Kako Trump planira ‘okončati’ ruski rat protiv Ukrajine?

Donald Trump i Rusija — povezanost traje još do prve utrke bivšeg predsjednika za čelnu poziciju u Sjedinjenim Američkim Državama i optužbi da mu je Kremlj pomogao da uđe u Bijelu kuću 2016. godine.

Tokom svoje trenutne kampanje za reizbor, Trump je u više navrata izjavio kako može brzo okončati rusko-ukrajinski rat, no bez predstavljanja detalja tog plana kako se američki predsjednički izbori približavaju.

Njegov kandidat za potpredsjednika JD Vance predstavio je – u podcastu – neke pojedinosti o tome kako izgleda vizija druge Trumpove administracije za buduću ulogu Washingtona u spomenutom sukobu.

Pogledajmo plan i što bi on značio za sve strane.

Kakav je Trumpov stav o Ukrajini?

Bivši predsjednik je više puta kritizirao američku politiku prema Ukrajini i vodstvo Demokratske stranke, tvrdeći da oni finansiraju i daju naoružanje za otvoreni rat velikih razmjera koji ne koristi SAD-u.

Trump tvrdi kako rat nikad ne bi počeo da je pobijedio na izborima 2020. godine i hvali se kako bi okončao taj sukob “za 24 sata”. No, do sada nikada nije iznio nikakve dokaze koji bi potkrijepili ijedn od ovih tvrdnji.

Tokom predsjedničke debate protiv aktuelne potpredsjednice SAD-a Kamale Harris prošle sedmice, rekao je kako će, ako bude izabran u novembru, “to učiniti prije nego što uopće postane predsjednik” u januaru naredne godine. No, Trump je nagovijestio kako je detalje plana izložio u pregovorima.

“Imam vrlo precizan plan kako zaustaviti sukob Ukrajine i Rusije. I imam određenu ideju, možda ne plan, ali ideju za Kinu”, rekao je Trump prošle sedmice u podcast intervjuu s Lexom Fridmanom. Kasnije je dodao: “Ali ne mogu vam iznijeti te planove jer ako vam dam te planove, neću ih moći koristiti. Bit će neuspješni. Dio toga je iznenađenje.”

Kakav je plan?

No, dok Trump nije voljan dijeliti detalje svojih planova da “zaustavi Ukrajinu i Rusiju”, njegov kandidat za potpredsjednika je bio otvoreniji.

Kako je kazao Vance, Trump bi započeo pregovore s Kremljom, Ukrajinom i evropskim stranama ako pobijedi na izborima s ciljem postizanja “mirnog rješenja”.

“A ono što trenutno izgleda kao linija razgraničenja Rusije i Ukrajine postalo bi demilitarizirana zona”, rekao je za Shawn Ryan Show u epizodi objavljenoj prošle sedmice.

Vance nije govorio o lokaciji ili veličini demilitarizirane zone, ali je naglasio da će biti “jako utvrđena kako Rusi ne bi ponovno izvršili invaziju”.

“Ukrajina zadržava svoj nezavisni suverenitet, Rusija dobija garancije neutralnosti od Ukrajine – ne ulazi u NATO, ne ulazi u neke od ovih savezničkih institucija. Tako će dogovor na kraju izgledati”, rekao je.

Vance, bivši američki marinac, naveo je kako bi “mnogo rizika” bilo ako bi Washington pomogao Ukrajini da preuzme kontrolu nad Krimom koji je Rusija anektirala nakon ofanzive 2014. godine.

“Koliko bi američkih života to koštalo? A ako je odgovor veći od nule, ja od toga odustajem”, izjavio je.

Mogući budući potpredsjednik naveo je kako vjeruje da bi Trump mogao brzo postići dogovor jer ga se “u Rusiji boje, u Evropi su zabrinuti za njega jer znaju da on stvarno misli ono što govori”.

Vance smatra kako je pogrešno posmatrati sukob kao “humanitarnu misiju našeg vremena” i kao borbu “dobra i zla”, te dodaje kako Rusija “nije trebala napasti” Ukrajinu, ali i da “Ukrajinci imaju također puno problema s korupcijom”.

Šta bi sve to značilo na djelu?

Obrisi plana koji je predstavio Vance čine se puno bliži viziji koju je Moskva predstavila za okončanje rata u usporedbi s onom koju favoriziraju Ukrajina i NATO.

Kao prvo, on se zalaže za zadržavanje trenutnih linija razgraničenja, što bi značilo da bi Ukrajina morala prepustiti kontrolu nad dijelom svoje teritorije koja je sad okupirana.

Nekoliko mjeseci nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija je preuzela kontrolu nad nekim dijelovima Ukrajine, kao što su područja u Lugansku, Donjecku, Hersonu i Zaporižju, potom održala referendume i postavila čelnike lojalne Kremlju. Rusija je preuzela vojnu kontrolu nad približno 20 posto Ukrajine od 2014. i ističe kako bi svaki mirovni plan morao priznati “stvarnost na terenu”.

Ukrajina je stava da svaki mirovni sporazum mora poništiti ruske aneksije svih dijelova njene teritorije, što bi uključivalo poništavanje aneksije Krima i vraćanje tog poluotoka pod kontrolu Kijeva. Ukrajina se također snažno zalaže za više dobijanje sredstava i oružja, te da postane članica zapadnog vojnog saveza NATO. Alijansa je započela proces pridruženja Kijeva, obećavajući “nepovratan put” za ulazak u 32-člani savez.

Kijev želi i da ruski zvaničnici budu procesuirani pred međunarodnim sudom.

Šta se sada događa?

Rat između Rusije i Ukrajine ne pokazuje znakove zaustavljanja u dogledno vrijeme bez obzira na izbornu retoriku u SAD-u.

Kremlj je također izrazio pesimizam u vezi s Trumpovim tvrdnjama o trenutnom okončanju rata, a glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je početkom septembra da takvo razmišljanje spada u “područje fantazije”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije ovog mjeseca je provocirao kampanju Harris, rekavši da je Moskva “podržava” i da ona možda neće nametnuti daljnje sankcije Rusiji.

U međuvremenu, Rusija i Ukrajina nastavljaju međusobne borbe na terenu dok ruska vojska postiže male uspjehe u istočnoj Ukrajini, a ukrajinske snage ustrajavaju u svojoj ofanzivi na pograničnu regiju Kursk.

Ruski čelnici odbili su značajnije povući trupe i oružje s ukrajinske teritorije kako bi spriječili upad na svoje tlo, ali su se polako mobilizirali za napredovanje u kontraofanzivi.