Zašto Njemačka nameće više ograničenja na svojim granicama

Njemačka vlada lijevog centra odlučila je uvesti privremena ograničenja na kopnenim granicama s ciljem kontrole neregularnih migracija nakon napada nožem i izbornih uspjeha krajnje desne stranke.

Nova ograničenja, koja je Vlada najavila u ponedjeljak, dolaze nekoliko dana nakon što je antiimigracijska Alternativa za Njemačku (AfD) pobijedila na izborima u istočnoj pokrajini Tiringiji i tijesno zauzela drugo mjesto u susjednoj pokrajini Saskoj. Ti su izbori održani u sjeni napada nožem, koji je navodno izveo sirijski tražitelj azila, a koji je ubio troje ljudi u gradu Solingenu na zapadu države.

Donosimo više o najnovijim mjerama koje je usvojila najveća ekonomija Evropske unije:

Kakvi su planovi Njemačke?

Ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser najavila je u ponedjeljak da će kontrole početi 16. septembra i u početku trajati šest mjeseci s mogućnošću obnove.

Privremene kontrole bit će uvedene na kopnenim granicama s Francuskom, Luksemburgom, Nizozemskom, Belgijom i Danskom.

To će biti dodano postojećim ograničenjima koja su već na snazi ​​za Austriju, Češku, Poljsku i Švicarsku – ostale četiri od devet država s kojima Njemačka dijeli više od 3700 kilometara dugu granicu – o provjeri dolazaka imigranata.

Dodatne provjere na granici s Austrijom trenutno su na snazi ​​do novembra, dok bi mjere za Švicarsku, Poljsku i Češku trebale ostati na snazi ​​najmanje do decembra.

Njemačka je obavijestila Evropsku komisiju i susjedne države, koje su sve dio šengenskog prostora, evropske zone slobodnog kretanja, o svojim planovima za uvođenje strožijih kontrola.

Pravila za 29 šengenskih država propisuju da se “ponovno uvođenje granične kontrole na unutrašnjim granicama mora primijeniti kao posljednja mjera, u izuzetnim situacijama, te mora poštovati​​ načelo proporcionalnosti”.

Faeser je rekla da je Vlada izradila planove koji će omogućiti lokalnim vlastima da direktno odbiju i odvrate migrante na granicama, mjera koja bi se mogla pokazati kontroverznom i mogla bi se suočiti s pravnim izazovima. Ministrica unutrašnjih poslova nije iznijela nikakve detalje.

Njemački kancelar Olaf Scholz pod pritiskom krajnje desnice postepeno zaoštrava retoriku prema migrantima. Obećao je deportovati migrante optužene za počinjenje teških zločina.

Njemačka je 30. augusta deportovala 28 afganistanskih državljana optuženih za krivična djela, što je prvo ponovno pokretanje te prakse od povratka talibana na vlast u Afganistanu 2021. nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država.

Šta je obrazloženje?

Faeser kaže da Njemačka nadilazi kontrole Evropske unije i pooštrava internu sigurnost kako bi bila bolje pripremljena protiv “neregularne migracije” i onoga što je nazvala “islamističkim terorizmom i teškim kriminalom”.

“Činimo sve što možemo kako bismo bolje zaštitili ljude u našoj državi od ovoga”, rekla je.

Broj ljudi koji se protive migraciji znatno je porastao u Njemačkoj otkako je država koja broji 84 miliona stanovnika automatski odobrila azil za gotovo milion Ukrajinaca koji su bježali od ruske invazije 2022. godine dok se suočavala s energetskim i ekonomskim izazovima.

Prije gotovo deset godina, Njemačku su mnogi hvalili kao svjetionika empatije jer je pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel prihvatila više od milion izbjeglica, mnoge iz Sirije. Ali Njemačka također ima ekonomsku računicu za poticanje imigracije: stručnjaci kažu da državi treba oko 1,5 miliona migranata svake godine jer njena radna snaga opada zbog sve starijeg društva.

Šta se promijenilo?

Iskorištavajući niz ekonomskih i kulturnih pritužbi tokom krize zbog poskupljenja troškova življenja, krajnje desničarski AfD često je optuživao Vladu da je meka prema migrantima. Njihova pobjeda na regionalnim izborima ovog mjeseca bila je prva pobjeda krajnje desne stranke u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata.

Migracija je veliki problem i u pokrajini Brandenburg, gdje se izbori održavaju za dvije sedmice. Savezni izbori održat će se sljedeće godine. Socijaldemokratska stranka lijevog centra (SPD) Scholza i Faeser borit će se za zadržavanje kontrole u Brandenburgu – u ispitu prije nacionalnog glasanja.

U 2023. broj ljudi koji je podnio zahtjev za azil u Njemačkoj porastao je na više od 350.000, što ukazuje na povećanje više od 50 posto u poređenju s godinom ranije. Najveći broj tražitelja azila došao je iz Sirije, zatim Turske i Afganistana.

Grupa ISIL preuzela je odgovornost za napad nožem u Solingenu prošlog mjeseca, incident za koji analitičari kažu da će vjerovatno potaći antiimigrantsku i antimuslimansku ksenofobiju u Njemačkoj.

Šta je sljedeće?

Ovaj promjenjivi kontekst, a posebno predstojeći izbori, mogli bi potaći Njemačku ka još većim ograničenjima za tražioce azila, smatra Hannes Schammann, šef grupe za istraživanje migracijske politike na Univerzitetu Hildesheim u sjevernoj Njemačkoj.

“Sve demokratske stranke strahuju od porasta desnog populizma. Stoga ćemo svjedočiti mnogim različitim pristupima kako bi se spriječilo da izbjeglice dođu u Njemačku”, rekao je za Al Jazeeru.

Schammann kaže da bi ti potezi mogli izazvati “teške pravne izazove”, čak potencijalno kulminirajući ukidanjem članka Njemačkog ustava koji garantuje pravo na azil.

“Ovo bi mogla biti prekretnica za sliku postnacističke Njemačke o sebi kao domovini ljudskih prava. Ovo se neće zaustaviti na migracijskoj politici”, smatra.

Prema Schammannu, susjedi Njemačke bi, također, mogli reagovati zatvaranjem ili ograničavanjem svojih granica, što bi moglo ojačati takozvanu tvrđavu Evropu – izraz koji potječe iz Drugog svjetskog rata i koji se koristio za označavanje kontrole kontinenta nad njegovim granicama i imigracijom.

Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner naglasio je nakon mjera Berlina u ponedjeljak – koje su, također, uključivale najavu da je 30.000 ljudi odbijeno otkako je Njemačka uvela djelomične granične kontrole 2023. – da njegova država neće primiti migrante koje je Njemačka odbila.

“Tu nema manevarskog prostora”, rekao je.

“Evropa će pokušati održati jedinstvo po cijenu kršenja međunarodnih konvencija”, rekao je Schammann, dodajući da će većina migracijskog pritiska biti usmjerena prema onima koji dolaze s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike jer se ne očekuje pad broja migranata.

“Ako Njemačka, a zauzvrat Evropa, odbace svoju odgovornost u prihvatu izbjeglica, to će destabilizovati povjerenje u međunarodni poredak širom svijeta.”