Zašto su rakete ‘Storm Shadow’ u centru nove eskalacije Zapada i Rusije?

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo složili su se da razmotre zahtjev Ukrajine za ukidanje ograničenja upotrebe njihovih projektila dugog dometa na ruskoj teritoriji, uključujući projektile Storm Shadow.

No, sve češće naznake da bi Zapad mogao uslišiti ukrajinsku želju da koristi to oružje duboko unutar ruske teritorije također su izazvale odgovor, kao i prijetnje, ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Evo šta znamo o ovom dalekometnom oružju i zašto je ono u centru najnovije eskalacije retorike između Zapada i Rusije.

Šta su rakete Storm Shadow?

Storm Shadow je krstareća raketa dugog dometa koja se lansira iz zraka. To znači da se projektili lansiraju iz borbenih aviona koji lete, a ne sa zemlje. Mogu pogoditi ciljeve udaljene do 250 kilometara.

Korišteni iz ukrajinskog zračnog prostora, mogli bi pogoditi duboko u rusku teritoriju. Ako se ukinu ograničenja na korištenje raketa Storm Shadow, koje je osiguralo Ujedinjeno Kraljevstvo, a koje su razvijene i proizvedene korištenjem američkih komponenti, Ukrajini bi moglo biti lakše napasti ruske ciljeve na lokacijama kao što su Kursk, Milerovo i Rostov.

Razvoj Storm Shadowa je plod francusko-britanske saradnje.

Svaki projektil košta milion dolara i sposoban je oštetiti ili uništiti rusku vojnu infrastrukturu, uključujući skladišta oružja i bunkere.

Također bi mogli presresti i smanjiti učinak ruskih vojnih napada na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, rekao je Keir Giles, viši savjetnik Programa za Rusiju i Euroaziju pri londonskom Chatham Houseu.

Velika Britanija potvrdila je da je poslala rakete Storm Shadow u Ukrajinu u maju 2023.

Međutim, one su isporučene Kijevu pod uslovom da ih koristi samo unutar svojih granica i da ih ne lansira na teritoriju Rusije.

Šta traži Volodimir Zelenski?

Zelenski mjesecima od saveznika traži da dopuste korištenje raketa dugog dometa za gađanje ciljeva unutar Rusije.

Na sastanku Kontaktne grupe za odbranu Ukrajine (UDCG), predstavnika zemalja EU-a i NATO-a 6. septembra, rekao je: “Moramo imati sposobnost dugog dometa, ne samo na podijeljenoj teritoriji Ukrajine, već i na ruskoj, kako bi Rusija bila motivirana tražiti mir“.

U julu je Zelenski od novoizabranog britanskog premijera Keira Starmera zatražio pojašnjenje o mogućnosti Kijeva da koristi Storm Shadow.

Da li bi rakete dugog dometa napravile veliku razliku za Ukrajinu?

Rakete dugog dometa mogle bi Ukrajini pružiti nove taktičke sposobnosti kao što je mogućnost udaranja na udaljene ciljeve. Iako bi Ukrajini mogli dati prednost, ne bi nužno bili dovoljni da poraze Rusiju, kažu stručnjaci.

“Ne bismo trebali razmišljati o bilo kojem pojedinačnom oružanom sistemu kao o čudesnom oružju koje će radikalno promijeniti rat”, rekao je Giles.

Kakav je stav SAD-a i Velike Britanije?

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo dosad nisu dozvoljavali Ukrajini da koristi rakete dugog dometa za ciljeve unutar Rusije. Stručnjaci kažu da je to zbog straha od izazivanja regionalne eskalacije rata.

U augustu je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby na konferenciji za novinare rekao da je ideja da su Zapad i NATO u ratu sa Rusijom “smiješna Putinova propaganda”.

Američki državni sekretar Antony Blinken i njegov britanski kolega, ministar vanjskih poslova David Lammy, zajedno su posjetili Kijev u srijedu i obećali dodatnih 1,5 milijardi dolara dodatne ekonomske pomoći Ukrajini.

Zelenski je zatražio ukidanje ograničenja i u srijedu je objavio na X-u: “Važno je da se čuju ukrajinski argumenti. To uključuje i oružje dugog dometa”.

