Zašto administracija Biden-Harris šuti o izraelskoj agresiji na Zapadnoj obali?

Uprkos neprestanoj izraelskoj vojnoj operaciji velikih razmjera u gradovima Zapadne obale, koja je uslijedila nakon višesedmičnog povećanja nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima u selima Zapadne obale, ni administracija predsjednika Joe Bidena ni kampanja Kamale Harris nisu jasno osudili izraelsku agresiju.

Bijela kuća i State Department nisu održali svoje dnevne konferencije za novinare u srijedu, kao što je uobičajeno, niti je bilo koji visoki američki zvaničnik objavio nešto na platformi X o operacijama Izraela u gradovima Zapadne obale, što je, također, uobičajeno u ovakvim situacijama.

Najmanje 662 osobe ubijene su u gradovima Zapadne obale od 7. oktobra 2023. godine. Istovremeno, Izrael je najavio svoju namjeru da započne etničko čišćenje i evakuaciju palestinskog stanovništva u nekim gradovima Zapadne obale metodama sličnim koje je koristio u Pojasu Gaze.

Izrael se ne plaši Washingtona

Charles Dunn, bivši zvaničnik Bijele kuće i State Departmenta, trenutno stručnjak na Arapskom institutu u Washingtonu i predavač na Univerzitetu George Washington, sugerirao je da će „Izrael nastaviti s napadima na Palestince kako bi uništio ono što vidi kao sigurnosnu prijetnju, usljed prisustva sve većeg straha i zabrinutosti zbog međunarodne političke izolacije i regionalnih prijetnji koje, čini se, eskaliraju“. Dunn je u intervjuu za Al Jazeeru rekao da u izraelskoj vladi postoji jaka struja koja se želi jednom zauvijek riješiti Palestinaca, a nestabilna Netanyahuova vlada će to pogurati što dalje može.

Ambasador David Mack, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za bliskoistočna pitanja i bivši zaposlenik u američkom konzulatu u Jerusalemu, istakao je da se „izraelski premijer Netanyahu još uvijek oslanja na ekstremno desničarske koalicione partnere koji pokušavaju postići stvarnu aneksiju Zapadne obale. Pored toga, ima nekoliko razloga da vjeruje kako Palestinci planiraju terorističke napade iz mjesta kao što su Jenin i Tulkarm.“

S druge strane, profesor Osama Khalil, šef Programa za međunarodne odnose na Univerzitetu Syracuse u New Yorku, je u razgovoru za Al Jazeeru rekao da su „izraelski napadi unutar okupirane Zapadne obale dio njegovog većeg projekta, a to je aneksija Palestinaca, njihovo raseljavanje i brisanje“.

U protekle tri godine svjedočili smo najvećem nasilju izraelskih doseljenika i izraelske okupacijske vojske nad Palestincima na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu, čak najvećem u posljednje dvije decenije.

Nakon 7. oktobra prošle godine, ovo nasilje je prikriveno mnogo većim razaranjem koje je Izrael počinio u Pojasu Gaze, prema istom izvoru. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu iskoristio je američku predsjedničku kampanju i snažnu diplomatsku, političku i vojnu podršku Washingtona da skrene pažnju sa svoje politike i ciljeva, osiguravajući podršku obje strane.

Američka šutnja

O stavu Bidenove administracije i kampanje Harris prema izraelskim napadima, Dunn je rekao: „Ne očekujem nikakve velike promjene u ovoj izuzetno podijeljenoj izbornoj godini u vezi s onim što Bijela kuća želi ili ne želi uraditi.“

Dodao je da je glavni cilj prekid vatre sa ograničenom vizijom o tome šta će se dešavati poslije. Veliki dio toga će biti prepušten Harris, koja je zauzela retorički stav koji se dopada mnogim demokratskim glasačima, ali koji sam po sebi ne predstavlja novu ili drugačiju politiku.

Ambasador Mack je u intervjuu za Al Jazeeru rekao da je za administraciju Biden-Harris važno da dobije dodatnu podršku svojih arapskih partnera kako bi se izvršio pritisak na Hamas i Mahmoud Abbas zamijenio mlađim i efikasnijim liderom Palestinske uprave.

U isto vrijeme, Biden mora prihvatiti stavove ljudi u njegovoj administraciji i širem stranačkom krugu kako bi iskoristio svoj utjecaj da izvrši stvarni pritisak na Izrael da se okrene od Netanyahua ka novom lideru Izraela koji ima realističnije stavove zasnovane na dugoročnom strateškom interesu za Izrael u zaštiti suvereniteta zemlje u granicama prije juna 1967, uz neke manje ustupke u pogledu granica za budućnost s palestinskom državom, prema mišljenju Macka.

„Idealni stav Bidena mogao bi njegov predsjednički mandat uvrstiti u knjige historije i otvoriti put budućoj američkoj vladi da brani pravo Izraela na postojanje bez narušavanja odnosa Sjedinjenih Američkih Država s većinom Palestinaca i većinom arapskih zemalja, ako ne i svim“, rekao je Mack.

Profesor Khalil smatra da će nasilje trajati do sredine jeseni, s obzirom na predstojeće novembarske izbore. Ni Bidenova administracija ni kampanja Harris neće kritizirati postupke Izraela iz straha od udaljavanja proizraelskih donatora i glasača, prema mišljenju Khalila, niti će administracija ograničiti prodaju oružja.

Umjesto toga, kaže, Bidenova administracija će izraziti svoj blagi protest zbog ubijanja civila, dok će primijeniti sankcije na neke doseljenike koji namjerno ignoriraju ključnu ulogu izraelske države u projektu naseljavanja i politici zauzimanja više teritorije.

U isto vrijeme, bivši predsjednik Donald Trump pokušat će, prema riječima Khalila, prikazati potpredsjednicu Harris i predsjednika Bidena kao nekoga ko nedovoljno podržava Izrael u nastojanju da poboljša svoju poziciju kod proizraelskih glasača i dobije podršku glavnih donatora svoje kampanje.

Sankcije koje nisu efikasne

U srijedu Bidenova administracija je po šesti put uvela sankcije zbog nasilja izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali. Sankcije su uvedene grupi koja osigurava ilegalno naseljavanje i stražaru optuženom za napad na Palestince.

Američke sankcije grupi Hashomer Yosh (Čuvari Judeje i Samarije) i Yitzhaku Levyju uslijedile su nakon dva nedavna napada doseljenika u palestinskim naseljima blizu grada Betlehema, koji su rezultirali smrću dvojice Palestinaca. Niko nije uhapšen, u skladu sa trendom nekažnjavanja za nasilje.

Sankcije su uvedene zbog zabrinutosti da Netanyahuova vlada ne poduzima dovoljne mjere protiv nasilja doseljenika.