Hoće li Iran uspjeti oživjeti nuklearni sporazum prije ‘posljednjeg dana’?

Vrhovni vođa Ali Khamenei kaže da nije protiv saradnje s neprijateljem.

Vrhovni vođa Ali Khamenei je otvorio vrata za nastavak nuklearnih pregovora ali je ponovio svoje upozorenje na rizike 'povjerenja u neprijatelja ili očekivanja pomoći od njega' (West Asia News Agency)/Handout via REUTERS)

Nije dugo trajala rasprava u iranskim krugovima o pristupu nove vlade vanjskoj politici, posebno nuklearnoj, dok vrhovni vođa Ali Khamenei nije otklonio nedoumice izražavajući svoj stav da „nije protiv saradnje s neprijateljem“.

Predsjednik Masoud Pezeshkian je tokom svoje predizborne kampanje i nakon pobjede na predsjedničkim izborima govorio o potrebi za ukidanjem sankcija i konstruktivnom saradnjom sa svim zemljama kako bi se osigurali iranski interesi.

O tome da li je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi sposoban riješiti to pitanje, u zemlji se vodi rasprava između onih koji su optimistični zbog njegovog pregovaračkog iskustva i onih koji ga vide samo kao implementatora prethodno zacrtanih viših politika.

Tokom susreta sa Pazeshkianom i njegovom vladom u utorak, Khamenei je otvorio vrata za nastavak nuklearnih pregovora. Nakon što je ponovio svoje upozorenje na rizike „povjerenja u neprijatelja ili očekivanja pomoći od njega“, rekao je: „Ovo se ne kosi s pregovaranjem o nekom pitanju s tim istim neprijateljem.  Nema prepreke za to, ali ne polažite nade u njega i ne vjerujte mu.“

Stav vrhovnog vođe o pregovaranju sa stranim stranama dolazi uz upozorenje koje podsjeća na njegove ranije izjave o pesimizmu u pogledu ishoda pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji su kulminirali potpisivanjem nuklearnog sporazuma 2015. godine, iz kojeg se bivša američka administracija povukla 2018. godine.

Abbas Moghtadaei, potpredsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku pri iranskom parlamentu, smatra da je očekivan pozitivan stav iranskog rukovodstva prema pregovorima za rješavanje osjetljivih pitanja jer Teheran nikada nije okrenuo leđa pregovaračkom stolu.

U intervjuu za Al Jazeeru, Moghtadaei se osvrnuo na indirektne pregovore između Teherana i Washingtona uz posredovanje jedne od zaljevskih zemalja sve do smrti bivšeg predsjednika Ibrahima Raisija prije otprilike tri mjeseca.

Dodao je da njegova zemlja uvijek pozdravlja saradnju na svim nivoima sa svim stranama koje poštuju Iran i Irance kako bi se osigurali nacionalni interesi, ali dodajući i to da nije tačno da su Islamskoj Republici Iran nužno potrebni pregovori.

Kontrola tenzija

Zeleno svjetlo za nastavak nuklearnih pregovora dolazi od najvišeg vrha vlasti u Iranu – zajedno s parlamentarnim Odborom za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku – nekoliko dana nakon izjava ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija u kojima je govorio o namjeri nove vlade „da kontrolira tenzije s Washingtonom i obnovi odnose s evropskim zemljama“.

Dok Araghchi smatra da je to „moguće ako oni prestanu sa svojim neprijateljskim pristupom“, iskusni diplomata iznosi cilj Iranskog ministarstva vanjskih poslova za naredni period, koji se ogleda u oživljavanju sporazuma iz 2015. i ukidanju sankcija, kroz ozbiljne i fokusirane pregovore uz pridržavanje osnovnih načela zemlje.

Bivši iranski ambasador pri Ujedinjenim narodima Kourosh Ahmadi naglasio je potrebu da se iskoristi prilika za nastavak pregovora i spašavanje nuklearnog sporazuma.

On je kritizirao one koji povezuju pregovore za osiguravanje nacionalnih interesa s regionalnim i međunarodnim razvojem situacije, uključujući ratove u Ukrajini i Gazi, ističući da nije moguće riješiti sva međunarodna pitanja istovremeno.

Istek roka

U intervjuu za Al Jazeeru, Ahmadi je rekao da je njegova zemlja već stekla neke prednosti nuklearnog sporazuma uprkos američkom povlačenju iz njega, naročito u vezi s ukidanjem embarga na oružje i rakete Teheranu.

Naglasio je potrebu za spašavanjem sporazuma prije 18. oktobra 2025. godine, kada je „njegov zadnji dan“, kako bi se blokirao put stranama koje žele povratak međunarodnih sankcija Islamskoj Republici Iran.

Dodao je da veliki napredak koji je Teheran postigao proteklih godina na polju obogaćivanja uranijuma možda neće ohrabriti povratak na prethodnu fazu i prihvatanje ograničenja koja su nametnuta njegovom nuklearnom programu. Također, nova realnost možda neće motivirati Washington da spasi nuklearni sporazum jer više nije moguće vratiti iranski nuklearni program na stanje u kojem je bio prije povlačenja, nakon njegovog približavanja pragu koji će Teheranu osigurati izradu nuklearnog oružja.

Ahmadi je zaključio da je spašavanje nuklearnog sporazuma prije njegovog zadnjeg dana u interesu Irana više nego zapadnih strana u njemu, naglašavajući da je, uprkos težini zadatka, to moguće putem pregovora i dogovorom s nekim od njegovih strana o relevantnim pitanjima.

Težak zadatak

Abdul Reza Faraji Rad, bivši iranski ambasador u Norveškoj, Šri Lanki i Mađarskoj, smatra da nuklearni sporazum više nije moguće obnoviti nakon isteka roka te ističe da evropske zemlje nisu ispunile svoja obećanja nakon američkog povlačenja iz sporazuma 2015. godine i, stoga, malo je vjerovatno da će Teheran ponovo vjerovati zapadnim zemljama i da će prihvatiti ograničenja svog nuklearnog programa.

U razgovoru za Al Jazeeru, Faraji Rad predložio je pregovore između Teherana i zapadnih zemalja kako bi se dogovorili da Teheran ne razvija nuklearno oružje umjesto što gube vrijeme na smanjenje nivoa obogaćivanja uranijuma u Iranu sa 60 na oko tri posto. Naglasio je potrebu da obje strane prihvate nadzornu ulogu Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Smatra da nova dešavanja u nuklearnom sporazumu čine njegovu obnovu u prethodnom obliku veoma teškim zadatkom, posebno nakon što je iranska ekonomija pretrpjela gubitke od više milijardi dolara zbog američkog povlačenja iz sporazuma.

Izvor: Al Jazeera

Reklama