojavljivanje, pejdžeri. Najmanje devet ljudi je poginulo, među njima troje djece.

Većina ozlijeđenih su pripadnici libanske grupe Hezbollah, koja je za napad okrivila Izrael.

Hezbollah s Izraelom razmjenjuje napade preko južne libanske granice već gotovo godinu, od 8. oktobra, kada je počeo napade kako bi odvratio Izrael od rata protiv Gaze, u kojem je ubijeno najmanje 41.000 ljudi.

Izrael je uzvratio vatru na jednu od najiskusnijih nevladinih borbenih grupa u regiji, koja je dobro naoružana i već testirana u bitkama protiv njega.

Sukob između dvije strane nije nov, već traje gotovo pola stoljeća.

Evo historijata:

1982 – Invazija i formiranje

Izrael je napao Liban u junu 1982, navodno kao odgovor na napade koje je na njega pokrenula Palestinska oslobodilačka organizacija iz južnog Libana. Građanski rat u Libanu do tada je bjesnio sedam godina.

U nadi da će uspostaviti prijateljsku vladu u Libanu, Izrael je okupirao jug i došao do zapadnog Bejruta, gdje je bilo sjedište PLO-a, koji je bio pod opsadom.

Nakon sporazuma, PLO je prešao u Tunis, ali je izraelska vojska ostala u Libanu, podržavajući lokalne zastupnike u građanskom ratu i pridonoseći masakru u Sabri i Šatili.

Desničarska libanska milicija je u koordinaciji s izraelskom vojskom za dva dana ubila između 2.000 i 3.500 palestinskih izbjeglica i libanskih civila.

Nekoliko libanskih grupa osnovano je kako bi odbile invaziju, a jedna je bila iz šiitske muslimanske zajednice, tradicionalno tihe populacije.

Hezbollah je bila ideja muslimanskih lidera, koju navodno podržava Iran i dobio je zadatak da odbije Izrael.

Privlačeći podršku nezadovoljne omladine i stanovnika doline Bekaa i južnih predgrađa Bejruta – marginaliziranih područja sa značajnom šiitskom populacijom – Hezbollah je brzo postao značajna sila u Libanu.

1983 – Niz napada

Između 1982. i 1986. izvršen je niz napada za koje su odgovornost preuzele razne grupe, no za mnoge je bio odgovoran Hezbollah.

U bombardiranju nekoliko zgrada kasarne u glavnom gradu Bejrutu 23. oktobra 1983. poginulo je više od 300 francuskih i američkih mirovnjaka.

Odgovornost za bombaški napad preuzela je grupa Islamski džihad, za koju mnogi vjeruju da je paravan za Hezbollah.

1985 – Rast Hezbollaha

Do 1985. borbena moć Hezbollaha narasla je do te mjere da je, zajedno sa savezničkim grupama, uspio prisiliti izraelsku vojsku da se povuče do rijeke Litani u južnom Libanu.

Izrael je proglasio ono što je nazvao “sigurnom zonom” duž libansko-izraelske granice.

Tu sigurnosnu zonu nadzirala je Vojska južnog Libana (SLA), kojom su dominirali kršćani, koja se obično navodi kao izraelska posrednička grupa, koja je nastavila podržavati okupaciju južnog Libana sve do povlačenja Izraela 2000.

1992 – Politika

Godine 1992, nakon završetka građanskog rata u Libanu (1975-1992), Hezbollah je ušao u politiku, osvojivši osam mandata u libanonskoj skupštini od 128 mjesta.

Broj Hezbollahovoh mjesta se povećavao i grupa i njeni saveznici sada imaju 62 mjesta u parlamentu.

Također, provodi opsežne društvene programe u područjima gdje je njegova prisutnost najjača, povećavajući svoj utjecaj.

1993 – Sedmodnevni rat

U julu 1993. Izrael je napao Liban u onome što je nazvao “Operacija odgovornost”, u Libanu poznata poznata kao Sedmodnevni rat.

Napad je uslijedio nakon što je Hezbollah odgovorio na izraelske napade na izbjeglički kamp i selo u Libanu napadom na sjeverni Izrael, uzrokujući žrtve.

U sukobu je ubijeno 118 libanskih civila i ranjeno više od 500, a uništene su hiljade zgrada.

1996 – Aprilska agresija i Qana

Tri godine kasnije, 11. aprila 1996, Izrael je pokrenuo još jednu 17-dnevnu ofanzivu s namjerom da otjera Hezbollah iza rijeke Litani i izvan dometa izraelskih ciljeva.

Ono što Libanci nazivaju aprilskom agresijom Izrael je nazvao “Operacija grožđe gnjeva”, što aludira na roman američkog pisca Johna Steinbecka iz 1939. godine.

