Paravlić o Švedskoj kao lideru inovacija: Kako nordijski model inspiriše privredni rast

Jedinstveni fokus Švedske na inovacije, istraživanje, održivost, čiste tehnologije, zajedničko stvaranje i jednakost stvorilo je vrlo dinamičnu privredu. Švedska je danas rangirana kao najinovativnija zemlja Evropske unije i globalno je poznata po svom poduzetničkom duhu. U tom kontekstu, Tamara Paravlić, savjetnica za internacionalizaciju i razvoj poslovanja kroz projekat Enterprise Europe Network (EEN) u Štokholmskoj privrednoj komori, kaže da se po načinu poslovanja Švedska, ipak, umnogome razlikuje od zemalja zapadnog Balkana.

„Egalitarizam je ključna karakteristika u švedskoj kulturi. Ovo moralno pravilo je vidljivo u svim aspektima načina života. Takmičenje se nikada ne podržava, bilo da se radi o djeci u školi ili na radnom mjestu. Demonstracija snažnih emocija u javnosti vrlo je neuobičajena. Pretjerani stilovi odijevanja ili hvala nisu dobrodošli. Šveđani su skromni i svako pretjerano ponašanje smatra se neprihvatljivim“, rekla je sagovornica.

Dodaje da je švedsko društvo vrlo prijateljsko prema porodici.

„Radna mjesta su prilagođena potrebama roditelja fleksibilnim radnim vremenom. Švedska je 1974. godine bila prva zemlja na svijetu koja je rodno specifično porodiljsko odsustvo zamijenila rodno neutralnim roditeljskim odsustvom. Danas očevi u Švedskoj uzimaju 40-ak posto ukupnog broja plaćenih dana koji su na raspolaganju roditeljima. Švedska poslovna kultura temelji se na poštovanju, konkretnosti i direktnosti i izbjegavanju hvalisanja o postignućima. Vlada ravna hijerarhija, svačije vrijeme se izuzetno poštuje i na poslu se rijetko priča o privatnom životu. Mnogi Šveđani smatraju da je neumjereno postavljati privatna pitanja“, kaže Paravlić.

Nastavlja da je Enterprise Europe Network (EEN) namijenjena malim i srednjim preduzećima kao podrška i servis u internacionalizaciji njihovog poslovanja.

„Evropsku preduzetničku mrežu čini više od 600 partnerskih organizacija i institucija širom svijeta, sa fokusom na Evropu. Djelimično se finansira od sredstava Evropske unije i postoji od 2008. godine. Naša mreža okuplja više od 3.000 stručnjaka, nudimo personalizirane i potpuno besplatne usluge firmama. Samim time smo najveća svjetska mreža za poslovne podrške. Imamo predstavništva i u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Svim bosanskohercegovačkim firmama koje su zainteresovane za poslovanje u nekoj stranoj državi, preporučujem da se obrate našim kolegama.“

Politika pojednostavljenja

Kako Švedska podupire proces reformi usmjeren na buduće članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, reformska saradnja Švedske s Bosnom i Hercegovinom vođena je Strategijom za reformsku saradnju Švedske sa Zapadnim Balkanom i Turskom od 2021. do 2027. godine.

„Potpora Bosni i Hercegovini iznosi 17 miliona eura godišnje. Od početka pružanja pomoći 1994. godine pa do danas, ukupna pomoć Švedske Bosni i Hercegovini u obliku grantova iznosi više od pola milijarde eura. To pokazuje da Švedska pomaže razvoju Bosne i Hercegovine. Istovremeno mislim da je bitno promijeniti imidž države od one koja prima donacije do one koja pruža podobno tržište za investicije“, rekla je sagovornica.

Ne krije da se trebaju pojednostaviti zakonske regulative kako bi bosanskohercegovačko tržište bilo više privlačno za investitore.

„Švedska vlada je nedavno donijela odluku da će uložiti četiri miliona eura u mjere pojednostavljenja otvaranja, vođenja i razvijanja firmi. Politika pojednostavljenja pomaže u jačanju konkurentnosti i otvaranju više radnih mjesta u sve većem broju rastućih preduzeća. To važi za Bosnu i Hercegovinu u istoj mjeri kao i za Švedsku. Smanjenjem administrativnog opterećenja našim poduzetnicima možemo dati slobodu i resurse koji su im potrebni za nastavak rasta i napretka. Poduzetnici koji kreću u neizvjesnost privatnog poslovanja, trebali bi se moći koncentrisati na svoje temeljno poslovanje. To je važan korak prema tome da Bosna i Hercegovina postane privlačnija zemlja za investicije, inovacije i poduzetništvo“, kaže Paravlić.

Otkriva da bosanskohercegovački državljani čine oko jedan posto stanovništva u Švedskoj i da su zastupljeni u svim sferama života, od vlade i velikih korporacija do malih i srednjih firmi.

