Telegram Pavela Durova: Dileri droge i Putinovi kritičari

Nekada prije, kupovina droge u Biškeku, glavnom gradu srednjoazijske države Kirgistan, odvijala se preko kontakta sa kriminalcima. Sada, svako sa pametnim telefonom može naručiti amfetamine, hašiš i druge zabranjene tvari i odmah biti poslan u skrivenu ulicu negdje u gradu.

Aplikacija koja je u srcu svega? Telegram.

“Apsolutno sve se radi putem Telegrama – tamo su trgovine, platforme i chatovi”, objasnila je Dina*, mlada kurirka u ranim dvadesetima.

“Podoban je i povjerljiv.”

Telegram ima kanale za sve, od konkursa za posao do razmjene kriptovaluta, rekla je. Dina je počela raditi kao kurirka kada je imala 19 godina i “htjela je lako zaraditi novac”.

Glavna platforma za trgovinu drogom

“Za nekoliko dana dali su mi lokaciju ‘glavnog blaga’ [veleprodajne pošiljke]. Odete i pokupite deset već zapakiranih paketa, a zatim ih distribuirate gdje god vam kažu. Fotografirate [lokaciju] i svake dvije sedmice primite uplatu u svoj kripto novčanik.”

Lakoća i sigurnost korištenja aplikacije za nezakonite radnje sada su u fokusu, nakon što je Pavel Durov, milijarder, osnivač i izvršni direktor Telegrama, uhapšen u Parizu u subotu navečer dok je izlazio iz svog privatnog aviona.

Durov je optužen za omogućavanje cyber kriminala, uključujući prevaru, trgovinu drogom i dječju pornografiju, zato što ih nije izbrisao sa svoje platforme i nije sarađivao sa regulatorima po tom pitanju.

Telegram je glavna platforma za trgovinu drogom ne samo u bivšim sovjetskim zemljama nego i na drugim mjestima, uključujući Francusku, gdje pariska služba za dostavu kanabisa Cali Weed promovira svoje proizvode i regrutira kurire putem aplikacije.

Upravo takav pristup, zbog kojeg se Durov suočava sa ispitivanjem, ono je što Telegram čini omiljenom aplikacijom među širokom publikom – podjednako Rusima i Ukrajincima, kritičarima vlada i propagandistima.

“Ogorčen sam zbog hapšenja Pavela Durova”, rekao je ruski socijaldemokratski političar Nikolaj Kavkazski za Al Jazeeru.

“Pavel pokušava stvoriti platformu bez cenzure. Naravno, ne uspijeva uvijek, ali od platformi koje poznajem, jedna je od najslobodnijih.

Poduzetnik rođen u Sankt Peterburgu, koji ima francusko i emiratsko državljanstvo, postao je heroj za ruske liberale kada je tokom masovnih protesta protiv predsjednika Vladimira Putina 2011. odbio zatvoriti opozicione stranice na VK-u – ruskom ekvivalentu Facebooka, čiji je suosnivač.

Nakon pritiska otišao u Dubai

Nekoliko godina kasnije izbačen je sa vlastite društvene mreže nakon što je pao pod pritisak prokremaljskih investitora. Prodao je svoj udio u kompniji i otišao u Dubai, odakle je pokrenuo Telegram.

Osim za razmjenu poruka, Telegram je i sredstvo za dijeljenje vijesti i drugog medijskog sadržaja, najpopularnijih kanala koji nude sadržaj milionima pretplatnika. Navodno bez vladine kontrole, pruža platformu za nefiltrirani i necenzurirani materijal u zemljama kao što su Rusija i Iran.

“U Rusiji je ovo vjerovatno jedina velika platforma na kojoj ljudi mogu iznijeti svoje opoicione, i promirovne stavove širokoj publici, bez potrebe za zaobilaženjem raznih oblika blokade”, rekao je Kavkazski.

Ruske platforme poput VK-a – koju sada kontroliraju proputinovi oligarsi – mogu cenzurirati, zabraniti ili ograničiti takav sadržaj, rekao je.

Naravno, i to ima svoju cijenu. Gotovo potpuni nedostatak nadzora značio je da svako može dijeliti bilo šta – uključujući pornografiju iz osvete, seksualno zlostavljanje djece i, ako je vjerovati ruskim vlastima, fotografije onih koje optužuju za “terorizam”.

Telegram je zabranjen u Rusiji 2018. usred sukoba između Durova i Federalne sigurnosne službe (FSB), koja je zahtijevala da aplikacija dijeli svoje ključeve za enkripciju, navodno kako bi pratila one koje je opisala kao “teroriste”. Durov je javno odbio, ali je zabrana ukinuta dvije godine kasnije kada je naizgled postignut kompromis, dopuštajući dijeljenje telefonskih brojeva i IP adresa osumnjičenih sa vlastima, ali ne i pristup njihovim porukama ili enkripciji.