A very substantive and long conversation with U.S. Secretary of State Antony Blinken @SecBlinken and UK Foreign Secretary @DavidLammy, during which we discussed all key issues.

It is important that Ukrainian arguments are heard. This includes the long-range weapons, the supply… pic.twitter.com/uZWIUVQo95

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 11, 2024

Na sastanku u Kijevu, Blinken je rekao da će Washington razmotriti ovaj zahtjev “hitno” – najvjerovatnije u petak u Washingtonu kada se američki predsjednik Joe Biden sastane sa Starmerom.

“Prilagođavali smo se kako su se mijenjale potrebe i stanje na ratištu i ne sumnjam da ćemo to nastaviti činiti”, dodao je Blinken.

Ovo dolazi nakon što su zapadne zemlje navele da je Iran Rusiji isporučio rakete kratkog dometa, što Teheran negira.

Šta kaže Rusija?

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da će se zapadne zemlje direktno uključiti u rat ako Ukrajini dopuste korištenje raketa dugog dometa na ruskoj teritoriji.

“To će značiti ništa manje nego direktno uključivanje zemalja NATO-a, SAD-a i evropskih država u rat u Ukrajini. To će biti njihovo direktno učešće i to će, naravno, bitno promijeniti samu bit i prirodu sukoba”, rekao je ruskim državnim medijima.

Na temelju ovih novih prijetnji, Rusija će biti prisiljena poduzeti “odgovarajuće akcije”, dodao je Putin.

Iako nije pojasnio koje bi to mjere bile, to povećava šanse za eskalaciju, kažu stručnjaci.

Ranije ovog mjeseca Rusija je objavila da mijenja svoju nuklearnu doktrinu. Više detalja o promjenama koje će Rusija, najveća svjetska nuklearna sila napraviti, nije otkriveno.

Kako bi Rusija mogla odgovoriti?

Putinove prijetnje potaknule su strah da bi rat mogao eskalirati unutar ili izvan Ukrajine, kažu stručnjaci.

“Normalan i standardan ruski odgovor na svaki razvoj događaja koji joj se ne sviđa je intenziviranje terorističkih napada na Ukrajinu”, rekao je Giles.

Putin nije pojasnio šta misli pod “odgovarajućim akcijama”.

Međutim, oružani sukob ili čak nuklearni napad nisu jedine akcije koje Rusija može preduzeti da odvrati zapadne saveznike Ukrajine, rekao je Giles. Rekao je da bi Rusija mogla pojačati kampanje sabotaža širom Evrope i finansirati zapadne “terorističke” grupe – koje se često smatraju grupama “koje podržava Rusija”, a koje učestvuju u paljevinama, fizičkim napadima i zastrašivanju.

Rusija bi mogla pokrenuti napade na osoblje zapadnih vlada stacionirano na mjestima van Evrope, poput Bliskog istoka ili Dalekog istoka, rekao je.

Osim toga, Putin bi mogao protjerati više zapadnih diplomata, osim šest britanskih koje je u petak optužio za špijunažu.

Šta će se sljedeće dogoditi?

“Strah SAD-a od eskalacije i upitna volja za koracima kojima će odvratiti Rusiju, omogućuje Moskvi i njenim partnerima da eskaliraju prema svojoj želji”, rekao je Giles.

“Ako Rusiji pokažete da ste jaki i odlučni, Rusija neće eskalirati”, dodala je Samantha de Bendern, saradnica u Programu za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu, ali i dodala: “To ne znači da je eskalacija nemoguća”.

Dodala je da Putin zbog uplitanja Zapada prijeti eskalacijom od februara 2022, kada je počeo rat. “Crvena linija” onoga što je zabranjeno zapadnim saveznicima, povlači se i ponovo iscrtava, objasnila je.

“Zapad je naoružavao Ukrajinu postepeno. Dao joj je samo onoliko oružja da nastavi sa ratom, ali nedovoljno da pomogne Ukrajini da oslobodi svoju teritoriju”, rekla je.

“Zapad mora shvatiti gdje je prava crvena linija, a ne da daje više oružja Ukrajini.”