„To jeste veliki potencijal koji može raditi za naše zajedničke interese u Švedskoj i doprinijeti pozitivnom razvoju u Bosni i Hercegovini. Isto tako, dijaspora nije jedini način kako ući na drugo tržište.“

Povezivanje firmi

Nadalje kaže da su Šveđani vrlo efikasni i pragmatični u poslovanju, te da svako ima svoje zadatke i sam vrh često ne odlučuje o svim pitanjima, nego je odgovornost i moć odlučivanja raspoređena na razne sredine djelovanja i timove.

„Naše delegacije koje dolaze u Švedsku, imaju većinom za cilj da se sretnu za osobama sličnog ranga ovdje. Desi se i da odbiju susrete koji bi itekako mogli doprinijeti saradnji, ali su niže rangirani po nekim društvenim stepenicama. Nekada je određeni ministar bolji izbor za konkretnu saradnju, nego premijer države. U firmama je često bolji izbor šef izvjesnog odjela nego vlasnik ili generalni direktor. Primijetim da se često razlikujemo od drugih zemalja koje koriste i male mogućnosti koje im se pružaju da bi se ostvarili na ovom tržištu. Mi se vodimo mentalitetom da krenemo odozgo, da sve što nije u samom vrhu nije dovoljno dobro za nas. Također, primijetila sam da neki manji ugovori ili manje poslovne saradnje i projekti, mogu otvoriti vrata na novom tržištu brže nego ako smo isključivo usmjereni na sami vrh“, rekla je sagovornica.

Kako pruža savjete švedskim firmama koje žele da se etabliraju na stranom tržištu, ima direktnu mogućnost da švedskim firmama predstavi bosanskohercegovačko tržište i poveže ih s privrednicima iz Bosne i Hercegovine.

„U razgovoru sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj Bojanom Šošićem, kao i sa predstavnicima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koja radi na promociji naše zemlje, potrudit ćemo se da kroz buduće događaje radimo na matchmakingu firmi iz ove dvije zemlje. Naša EEN mreža u Stockholmu pokreće zanimljivu seriju seminara najesen ‘How to do Business in Sweden’ što ćemo ponuditi i našim zainteresovanim firmama.“

Švedski model

Podsjeća da je privatni sektor taj koji je izgradio švedsku privredu i da je Švedska sada ponosna poduzetnička zemlja.

„Švedski model, više poznat kao nordijski model donosi i jednakost i društvenu mobilnost. Slobodan pristup solidnim javnim uslugama, uključujući neke od najboljih obrazovanja i zdravstvenog sistema na svijetu, a čini se da ljudi rado plaćaju poreze kako bi osigurali da se to nastavi. Ove kolektivne koristi spajaju se s poduzetništvom, stvarajući učinkovitu mješavinu kapitalizma i socijalizma“, kaže Tamara Paravlić.

Prema njenom viđenju, model se, ipak, suočava s nekim značajnim pritiscima vezano za svoju održivost.

„Dvije najveće brige su starenje stanovništva (populacija poreznih obveznika se smanjuje) i priljev imigranata koji često dolaze iz zemalja koje nemaju dugu, zajedničku povijest donošenja odluka u ime općeg dobra. Zato postoji strah da će starenje stanovništva, globalizacija i rastuća imigracija postepeno rastrgati učinkovitu socijalnu državu. S druge strane, postoje razlozi za vjerovanje da su osnovne vrijednosti koje stoje iza ovog modela, toliko ukorijenjene da će uvijek postojati u ovom ili onom obliku“, rekla je sagovornica.

Potom pojašnjava da inovacijski ekosistem predstavlja jedan od najvažnijih izvora dugoročnog ekonomskog rasta.

„Ekonomski stručnjaci ističu da je 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) razvijenih ekonomija isključivo rezultat rasta inovacija, a to je čak bitnije u manje razvijenim ekonomijama. Zbog toga su javne institucije ključne, jer su postavile pravila i uskladile javne i privatne ciljeve. Jednom kada se to dogodi, privatni sektor shvaća da postoji prostor za saradnju i stoga se privatne firme osjećaju sigurnije i otvorenije za uspostavljanje javno-privatnih partnerstava. Drugim riječima, inovacijski ekosistemi ne postoje ako se ove vrste odnosa i saradnje ne promovišu i ne podstaknu. Saradnja između obrazovnog, javnog i poslovnog sektora je odlučujuća.“

Na kraju, svjesna je da mnogi izazovi ostaju u Bosni i Hercegovini i 30 godina nakon ratnih sukoba.

„U zemlji s jednim od najsloženijih političkih sistema na svijetu, u državi koja u većini političkih pitanja teško nalazi zajednički stav, ipak je moguće pronaći zajednički interes. To je ekonomija. Ako je cilj stabilna ekonomija, onda je put članstvo u Evropsku uniju. Jedna od najjačih ujedinjujućih snaga u Bosni Hercegovini je približavanje zemlje Evropskoj uniji i ekonomske prilike koje iz toga proizlaze. U sve tri dominantne etničke grupe većina je pozitivna prema Evropskoj uniji, pa iskoristimo to. To je način poboljšanja životnih uslova za sve ljude u zemlji.

Ako bih izdvojila jedan sveobuhvatni savjet za prosperitet Bosne i Hercegovine, bilo bi to: više timskog rada, a manje one man showa“, zaključuje Tamara Paravlić.