“Ne dopuštamo da država postavlja kamere u naše domove kako bi spriječila kriminal, pa zašto se moramo odreći svoje privatnosti kako bismo olakšali posao policiji?” rekao je Artem Kozljuk, suosnivač ruske organizacije za digitalna prava Roskomsvoboda.

“Ne možete kriviti uslugu zbog činjenice da će je netko koristiti za kriminalne aktivnosti. Nož se može koristiti za rezanje povrća ili ubijanje, ali ne zabranjujemo njihovu prodaju.”

‘Nedostatak nadzora’

Od 2020, međutim, neki kritičari Kremlja platformi su pristupili sa skepsom. Naprimjer, čini se da su sigurnosne službe imale pristup podacima aktivista tokom protesta ranije ove godine u ruskoj regiji Baškortostan. Neki u ruskoj opoziciji sumnjaju da, uprkos Telegramovoj izjavi o predanosti privatnosti, vlasti mogu čitati njihove chatove, bilo zbog sigurnosnih propusta ili tajnog dogovora sa ruskom vladom.

“Telegram ne koristi end-to-end enkripciju (E2EE) – alat koji osigurava da samo pošiljatelj i primatelj(i) mogu vidjeti poruku – na svim svojim chatovima prema zadanim postavkama”, objasnila je Natalija Krapiva, savjetnica u međunarodnoj organizaciji za digitalna prava Access Now.

Iako je Access Now zabrinut zbog Durovovog pritvora, također je istakao nedostatke u dizajnu Telegrama i nedostatak nadzora.

“Ljudi se moraju ručno uključiti u korištenje E2EE ‘tajnih chatova’ koji su ograničeni na dva korisnika, što znači da grupni chatovi nikada nisu end-to-end kriptirani… Telegramov neuspjeh u implementaciji end-to-end enkripcije za razmjenu poruka načinio je ljude koji koriste platformu i njihove podatke ranjivim na hakere i vladinu prisilu.”

“Kao i bilo koja druga internetska usluga – Facebook, Google – Telegram prima vladine zahtjeve i djelomično ih zadovoljava”, dodao je Kozljuk.

“Ako se pojavi nešto poput [saradnje s FSB-om], to će uveliko diskreditirati Durova i njegovu reputaciju. Niko drugi ne bi koristio njegove usluge. A takve osjetljive priče imaju tendenciju iscuriti, prije ili kasnije.”

Telegram se pojavio kao važan izvor vijesti tokom rusko-ukrajinskog rata. Ličnosti koje su povezane sa Kremljem, poput bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva i militarističkih takozvanih Z-blogera, koristili su ga za preuveličavanje ruskih pobjeda, istovremeno omalovažavajući Ukrajinu i njene zapadne saveznike.

Zabrinuti zbog dezinformacija, ukrajinski zakonodavci razmatrali su zabranu aplikacije, ali milioni ukrajinskih korisnika aplikacije pokazali su da je to nepraktično jer je to jedan od najbržih načina za prenošenje upozorenja o nadolazećim zračnim napadima, a gotovo svaki javni zvaničnik koristi Telegram, uključujući i samog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Spojio suprotne polove

Francuski predsjednik Emmanuel Macron insistirao na tome da optužbe protiv Durova nisu politički motivirane, ali analitičari kažu da će njegovo hapšenje mnogi vjerojatno vidjeti povezanim sa današnjom geopolitikom.

“Francuske pravosudne vlasti bit će vrlo oprezne da ne uokviruju trenutni postupak protiv Pavela Durova i Telegrama kao pitanje slobode govora”, rekao je politolog Aleksandar Đokić za Al Jazeeru.

“Međutim, van pravosuđa, njegovo hapšenje također će se posmatrati kroz političku leću.”

Preklapa se sa raspravom o slobodi govora, rekao je, a tu je i pitanje služi li necenzurirani Telegram ruskim interesima.

“Moderira se na vrlo niskom nivou, a koriste ga kako ruski službeni krugovi i njihovi mediji, tako i ruska opozicija i ukrajinska strana”, istakao je Đokić.

I oni bliski Kremlju i ruska opozicija – uključujući saveznike pokojnog opozicionog čelnika Alekseja Navalnog – kritizirali su hapšenje. U tome je Durov spojio suprotne polove, i unutar Rusije i po pitanju rata s Ukrajinom.