Dogovor o Gazi zbunjuje Bidenovu administraciju

Washington – Koordinator za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby ponovno je optužio Hamas da je „glavna prepreka“ postizanju primirja u Gazi te da je „promijenio neke svoje uslove za to“, ali nije isključio mogućnost daljih napora za postizanje dogovora „čak i uz izmjene“.

To je rekao nekoliko dana nakon izjave američkog predsjednika Joea Bidena da izraelski premijer Benjamin Netanyahu „ne čini dovoljno“ za postizanje dogovora o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika.

Prema američkim izvještajima, „razlog trenutnog zastoja u pregovorima“ su „pretjerani“ – kako ih opisuju – zahtjevi Hamasa u pogledu broja zarobljenika čije oslobađanje želi, a koji nadilaze prethodne dogovore između dvije strane. Washington nastavlja svoje konsultacije s Katarom i Egiptom o nacrtu novog detaljnijeg dogovora o oslobađanju zarobljenih i prekidu vatre u Gazi.

Nade nestaju

Posmatrači ukazuju na ponestajanje nade kod Bidenove administracije u postizanje dogovora o prekidu vatre prije predsjedničkih izbora 5. novembra. Nedavni događaji rezultirali su sve jačim uvjerenjem Washingtona da ni Izrael ni Hamas nisu „zaista zainteresirani za postizanje dogovora“.

Administracija je zabrinuta da bi republikanski kandidat Donald Trump mogao iskoristiti Bidenov neuspjeh u postizanju dogovora i oslobađanju četiri američka zarobljenika koji su još u rukama Hamasa. Trump je okrivio Biden-Harris administraciju za ubistvo američkog zarobljenika Hersha Goldberg-Polina prošle sedmice, što se desilo zbog onoga što smatra slabošću administracije.

U intervjuu za Fox News u nedjelju, demokratski senator Chris Murphy, član Komiteta za vanjske poslove američkog Senata, rekao je: „Vrlo je jasno da Amerikanci rade mnogo više po ovom pitanju nego što radi Izraelska vlada. Smatram da prekid vatre nije vjerovatan ishod zbog političkih kalkulacija koje prave i Netanyahu i Hamas.“

Očaj se širi na američkoj strani dok Netanyahu ostaje pri svom stavu o pitanju koridora Philadelphi, uprkos sve većem pritisku stotina hiljada Izraelaca koji su izašli na ulice, protestirajući protiv njegovog stava.

Čak i pod pretpostavkom da Netanyahu pristane na prvu fazu dogovora, pregovarači nisu sigurni da će ikada prihvatiti drugu fazu, koja podrazumijeva trajni kraj rata.

Ivo Daalder, američki ambasador pri NATO-u u vrijeme predsjednika Baracka Obame, rekao je: „Ne možete biti posrednik između dvije strane kada želite nešto više od onoga što one žele. Nepostojanje alternative ne znači da ova strategija funkcionira, u nekom trenutku morate konstatirati da ne funkcionira.“

Razlozi za pesimizam

Komentirajući ovaj razvoj događaja, bivši diplomata i odgovorni za pregovore o mirovnom procesu u nekoliko američkih administracija Aaron David Miller objavio je na platformi X: „Čak ni u prvoj fazi, rat između Izraela i Hamasa neće dovesti do prestanak neprijateljstava putem pregovora. Rat će se pretvoriti u dugotrajni sukob oblikovan s tri činjenice: pobunom Hamasa, izraelskim vojnim prisustvom i odsustvom usklađene palestinske vlasti.“

David Des Roches, predavač na Univerzitetu nacionalne odbrane pri Pentagonu, u intervjuu za Al Jazeeru je rekao da postoji velika tenzija između Bidena i Netanyahua o vođenju rata u Gazi, kao i unutar Vlade Izraela.

On smatra da – tokom gotovo godinu dana sukoba – pitanje zarobljenika se posmatra kao jedan od mnogih izraelskih prioriteta, ne i jedini.

Ekstremisti u Izraelu, nastavlja Des Roches, smatraju da je nedavna smrt šest zarobljenika kod Hamasa dokaz da je uzaludno prioritet oslobađanja zarobljenika staviti ispred sigurnosnih prioriteta. Prema tome, smatra da je jedini način da se oni vrate ili spašavanje (što je malo vjerovatno) ili pristajanje na zahtjeve Hamasa.

Ne vjeruje da su spomenuti prioriteti Izraela usklađeni, pa smatra da je malo vjerovatno da će prevladati logika onih koji tvrde da oslobađanje zarobljenika treba biti prioritet.

Izvještaji pokazuju da se Biden sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarali o stagnaciji u pregovorima o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika.

Prema upućenom izvoru, Bidenovi savjetnici su u utorak razgovarali s visokim zvaničnicima u Kataru i Egiptu i objasnili im da je „razlog stagnacije u pregovorima“ Hamasov „pretjerani“ zahtjev u pogledu broja zarobljenika čije oslobađanje želi, koji nadilazi prethodne dogovore između dvije strane.

Hoće li američki napori stati?

Državni sekretar Antony Blinken i direktor CIA-e William Burns su u posljednja dva dana izjavili da bi Sjedinjene Američke Države mogle ponuditi novi, ažurirani prijedlog u narednim danima, ali drugi američki zvaničnici kažu da taj korak nije blizu.

Međutim, američki komentatori smatraju da je novi zahtjev Hamasa za oslobađanje dodatnih stotinu palestinskih zarobljenika, koji služe doživotne kazne zatvora zbog ubistva Izraelaca, izazvao veliki pesimizam u Bijeloj kući, s jedne strane.

S druge strane, Netanyahu je – tokom konferencije za novinare prošle sedmice – pojačao svoj zahtjev za potpunom izraelskom vojnom kontrolom nad koridorom Philadelphi na granici između Egipta i Gaze, što je izazvalo veliku frustraciju u Bijeloj kući.

To je navelo neke američke zvaničnike da za CNN kažu da sve više sumnjaju u to da Hamas želi dogovor o prekidu vatre s Izraelom ili da se dogovor može postići prije kraja mandata predsjednika Joea Bidena.

Drugi smatraju da je Washington odgodio do daljnjeg svoj plan da Izraelu i Hamasu predstavi konačni prijedlog za prekid vatre, nekoliko dana nakon što je Hamas promijenio jedan od svojih zahtjeva povezan sa oslobađanjem zarobljenika iz izraelskih zatvora i nakon što je Netanyahu potvrdio svoj stav spram budućnosti koridora Philadelphi.