Cijena studentskih protesta za Gazu

Zimski semestar je trebao biti posljednja stepenica. Preostala su samo četiri mjeseca nastave nakon kojih Jonas može diplomirati na Modnom institutu za tehnologiju u New Yorku.

Ali, kada je Jonas – koji je tražio da ne otkrivamo njegovo prezime – započeo drugu sedmicu nastave, suočio se s novom preprekom: predstojećim disciplinskim saslušanjem.

Jonas je jedan od više hiljada studenata širom SAD-a koji su učestvovali u aktivizmu u kampusu u toku protekle akademske godine u znak protesta protiv izraelskog rata u Gazi.

Sada, kada se ti studenti demonstranti vraćaju novoj godini učenja, suočavaju se s atmosferom preobraženom dopunjenim restrikcijama, pojačanim sigurnosnim mjerama i provjerama propalestinskih pokreta.

Za Jonasa je povratak na nastavu značio suočavanje s akademskim posljedicama svog aktivizma.

Prošle godine je on kao suosnivač ogranka organizacije Studenti za pravdu u Palestini protestovao protiv izraelskih postupaka u Gazi i pozivao druge da mu se pridruže.

Fakultet ga je već upozorio da će se suočiti s disciplinskim mjerama. Ali, to saslušanje nije se dogodilo – do septembra, nekoliko dana nakon početka nove akademske godine.

Jonas je ispričao Al Jazeeri da je dobio e-mail od univerziteta u kojem je optužen da je remetio fakultetske aktivnosti i da nije najavio proteste svoje grupe, između ostalog.

Jonas je objasnio da je nervozan zbog saslušanja. Već je platio školarinu za ovaj semestar i zabrinut je da bi ga fakultet mogao spriječiti da završi semestar.

„Ako me suspenduju i zabrane mi boravak u kampusu, ne znam šta ću“, kazao je.

Pritisak u kampusu

Koledži i univerziteti su bili centri propalestinskog pokreta u SAD-u, pokrenuvši trendove koji su se prelili i preko međunarodnih granica.

U aprilu su, naprimjer, studenti u New Yorku počeli formirati protestne kampove „solidarnosti s Gazom“, podizali su šatore na travnjacima u kampusu. Ubrzo su fakulteti u Kanadi, Meksiku i Velikoj Britaniji uspostavili slične vlastite protestne kampove.

Međutim, gušenje ovih protesta bilo je brzo. Više od 3000 američkih studenata uhapšeno je otkad je podignut prvi protestni kamp, a administracije fakulteta prijetile su nekim vođama protesta suspenzijom i uvjetnom kaznom.

Donatori, političari i druge grupe također su vršile pritisak na univerzitete da poduzmu snažne mjere, optužujući demonstrante za antisemitizam i stvaranje nesigurnog okruženja za učenje.

Studenti demonstranti snažno su negirali te navode. Bez obzira na to, kritike su nastavile pristizati i nakon okončanja ljetnog semestra u junu, kada su mnogi kampusi preko ljeta ostali prazni.

„Niko nema pravo da maltretira kolege studente“, kazao je republikanski potpredsjednički kandidat JD Vance u intervjuu prošle sedmice. „Niko nema pravo podići 10 protestnih kampova i pretvoriti kampuse u odlagališta otpada.“

Preko ljeta je nekoliko poznatih univerziteta, među kojima su Univerzitet Columbia i Univerzitet u New Yorku, riješilo tužbe studenata koji su se žalili na antisemitsko uznemiravanje. No, tenzije su i dalje visoke.

Zastupnički dom koji vode republikanci, naprimjer, i dalje vodi istragu o tome jesu li neki od vodećih fakulteta bili preblagi u obračunu s antisemitizmom.

Nova godina, nova pravila

U odgovoru na novonastalu situaciju, mnogi univerziteti započeli su novu akademsku godinu s nizom novih pravila i smjernica za koje kritičari tvrde da ugrožavaju slobodu govora.

Na Univerzitetu u New Yorku, naprimjer, 25. avgusta je dodat paragraf koji se tiče riječi „cionizam“ u fakultetske zvanične „Smjernice i očekivanja o ponašanju studenata“.

„Upotreba kodnih riječi, poput riječi ‘cionista’ ne uklanja mogućnost da vaš govor krši politiku [o nevršenju diskriminacije i protiv uznemiravanja]“, napisali su čelnici ovog fakulteta.

Na Univerzitetu Case Western Reserve u Ohiju, fakultetski administratori su prvobitno najavili početkom avgusta da će budući protesti biti ograničeni na dva sata, da bi poslije povukli tu odluku.

Revidirana pravila i dalje ograničavaju „velike demonstracije“ na pet sati i označena područja.

Na Univerzitetu Stony Brook na Long Islandu u New Yorku, Zubair – student koji je isto tako tražio da ne otkrivamo njegovo prezime zbog straha od posljedica – kazao je Al Jazeeri da su ga iznenadila nova pravila o podjeli letaka.

Zubair pomaže u vođenju ogranka organizacije Studenti za pravdu u Palestini u svom kampusu. U petak prije početka semestra 23. avgusta, on je sa drugim studentima dijelio letke po kampusu da bi otkrio da im to nova pravila ne dozvoljavaju.

Prema dopunjenim pravilima, potrebna je dozvola univerziteta za podjelu letaka. Zabranjeno je i pisanje poruka kredom na trotoaru.