Bilo je značajnih vojnih i civilnih žrtava na obje strane, a libanska infrastruktura teško je oštećena.

Izrael je 18. aprila granatirao kompleks Ujedinjenih naroda u blizini sela Qana u okupiranom južnom Libanu, gdje se sklonilo oko 800 raseljenih civila.

U napadu je ubijeno 106 civila, uključujući najmanje 37 djece, a oko 116 je ranjeno.

Četiri vojnika sa Fidžija, dodijeljena privremenim mirovnim snagama UN-a, također su teško povrijeđena.

2006 – Julski rat

U operaciji 2006. godine na izraelskoj teritoriji Hezbollah je ubio tri izraelska vojnika: Wassima Nazala, Eyala Benina i Shanija Turgemana te zarobio dvojicu: Ehuda Udija Goldwassera i Eldada Regeva.

Hezbollah je tražio oslobađanje libanskih zarobljenika u zamjenu za izraelske vojnike. Na kraju su tijela i Goldwassera i Regeva vraćena dvije godine kasnije u zamjenu za pet libanskih zatvorenika.

Kasnije istog mjeseca izbio je Julski rat koji je trajao 34 dana.

Približno 1.200 Libanaca je poginulo, a 4.400 je ranjeno, uglavnom civila. Izrael je u međuvremenu izvijestio o 158 mrtvih, od kojih su većina bili vojnici.

2009 – Ažurirani manifest

Godine 2009, zadržavajući svoje protivljenje Izraelu i stalnu podršku Iranu, Hezbollah je ažurirao svoj manifest, obavezujući se na integraciju u demokratski oblik vlasti koji predstavlja nacionalno jedinstvo, a ne sektaške interese. Ovo je bila njegova druga deklaracija, nakon Otvorenog pisma iz 1985. koje je imalo suprotne domaće ciljeve.

Manifest iz 2009. pojačao je ideju otpora Izraelu dok je pokazao koliko je Hezbollah postajao ukorijenjen u svim slojevima Libana.

2012 – Građanski rat u Siriji

Hezbollah je ušao u građanski rat u Siriji 2012. u vidu podrške režimu u Damasku, što je bio potez koji su kritizirale mnoge njegove bivše arapske pristalice, a također osudio i jedan od osnivača grupe, Subhi al-Tufayli.

Međutim, njegove pristalice tvrde da je to raspoređivanje odigralo ulogu u sprečavanju prodora naoružanih grupa, posebno ISIL-a, u Liban, kao i da je Hezbollah stekao veliko iskustvo na bojnom polju.

2023/24 – Gaza

U oktobru 2023. Hezbollah je pokrenuo raketnu kampanju protiv Izraela u znak podrške Gazi, koju je Izrael bombardirao nakon iznenadnog napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.139 ljudi, a oko 250 je zarobljeno. Izrael je uzvratio vatru.

U Libanu je 97.000 ljudi protjerano iz svojih domova, a 566 ljudi je ubijeno, prema Libanskom ministarstvu zdravstva. Najmanje 133 bili su civili.

Oko 60.000 Izraelaca evakuirano je iz pogranične regije sjevernog Izraela. Ljudi s obje strane još se nisu vratili svojim kućama.

Izrael je izveo napade i ubistva u Libanu i Siriji, ubivši nekoliko visokih čelnika Hezbollaha i Hamasa.

Hezbollah je odigrao ulogu u onome što se smatralo jednom od najopasnijih tačaka sukoba nakon što je Izrael okrivljen za napad na zgradu Iranskog konzulata u Damasku 1. aprila 2024.

Kada je Iran odgovorio Izraelu dvije sedmice kasnije, Hezbollah se istakao u podršci Teheranu.

Dana 28. jula, 12 sirijske djece i mladih ubijeno je na nogometnom igralištu na Golanskoj visoravni pod izraelskom okupacijom, što je bio događaj koji je izazvao eskalaciju.

Hezbollah je odbacio odgovornost za napad, ali je Izrael iskoristio tragediju kao povod za atentat na komandanta Hezbollaha Fuada Shukra u južnom Bejrutu nekoliko dana kasnije.

Shukrovo, kao i ubistvo političkog vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u roku nekoliko dana ostavilo je regiju pod visokim tenzijama.

Hezbollah je lansirao raketni napad krajem augusta, kao prvu fazu svog odgovora na Shukrovo ubistvo.

Septembar 2024 – Napad pejdžerima

Hiljade ručnih dojavljivača, pejdžera, koji su pripadali operativcima Hezbollaha u Libanu eksplodirali su 17. septembra 2024.

Do sada je najmanje 11 osoba, uključujući troje civila, ubijeno u napadu, a oko 2.800 ih je ranjeno.

Hezbollah je rekao da smatra Izrael odgovornim i obećao je odmazdu.