‘Putin je osvetoljubiv’: Rusija razara Ukrajinu dok Kijev nastavlja s napadom na Kursk

Ruski zračni napad na Ukrajinu bio je kolosalan.

Krećući se u valovima iz nekoliko smjerova i različitim brzinama i visinama, 127 projektila i 109 dronova napalo je 15 od 24 ukrajinske regije.

Na napad se u Ukrajini gleda kao na osvetu ruskog predsjednika Vladimira Putina za odvažni upad Kijeva u zapadnu rusku regiju Kursk koji je započeo početkom augusta i rezultirao očiglednim preuzimanjem više od 1.000 kvadratnih kilometara.

“On je osvetoljubiva osoba, uvrijedio se”, rekao je za Al Jazeeru general-poručnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba ukrajinskih oružanih snaga.

Napad je započeo tokom noći u ponedjeljak dok su rojevi teških bespilotnih letjelica natovarenih eksplozivom poletjeli iz grada Jeiska na Azovskom moru u jugozapadnoj Rusiji.

Tada su balistički projektili Kinzhal (Bodež) proletjeli ispod krila borbenih aviona MiG 31 stacioniranih u zapadnom ruskom gradu Lipetsku.

Kinzhali mogu manevrirati tokom leta i ubrzati do nevjerovatnih 4 km u sekundi – što je polovina brzine koja je potrebna raketi da dosegne svemir.

Teški bombarderi Tu-95 u regiji Volgograd lansirali su projektile Kh-101, tip koji je pogodio najveću ukrajinsku dječju bolnicu u julu.

Kh-101 je teško presresti jer mogu letjeti samo 50 metara iznad zemlje i cik-cak na putu do svojih ciljeva.

Balističke rakete Iskander ispaljene su iz zapadne regije Voronjež i anektiranog Krima.

‘Ovaj napad, bio je veći nego inače’

Zavijanje sirena za zračnu uzbunu probudilo je Anatolija Dmitruka, radnika na održavanju željeznice, uprkos voštanim čepićima za uši koje svake večeri stavlja u uši.

Međutim, otišao je spavati “nekoliko minuta” prije nego što su sistemi protuzračne odbrane ispunili zrak zaglušujućom grmljavinom dok su obarali projektile i bespilotne letjelice.

“Shvatio sam da je ovaj napad bio veći nego inače”, rekao je Dmitruk za Al Jazeeru.

Provjerio je Telegram kanal Radar Ukraine kako bi vidio opseg napada, i ustao iz kreveta kako bi sjeo u hodnik slijedeći pravilo “biti između dva zida” koje je naučio kada je započela ruska invazija 2022. godine.

Tada su njegova supruga i 17-godišnji sin Arsenij napustili Ukrajinu – prvo u bivšu sovjetsku republiku Moldaviju, a zatim u zapadni njemački grad Dusseldorf.

Eksplozije su prestale prije 8 sati ujutro. Zračna uzbuna čula se još tri sata.

Krupni 39-godišnjak Dmitruk živi u dvosobnom stanu u istočnom Kijevu, a njegov jedini način da dođe do posla je podzemna željeznica koja se proteže preko 700 metara dugog Metro mosta iznad rijeke Dnjepar i zaustavlja rad tokom upozorenja na ruske napade.

“Dakle, vratio sam se na spavanje i onda sam proveo lijepo jutro kod kuće”, rekao je Dmitruk.

Upitan je li uplašen, ravnodušno je slegnuo ramenima.

Osjećaji tjeskobe otupjeli su nakon stotina upozorenja o zračnim napadima u Kijevu od 2022, rekao je ukrajinski psiholog.

“Tjeskoba pred novim granatiranjem je rutinska emocionalna pozadina za milione Ukrajinaca”, rekla je za Al Jazeeru Svitlana Čunihina, potpredsjednica Udruženja psihologa, grupe u Kijevu.

