Iz ugla vijećnika: Zašto je Beč najpoželjniji grad za život

Prema godišnjem Globalnom indeksu kvalitete života, koji objavljuje The Economist, Beč je treću godinu zaredom zauzeo prvo mjesto među 173 svjetska grada. Ono što glavni grad Austrije čini posebnim je činjenica da, uprkos populaciji od gotovo dva miliona ljudi, 52 posto gradske teritorije čine zelene površine.

„Socijalno stanovanje je kod nas veoma razvijeno, a u poređenju s drugim metropolama, stanovanje u Beču je relativno jeftino, posebno u poređenju s gradovima kao što su Minhen, Hamburg, Pariz, London ili Berlin. Osim toga, radi se i o javnim uslugama te u Beču imamo vrlo jak socijalni i zdravstveni sistem, što se odražava na kvalitet života. Posebno je važno kako se u Beču odnosimo prema ljudima koji ne dolaze iz bogatih porodica. Zato uvijek naglašavamo da moramo pružiti podršku, a to se naravno odražava i na rangiranje Beča kao najpoželjnijeg grada za život. Ukratko, Beč je svjetski grad koji ne ostavlja nijednog svog građanina iza sebe“, rekao je Ibrahim Kaniža, vijećnik u Općini Meidling u Beču, koji se već duži niz godina zalaže za interese bosanskohercegovačke zajednice u austrijskoj prijestolnici.

Dodaje da je bosanskohercegovačka zajednica u Austriji vrlo snažno ukorijenjena te da uživa poseban status zbog historijske i kulturne bliskosti između Austrije i Bosne i Hercegovine.

„Većina članova zajednice pripada ili generaciji gastarbajtera, ili su u Austriju došli zbog ratova nakon raspada Jugoslavije. Danas postoji i snažno etablirana druga i treća generacija koja je, zahvaljujući kulturnoj ponudi, vrlo dobro integrisana u društvo, ali i dalje održava vezu s Bosnom i Hercegovinom, posebno u raznolikim gradovima poput Beča. Zajednica je također vrlo dobro organizovana u civilnom društvu, posebno kada je riječ o kulturi sjećanja. Ipak, postoje oblasti u kojima je potrebno djelovati i koje treba unaprijediti posebno kada je riječ o umrežavanju poduzetnika, umjetnika i naučnika, postoji još prostora za napredak“, kaže sagovornik.

Integracije na tržištu rada

Potvrđuje da su Bosna i Hercegovina i Austrija dvije prijateljske i partnerske zemlje.

„Austrija pomaže Bosni i Hercegovini na mnogim razinama, posebno kada je riječ o evropskoj integraciji, ali i na lokalnoj razini. Kao progresivni političar uvijek naglašavam da, uprkos dobroj saradnji, uvijek treba tražiti gdje postoji potencijal za poboljšanje i šta još možemo učiniti bolje. Smatram da posebno u pogledu integracije na tržištu rada i razmjene usluga i roba možemo još bolje sarađivati. U bankarskom sektoru saradnja već vrlo dobro funkcioniše.“

Ne krije da u Austriji nedostaje mnogo stručne radne snage, a da istovremeno, mnogo ljudi, posebno iz Bosne i Hercegovine, dolazi u Austriju.

„Kroz brojne razgovore i lične upite, saznao sam da mnogi od tih ljudi rade ispod svojih kvalifikacija i da imaju značajne probleme s priznavanjem svojih stručnih diploma, obrazovanja ili slično u Austriji. U Beču postoji ustanova koju podržava Služba za zapošljavanje, a koja je specijalizovana za ljude iz inostranstva i koja im pruža ciljanu podršku i savjetovanje. Želimo ovaj bečki model primijeniti u svim saveznim pokrajinama i glavnim gradovima Austrije, kako bi ljudi u svim pokrajinama imali olakšice, a naravno i kako bi u Beču bilo više resursa za integraciju na tržište rada“, rekao je Kaniža.

Prema njegovim riječima, kada ljudi pronađu posao koji odgovara njihovim kvalifikacijama, to pomaže u rješavanju problema nedostatka stručne radne snage.

„Istovremeno, ljudi zarađuju više, imaju u prosjeku bolje penzije i na taj način su bolje zaštićeni od siromaštva u starosti. Dakle, to je situacija u kojoj svi dobijaju. Važno mi je naglasiti da ne želim pokrenuti program za regrutovanje bosanskohercegovačkih radnika ili slično, već samo želim podržati one koji su iz bilo kojeg razloga u Austriji, kako bi imali bolji pristup društvu i time osigurali veći prosperitet za te ljude“, kaže sagovornik.

Zaustaviti desničarske stranke

Nastavlja da je želja za poboljšanjem i stalnim napretkom nešto što posebno karakteriše austrijsko društvo, što također preporučuje svim zemljama Zapadnog Balkana.

„Obratite pažnju na svoje znamenitosti, kulturnu baštinu i tradicionalna preduzeća. Nažalost, mnoga od tih preduzeća su, uslijed privatizacije i drugih procesa, otišla u stečaj ili su jednostavno nestala. To smatram vrlo žalosnim, jer ako pogledamo Austriju, upravo su to jaka tradicionalna preduzeća koja značajno doprinose njenoj trenutnoj važnosti. I na kraju, borba protiv korupcije počinje na najnižem nivou i završava na najvišem. Treba se na svim nivoima boriti protiv korupcije i zalagati se za vladavinu prava.“

Kaže i da u cijeloj Evropi postoji zabrinjavajući trend islamofobije, koji je također prisutan i u Austriji.

„Ipak, želim naglasiti da imamo dugu antifašističku i antirasističku tradiciju u Beču. Desničarske stranke često miješaju temu islama s pitanjem izbjeglica i stranaca u javnom diskursu, što dovodi do nesporazuma u društvu. Smatram da je zadatak svih razumnih i progresivnih snaga da se intenzivnije bore protiv radikalizacije i zalažu za raznolikost i toleranciju kako bismo smanjili predrasude. Tolerancija nije prirodno stanje, već nešto što ljudi uče kroz zajednički život i rad. Na taj način mogu se naviknuti jedni na druge i stvoriti međusobno razumijevanje. Uvjeren sam da će vrijednosti poput tolerancije i poštovanja prevladati nad mržnjom i netolerancijom“, rekao je Kaniža.

Na kraju je izrazio svoja očekivanja za budućnost i uputio jasnu poruku svima u regiji Zapadnog Balkana.

„Moje očekivanje je da ćemo mi, socijaldemokrati u Austriji, pobijediti na izborima i zaustaviti desničarske stranke. Za regiju Zapadnog Balkana put ka Evropskoj uniji je neophodan ako se želi osigurati stabilnost i prosperitet u regiji. Možete biti sigurni da u nama imate saveznike koji će vas podržati na vašem evropskom putu“, zaključuje sagovornik.