Zašto je Rusija promijenila svoju vojnu taktiku u ratu s Ukrajinom?

Ruske snage nastavljaju svoju vojnu operaciju velikih razmjera duboko u ukrajinskoj teritoriji, koju su pokrenule oko tri sedmice nakon iznenadnog upada ukrajinskih snaga u regiju Kursk 6. augusta.

Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je da su njegove snage učvrstile kontrolu nad naseljem Komyshivka, velikim dijelom naselja Novohrodivka te naseljima Memryk, Kalynove i Selydove, koji se nalaze u strateškoj regiji Pokrovsk.

U drugom saopćenju, Ministarstvo je objavilo da su jedinice „Sjevera“, uz podršku ratnih aviona i artiljerije, uspjele odbiti osam napada koje su pokrenule „ukrajinske diverzantske“ grupe na naselja Borki, Kremyanoe, Korenevo i Malaya Loknya u regiji Kursk. Također je izvijestilo o 15 prijetnji projektilima u regiji i uništavanju dvije avionske bombe, jednog drona i jednog ukrajinskog projektila.

Trenutne operacije

To se desilo kada su ruske snage obavljale operacije izviđanja i pretraživanja šuma Kurska kako bi otkrile i uništile „ukrajinske diverzantske“ grupe, za koje zvanični izvori u Moskvi kažu da pokušavaju prodrijeti duboko u rusku teritoriju.

Geografija ofanzivnih operacija pokazuje da je Moskva izabrala regiju Pokrovsk kao prioritet za trenutne vojne operacije, iako su velika područja regije Kursk još uvijek pod kontrolom ukrajinskih snaga.

Prema mišljenju ruskih vojnih posmatrača, to će imati značajan pozitivan utjecaj na vojne sposobnosti i taktiku ruske vojske u sukobima sa ukrajinskim snagama.

Strateški stručnjak Denis Popovich objašnjava da ruske snage svoje napade fokusiraju na osovine unutar ukrajinske teritorije nastojeći da rasprše ukrajinske snage na više frontova kako bi izazvale konfuziju u njihovim redovima i oslabile ih u bilo kojoj operaciji preraspoređivanja koja bi mogla uslijediti.

U razgovoru sa Al Jazeerom, Popovich je rekao da je ukrajinski sukob dostigao ključnu tačku preokreta i da će se situacija za ukrajinske snage pogoršati jer neće moći postići uspjeh ni u Kursku ni u Donjecku. To je postalo jasno iz ponovnog zahtjeva Kijeva za pomoć od Zapada.

Istakao je da mnogi na Zapadu ne shvataju razmjere poteškoća s kojima se ukrajinske snage trenutno suočavaju, posebno na istočnoj periferiji Selydova, što znači da je „euforija koja je pogodila donosioce odluka u Ukrajini i njihove saveznike na Zapadu nakon upada u Kursk počela da nestaje“.

Najmračniji trenuci

Popovich dodaje da se među razlozima za trenutnu situciju nalaze i vijesti koje su počele da kruže posljednjih dana, uključujući i ono što su objavile novine Politico – da Ukrajinci namjeravaju dostaviti Washingtonu listu potencijalnih ciljeva za napade duboko unutar ruske teritorije kako bi opravdali dobijanje dodatne podrške i pomoći.

Prema njegovim rečima, ruske snage su počele da mijenjaju taktiku, pa sada ne gađaju mete unutar Ukrajine noću, nego ujutro, jer se tada na ciljanim lokacijama okuplja veći broj ljudi i opreme.

Direktor Centra za političko prognoziranje Denis Krkodinov smatra da ukrajinsko vojno rukovodstvo proživljava „svoje najmračnije trenutke“ jer gubitkom Pokrovska ukrajinske oružane snage prepuštaju inicijativu ruskoj vojsci u toj regiji, a time i „ključeve“ Dnjepra i Zaporožja.

Rekao je za Al Jazeeru da Ukrajinci imaju još malo vremena do predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, zakazanim za 5. novembar.

Prema njegovom mišljenju, ukoliko vlast dođe u ruke republikanaca i ukoliko se kandidat Donald Trump vrati u Bijelu kuću, prvo što će učiniti jeste prekinuti sukob u Ukrajini jer je nedavno izjavio da napad ukrajinskih snaga na Kursk nosi prijetnju za izbijanje svjetskog rata.

Energetska kriza

Krkodinov smatra da, ako ukrajinske snage ostanu bez finansijske podrške, neće moći dugo izdržati. Također, zbog stalne energetske krize, Ukrajinci možda neće moći prebroditi narednu zimu.

Podsjeća da je Rusija izvela velike napade na energetska postrojenja u Ukrajini koristeći oružje velikog dometa i visoke preciznosti, među kojem su krstareće i hipersonične rakete Kinzhal. Ministrastvo odbrane Rusije saopćilo je da ova postrojenja pomažu u radu ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da je energetski sektor njegove zemlje ozbiljno oštećen i da se suočava s velikom krizom.

Zbog sve ozbiljnije krize proizvodnje energije u zemlji, Kijev namjerava kupiti dva reaktora ruske proizvodnje od Bugarske. Kako prenose novine Politico, ovi reaktori bi trebali biti isporučeni nuklearnoj elektrani Hmeljnicki.

Bijela kuća je najavila da će Kijevu poslati opremu za popravku energetske infrastrukture i poboljšanje njene otpornosti.