Zašto su Engleska i Vels gotovo ostali bez zatvorskih prostora?

Zatvori u Engleskoj i Velsu suočavaju se s ozbiljnom krizom prenapučenosti pokazuju izvještaji prema kojima je u muškim zatvorima ostalo manje od 100 mjesta.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa, zatvori od početka 2023. godine rade s više od 99 posto kapaciteta.

Krajem prošle sedmice zatvorska populacija iznosila je 88.234, što je za 341 prijestupnika više od prethodnog petka, prema službenim podacima. U srijedu su mediji iz Ujedinjenog Kraljevstva citirali Udruženje zatvorskih službenika da su u muškim zatvorima ostala samo 83 mjesta.

U petak prošle sedmice, prekršajnim sudovima u Engleskoj i Velsu, nižim sudovima koji se bave manjim krivičnim predmetima, rečeno je da odgode saslušanja prijestupnika uz garanciju da će vjerovatno biti zatvoreni najkasnije do 10. septembra.

The prison officers' association has told GMB that the number of spare places in men's prisons in England and Wales has fallen to just 83.

That's the lowest figure on record and the closest the prison service has come to running out of space. pic.twitter.com/JZlVOGvdLf

— Good Morning Britain (@GMB) August 28, 2024

Laburistička vlada, koja je došla na vlast prošlog mjeseca pobijedivši ubjedljivo na izborima, stalno je osuđivala bivšu vladajuću stranku, konzervativce, zbog zanemarivanja pravosudnog sistema i kaže da je njezino nedjelovanje dovelo do sadašnje krize.

Kao bivši direktor javnog tužilaštva, premijer Keir Starmer rekao je u utorak da “ne može vjerovati” da je morao brojati dostupna zatvorska mjesta kako bi se nosio s onima koji su uhapšenosti zbog umiješanosti u krajnje desničarske nemire koji su bili usmjereni na muslimanske i manjinske zajednice početkom ovog mjeseca.

„Nedostatak zatvorskih mjesta najveći je neuspjeh. A ti ljudi koji su bacali kamenje, palili automobile, prijetili, nisu samo znali da je sistem pokvaren, nego su se i kladili na njega” rekao je.

Ali zašto su zatvori u Engleskoj i Velsu tako pretrpani i šta se poduzima da se taj problem riješi?

Koliko brzo raste broj zatvorenika u Engleskoj i Velsu?

U zapadnoj Evropi, Ujedinjeno Kraljevstvo ima najveću stopu zatvaranja, a broj zatvora naglo raste od pandemije zbog zaostalih predmeta, sudskih odgoda i novog zakona koji omogućava zahtjeve da teški prijestupnici odsluže najmanje dvije trećine svoje kazne iza rešetaka nakon 2023.

Prema podacima Zatvorske službe, 23 posto zatvorenika moralo je dijeliti ćelije zbog gužve u razdoblju 2022.-2023.

Ministarstvo pravosuđa predviđa da će zatvorska populacija porasti na između 95.000 i 114.000 do 2027. nakon što se riješe zaostali predmeti.

Službeni podaci iz prošle godine pokazuju da su prekršajni sudovi obrađivali više od 1,33 miliona kaznenih predmeta različite težine.

Zašto Engleskoj i Velsu ponestaje zatvorskog prostora?

Mark Fairhurst, nacionalni predsjednik Profesionalnog sindikata za zatvorske, popravne i sigurnosne psihijatrijske radnike, potvrdio je da su preostala samo 83 mjesta u muškim zatvorima kada je Al Jazeera razgovarala s njim.

Rekao je da su zatvori u ovakvoj situaciji jer je tokom proteklih “pet ili šest godina prethodna vlada bila upozorena da će trebati najmanje 96.000 zatvorskih mjesta” kako bi zadovoljila potražnju.

“Ali vlada nije postupila po tom savjetu i nije osigurala dovoljno prostora”, rekao je.

“Nisu izgradili dovoljno zatvora i nisu stvorili dovoljno prostora unutar postojećih zatvora. Na temelju svog 14-godišnjeg mandata u vladi, konzervativci su zatvorili 20 zatvora u javnom sektoru uz gubitak 10.700 ćelijskih mjesta. A da su uložili u te zatvore i modernizirali ih, sada ne bismo bili u ovoj situaciji.”

Nedavni nemiri krajnje desnice u Velikoj Britaniji dodatno su pogoršali krizu.

Tužitelji pokušavaju brzo pronaći optužene za učešće u neredima, u kojima je uhapšeno oko 1.000 ljudi, a 466 je do sada optuženo nakon što su sudovi zasjedali 24 sata dnevno kako bi saslušali slučajeve uhapšenih u neredima.

Šta nova vlada čini kako bi izašla na kraj s krizom?

