Ide li eskalacija u južnom Libanu u prilog pregovorima o Gazi?

Američki krugovi usmjerili su svoje napore na pregovore u Kairu, koji imaju za cilj postizanje prekida vatre između Izraela i Islamskog pokreta otpora (Hamas) i oslobađanje zarobljenika koji su u Pojasu Gaze.

Američki zvaničnici nastavili su sastanke sa svojim egipatskim i katarskim kolegama tokom vikenda i nakon njega, uprkos izbijanju nove eskalacije između Izraela i Hezbollaha i usljed sve većih strahova od izbijanja regionalnog rata širokih razmjera.

Posljednja eskalacija pokrenula je mnoga pitanja u Washingtonu, posebno nakon što je Ministrastvo odbrane (Pentagon) potvrdilo da pruža obavještajnu pomoć izraelskoj strani.

Obim američkog angažmana

Američki ministar odbrane general Lloyd Austin naredio je dvjema udarnim grupama nosača aviona Lincoln i Roosevelt da budu u regiji, a istovremeno je izrazio podršku sklapanju sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju zarobljenih.

Izrael je u nedelju ujutru izveo zračne napade na oko stotinu Hezbollahovih raketnih platformi u južnom Libanu. Izraelska vojska je saopćila da je cilj napada bio „prikazati beskorisnim neposredne prijetnje Hezbollaha izraelskim pograničnim gradovima kao odgovor na ubistvo visokog zvaničnika Hezbollaha Fuada Shukra u Bejrutu prošlog meseca“.

Hezbollah je – prema onome što je rekao generalni sekretar Hezbollaha Hassan Nasrallah u nedjelju uvečer – odgovorio lansiranjem 320 projektila i gađanjem određenih lokacija u Tel Avivu i oko njeg, među kojima je sjedište Ministarstva odbrane i baza Glilot koja je centar za izraelske obavještajne operacije.

Izraelski zvaničnici obavijestili su svoje američke kolege o namjeri da izvedu ono što su nazvali „preventivnim napadom na Hezbollah“. Zvanični podaci iz Bijele kuće i Pentagona otkrili su komunikaciju između visokih zvaničnika dvije zemlje i ponavljanje posvećenosti Washingtona „odbrani Izraela od bilo kakvih napada Irana i njegovih regionalnih saveznika“.

Tokom konferencije za novinare u ponedjeljak, glasnogovornik Pentagona Pat Ryder potvrdio je da Sjedinjene Američek Države nisu učestvovale u preventivnim izraelskim napadima. „Pružili smo određenu vrstu podrške obavještajnom praćenju u vidu praćenja nadolazećih napada Hezbollaha, ali nismo izveli nikakve operacije“, rekao je.

Sprečavanje eskalacije

Komentirajući ovaj razvoj događaja, Arman Mahmoudian, profesor bliskoistočnih studija na Univerzitetu Južne Floride i istraživač na Institutu za nacionalnu sigurnost, kaže da, ako su izvještaji o podršci Washingtona Izraelu u njegovim napadima istiniti, to znači da on smatra kako preventivne mjere i neutraliziranje velikog dijela osvetničkog napada Hezbollaha može smanjiti obim sukoba.

Budući da su Izraelci dokazali da „kada im se nanese bol, njihov odgovor ima tendenciju da bude oštriji i snažniji, Sjedinjene Američke Države su se možda nadale da bi neutralizacijom napada Hezbollaha mogle smiriti situaciju i spriječiti eskalaciju“, rekao je Mahmoudian za Al Jazeeru.

Nekoliko sati nakon izraelskog napada, izraelski pregovarači otputovali su u Kairo kako bi nastavili razgovore i postigli sporazum s Hamasom.

Nimrod Goren, stručnjak za izraelska pitanja na Institutu za Bliski istok, smatra da su pregovori – čija posljednja runda je započela sredinom augusta – sredstvo za odvraćanje Irana i Hezbollaha od odmazde protiv Izraela te dali vrijeme za diplomatiju i razmjenu poruka.

Sada, nastavlja Goren, kada se čini da su regionalne tenzije donekle smirene, Sjedinjene Američke Države ne bi trebale izgubiti interes za pregovore o Gazi. Također, ne bi trebale biti spremne prihvatiti pregovore koji se odugovlače do beskonačnosti.

Goren smatra da Washington treba da efikasnije koristi svoj utjecaj i javno ukaže na ono što ili onog ko opstruira sporazum. Paralelno s tim, treba pojačati diplomatske napore u vezi s Izraelom i Libanom „kako bi se iskoristio relativni uspjeh u sprečavanju eskalacije između Tel Aviva i Hezbollaha“.

Loš kraj

Prema mišljenju profesora Armana Mahmoudiana, posljednja eskalacija između Hezbollaha i Izraela mogla bi – zapravo – povećati šanse za uspjeh pregovora o prekidu vatre.

Prema njegovim riječima, „sada kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu ostvario relativnu pobjedu neutraliziranjem očekivanog teškog osvetničkog napada, to bi mu moglo dati prednost i ugodniji osjećaj u pregovorima s Hamasom, što inače može biti veoma skupo, posebno imajući u vidu velik broj desničarskih članova Knesseta u njegovoj vladi“.

U vrijeme kada je preostalo manje od tri mjeseca do američkih izbora, niko u Washingtonu ne želi bilo kakvu eskalaciju na Bliskom istoku, koja bi mogla imati katastrofalne posljedice po tržišta nafte, što bi moglo uzrokovati rast cijena nafte i utjecati na dinamiku izbora.

Randa Slim, direktorica Programa za rješavanje sukoba na Institutu za Bliski istok u Washingtonu, napisala je: „S obzirom na stalne neuspjehe pregovora o prekidu vatre u Gazi, čini se da Hezbollah upada u stratešku zamku koju je sam postavio. Povezivanjem prestanka napada sa sporazum o prekidu vatre, on je odluku o tome kada će se prestati eskalacija prebacio na izraelskog premijera.“

Slim smatra da ni Hezbollah ni Tel Aviv ni glavni koji ih podržaju – Iran i Sjedinjene Američke Države – ne žele sveobuhvatan rat, a Netanyahu shvata da bi velika vojna operacija protiv Libana mogla loše završiti, kao što su izraelski ratovi protiv Libana 1982. i 2006. bili kraj profesionalnih karijera njegovih prethodnika.