„To pravilo nije primjenjivano dok se nije radilo o političkim lecima, tačnije propalestinskim lecima koje smo dijelili“, ispričao je Zubair. „Onda su odjednom rekli da moraju biti odobreni ili ne mogu biti zalijepljeni na zid, ili da je potrebna dozvola upravnika zgrade“.

Jonas na Modnom institutu za tehnologiju, u međuvremenu je primijetio da je njegov kampus pooštrio ograničenja na način koji je, kako se čini, usmjeren na studentske proteste.

„Naveli su da će noćne aktivnosti biti smatrane upadom na posjed i da će biti tretirane kao takve“, kazao je Jonas, ukazujući na privremene smjernice izdate u avgustu. On se plaši da bi te smjernice mogle rezultirali policijskim djelovanjem.

„To u suštini znači da će nas hapsiti ako postavimo protestni kamp. To je očekivano, ali sada su to jasno istakli u pisanoj formi.“

Brza hapšenja

Veronica Salama, pravnica u organizaciji New York Civil Liberties Union, kaže da promjena politika održava širi trend koji se razvijao tokom prošle godine.

Ona je primijetila da su univerziteti zauzeli oštriji stav kada je riječ o suzbijanju propalestinskih protesta, u poređenju sa antiratnim protestima ranijih decenija.

„U nekoliko navrata smo vidjeli da univerziteti postupaju umnogome drugačije kada je riječ o studentskim protestima za Palestinu nego što su reagovali na studentske proteste u proteklim decenijama“, kazala je.

Ali jedan profesor na Univerzitetu Columbia, koji je tražio da ostane anoniman zbog straha od profesionalnih i ličnih posljedica, rekao je da je primjetio da njegova administracija poduzima mjere protiv demonstranata još brže čak ovaj semestar.

„Počinjemo prvi dan predavanja s [tri] hapšenja“, kazao je profesor.

Maureen Milligan, zaposlenica Univerziteta u Buffalu i aktivistica za povlačenje investicija, nova pravila je pripisala stalnom pritisku s kojim se administratori suočavaju. Pozvala se na razgovor koji je vodila s kolegama na svom univerzitetu.

„Jedan od administratora čak je rekao da je to dijelom reakcija na kritike koje su primili zbog policijske brutalnosti u kampusu 1. maja, kada su studenti pokušali uspostaviti protestni kamp“, ispričala je Milligan.

Na Univerzitetu Columbia, privatni službenici obezbjeđenja Apex Security sada su preplavili kampus, sa zaštitarima na gotovo svakim vratima. Studenti i osoblje moraju provući identifikacijsku karticu da bi ušli u kampus – što je promjena u odnosu na period kada je ovaj fakultet bio otvoren za javnost.

Novi znakovi upozorenja pojavili su se u kampusu Univerziteta Columbia koji upozoravaju studente da je zabranjeno podizati šatore.

Profesorica na Univerzitetu Columbia Amy Chazkel upozorila je da su nove mjere sigurnosti stvorile konfuzno, napeto okruženje za univerzitetsku zajednicu.

„Apsurdnim se čini i razmišljati o primjeni pravila u situaciji gdje se pravila stalno mijenjaju“, Chazkel je kazala Al Jazeeri.

„A sigurnosne mjere se provode kao reakcija na stvari koje ne postoje ili kao reakcija na političke impulse o namjernom stvaranju osjećaja opasnosti u kampusu.“

Demonstranti obećavaju da će nastaviti

Američkoj studentici palestinskog porijekla Maryam Alwan, iskustvo povratka u kampus Univerziteta Columbia u novom semestru bilo je preplavljujuće, pa čak i traumatično.

„Povratak u kampus bio je nesnošljivo retraumatizirajući – gdje god pogledam naviru potisnute uspomene“, napisala je u poruci Al Jazeeri.

Alwan je objasnila da sada ima predavanja u istoj zgradi u kojoj je, krajem aprila, policija uhapsila studente demonstrante koji su se zabarikadirali unutra.

„I, naravno, travnjaci su istovremeno nostalgični podsjetnik na zajednički, najsretniji period mog života, kao i mjesto na kojem sam uhapšena.“

Alwan je rekla da je, bez obzira na to, događaji u Gazi, tjeraju da nastavi protestovati. Početak semestra podudario se s početkom 12. mjeseca rata, a više od 40.000 Palestinaca je već ubijeno.

„Prije nekoliko dana, prijateljica je saznala da je njen porodični dom pretvoren u vojnu bazu, a potom je morala na nastavu“, objasnila je Alwan.

„Za univerzitet, mi smo politički problem, a ne ljudi koji se suočavaju s najbolnijim periodom života. Prepušteni smo sami sebi – ali imamo jedni druge.“

Dok Jonas završava studij, i on je fokusiran na aktuelni rat. Rekao je Al Jazeeri da je i on posvećen nastavku borbe.

Već je pomogao organizovati skup ispred kampusa.

„Sve naše institucije i naša vlada su veoma aktivni saučesnici, ako ne i aktivni učesnici u ovom genocidu“, kaže Jonas. „Znamo da će biti oštriji prema nama jer ustajemo protiv genocida.“

Dodao je da ga izmijenjena pravila i potencijalne posljedice nisu odvratili. „Mi to nosimo poput odlikovanja i definitivno smo spremni suočiti se s tim posljedicama.“