Nakon nereda početkom ovog mjeseca, vlada je najavila operaciju Rana zora, prema kojoj će optuženici koji čekaju da se pojave na sudu biti držani u ćelijama policijskih stanica i neće biti pozvani na prekršajne sudove dok se ne oslobodi mjesto u zatvorima.

Očekuje se da će ova mjera smanjiti broj novih zatvorenika u već pretrpanim zatvorskim objektima.

U julu je nova ministrica pravosuđa Shabana Mahmood također najavila planove za smanjenje minimalnog vremena koje zatvorenici trebaju odslužiti s 50 posto kazne na 40 posto.

Zatim, prošlog petka, prekršajnim je sudovima rečeno da odgode saslušanja prijestupnika koji će vjerovatno biti zatvoreni.

“Sada postoji samo jedan način da se spriječi katastrofa. Ne odlučujem to učiniti zato što to želim, ali poduzimamo svaku zaštitu koja nam je dostupna. Da budem jasna, ovo je hitna mjera”, rekla je Mahmood.

“Ovo nije trajna promjena. Ne izvinjavam se u svom uvjerenju da kriminalci moraju biti kažnjeni”, dodala je.

Očekuje se da će promjene stupiti na snagu u septembru, što će rezultirati puštanjem 5.500 ljudi u septembru i oktobru.

Međutim, Nasrul Ismail, viši predavač kriminologije na Univerzitetu u Bristolu, rekao je za Al Jazeeru da hitna mjera držanja optuženika u policijskim ćelijama izaziva “značajnu zabrinutost u pogledu troškova, rehabilitacije i održivosti”.

“Na primjer, između februara i jula 2023., prosječno 274 policijske ćelije dnevno su korištene kako bi se nosilo s krizom kapaciteta zatvora, što je jednako 612 funti (727 eura) dnevno, šest puta više od prosječne cijene po zatvorskom mjestu po danu“, rekao je Ismail.

“Policijske ćelije nisu dizajnirane za srednjoročne ili dugotrajne zatvorske kazne, što čini gotovo nemogućim pružanje učinkovitih programa rehabilitacije”, dodao je.

Kojim će zatvorenicima biti skraćene kazne?

Privremena mjera smanjenja minimalne kazne neće se primjenjivati ​​na osobe osuđene za seksualne delikte, terorizam, zlostavljanje u porodici ili druga krivična djela nasilja.

Oni koji su učestvovali u nedavnim neredima također neće imati pravo na skraćenu kaznu.

U saopćenju Ministarstva pravosuđa iz jula navedeno je da će svi koji budu pušteni biti “strogo nadzirani”.

Šta to znači za društvo?

Fairhurst je rekao da će privremene mjere utjecati na sve jer “ono što je bila brza pravda za neke, za druge će biti odgođena pravda”.

“Šta žrtve zločina misle o nekome ko je, naprimjer, možda osuđen na deset godina, a zapravo će odslužiti samo četiri? To ne stvara dobar javni imidž za vladu ili zatvorsku službu,” rekao je.

“Dakle, mislim da je važno napomenuti da je ovo privremena mjera, koja će vjerovatno trajati samo najviše 18 mjeseci prije nego što vlada bude trebala osmisliti neku dugoročnu strategiju”, dodao je.

Ismail je rekao da bi drugi učinci na društvo također mogli proizaći iz nedostatka učinkovitih rehabilitacijskih programa za zatvorenike zbog problema prenapučenosti.

Dodao je da nakon što je zatvorenik prijevremeno pušten na slobodu zbog privremenih mjera, postavlja se pitanje “jako preopterećenih” sistema smještaja i uvjetne kazne.

“Ovo potiče hitnu potrebu za sveobuhvatnom reformom u cijelom sistemu krivičnog pravosuđa, a ne samo u rješavanju nedostatka zatvorskog prostora”, rekao je Ismail.

Šta bi Vlada sada trebala učiniti?

Uoči općih izbora u julu, manifest Laburističke stranke uključivao je obećanje da će osigurati 14.000 zatvorskih mjesta po cijeni od 4 milijarde funti (4,75 milijardi eura).

Međutim, Fairhurst je rekao da se time problem neće riješiti. “Mislim da moramo smanjiti broj zatvorenika i mislim da bi dobar način da to učinimo bio ukinuti program izgradnje novih zatvora i te četiri milijarde funti vratiti u javne službe”, rekao je.

Tvrdi da bi korištenje novca za finansiranje uvjetne kazne i usluga mentalnog zdravlja riješilo krizu prenapučenosti i učinilo društvo “puno sigurnijim” nego korištenje za povećanje broja mjesta u zatvorima, što bi dovelo do toga da više ljudi bude osuđeno na popunjavanje prostora.

Ismail je također rekao da bi vlada trebala poduzeti više preventivnih mjera i finansirati programe rehabilitacije i klubove za mlade kako bi smanjila stope kriminala.