S jedne strane, prilagodili su se prijetnjama i svoje sigurnosne prakse učinili rutinom skrivajući se u skloništu, između dva zida ili na stanici podzemne željeznice, rekla je.

Ali, s druge strane, stres se gomila, postaje hroničan, a njegove destruktivne posljedice mogu se očitovati godinama kasnije, rekla je.

Međutim, zračni napadi Moskve nisu uspjeli postići svoj glavni cilj, a to je “dostizanje praga” strpljenja ukrajinske javnosti i političara, rekla je.

“To se ne događa i to je glavni učinak masivnih raketnih napada na ukrajinske gradove”, zaključila je.

‘Najmasovniji ruski napad’

Ukrajinske snage protuzračne odbrane oborile su 102 od 127 projektila i 99 od 109 dronova, rekao je komandant zračnih snaga Mikola Oleščuk.

“Bio je to najmasovniji napad Rusije”, rekao je.

Međutim, ostatak projektila i bespilotnih letjelica dosegnuo je 15 od 24 ukrajinske regije, ubivši sedam, ranivši 47 i oštetivši zgrade, električne i prijenosne stanice, rekli su službenici za hitne slučajeve.

Rusija je inače poricala da je ciljala civile i rekla da je njezin “visokoprecizan udar” pogodio ukrajinsku energetsku infrastrukturu koja “podržava vojno-industrijski kompleks”.

Napad je pogodio branu dugu 288 metara koja je dio kijevske hidroelektrane samo nekoliko kilometara uzvodno od glavnog grada.

Ali šteta je beznačajna i brana je “netaknuta”, rekao je Timofej Milovanov, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Da se brana srušila, značajan dio Kijeva bio bi poplavljen”, rekao je.

Dovršena 1968, brana je zaustavila godišnje proljetne poplave koje su dosegle dijelove Kijeva, posebno na donjoj lijevoj obali.

Brana je obnovljena 2011. godine, ali mnogi stanovnici lijeve obale su zabrinuti.

Ako se brana uništi, nastala poplava “odnijet će našu kuću za pet minuta”, rekla je za Al Jazeeru Tetjana Kravčenko, koja živi u dvospratnici koju su ona i njezin suprug dovršili 2019.

Kuća je samo 100 metara od pješčane plaže na Dnjepru, što je luksuz koji se tokom rata pretvorio u nedostatak, rekla je.

“Mislili smo da će biti mir i tišina, ali umjesto toga, osjećamo se kao da živimo pokraj ponora”, rekla je 52-godišnja vlasnica kafića.

Nekoliko sati nakon napada počeli su nestanci struje u cijelom Kijevu nakon sedmica relativno stabilnog snabdijevanja strujom.

I dok direktna šteta uzrokovana napadom možda nije značajna, indirektni gubici puno su veći, prema analitičaru iz Kijeva.

“To je poticaj migraciji, zatvaranje tvornica, opća negativna pozadina i tako dalje”, rekao je Aleksej Kušč za Al Jazeeru.

“Indirektni gubici su ogromni, višestruko su veći od direktnih.”

U međuvremenu, Ukrajina odgovara na ruske zračne napade gotovo istom mjerom.

Deseci ukrajinskih bespilotnih letjelica oboreni su iznad zapadne Rusije samo ove sedmice, uključujući osam koje su letjele prema Moskvi, prema medijskim izvještajima.

Teška bespilotna letjelica oborena je u srijedu u blizini vojne zračne baze Olenija u kojoj se nalaze teški bombarderi Tu-22M3 u ruskoj regiji Murmansk, nekih 1.800 km od ukrajinske granice.

Iako napad nije uspio, njegova udaljenost pokazuje da je oko 2,6 miliona kvadratnih kilometara zapadne Rusije – područje veličine Argentine – ranjivo na ukrajinske teške bespilotne letjelice, izračunao je internetski časopis Verstka.