Hapšenje izvršnog direktora Telegrama potaklo rat za slobodu govora

Hapšenje Pavela Durova u Francuskoj naglašava raspravu o tome jesu li platforme odgovorne za govor svojih korisnika.

Osnivač i izvršni direktor Telegrama Pavel Durov drži uvodni govor tokom Mobile World Congressa u Barceloni 2016. [Albert Gea/Reuters]

U ratu za kontrolu nad internetom, teško je precijeniti potencijalni značaj hapšenje osnivača i izvršnog direktora Telegrama Pavela Durova.

U fokusu slučaja francuskih vlasti protiv milijardera ruskog porijekla jedno je vrlo važno pitanje: jesu li internetske platforme zakonski odgovorne za govor svojih korisnika?

Tužitelji kažu da je Durov pritvoren u sklopu istrage koja uključuje 12 krivičnih prijava, od kojih se većina odnosi na “saučesništvo” u ozbiljnim zločinima u rasponu od trgovine drogom do distribucije materijala sa seksualno zlostavljanje djece.

Dok vlade diljem svijeta godinama nastoje izvršiti veću kontrolu nad govorom na internetu, suzbijajući sve, od rasne mržnje i internetskog maltretiranja do „dezinformacija” o pandemiji COVID-19, hapšenje osnivača Telegrama od strane vlasti jedne zemlje liberalne demokratije ima malo, ako uopće ima, presedana.

Možda je najbliža paralela slučaj direktora Facebooka Diega Dzodana, kojeg su brazilske vlasti uhapsile 2016. godine zbog navodnog odbijanja tehnološke kompanije da preda WhatsApp poruke u vezi s istragom trgovine drogom.

Dzodan je pušten nakon gotovo 24 sata pritvora nakon što je sudija ocijenio da je njegovo zadržavanje bilo “ekstremno” i predstavljalo “protupravnu prisilu”.

Argument da bi tehnološke kompanije trebale biti krivično odgovorne za aktivnosti ljudi koji koriste njihove usluge je u najboljem slučaju tendenciozan.

Manje velikodušno mišljenje bilo bi da je to besmisleno.

Automobilske kompanije, na primjer, ne smatraju se odgovornima za pijane vozače ili pljačkaše banaka koji koriste njihova vozila za bijeg.

Mnoga pitanja u fokusu rasprave zapravo su uglavnom riješena prije nekoliko desetljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, rodnom mjestu interneta i domu mnogih najutjecajnijih svjetskih platformi.

Zakon o pristojnosti u komunikaciji, donesen 1996, daje široki imunitet pružateljima internetskih usluga za sadržaj koji daju zbog priznanja da slobodan i otvoren internet inače ne bi mogao postojati.

Drugi su skeptični da je pristup bez kontrole razuman izgovor za izbjegavanje odgovornosti.

Opasan presedan

Timothy Koskie, postdoktorand na Školi za medije i komunikacije na Univerzitetu u Sydneyu, rekao je da je umjerenost ove ili one vrste temeljna za postojanje svake platforme.

“Ako bih se dotaknuo te analogije s automobilom, rekao bih da je pitanje u kojoj je mjeri taksist saučesnik u tome da odveze pljačkaša banke”, rekao je Koskie.

Dok druge zemlje imaju manje fleksibilnu zaštitu slobode govora od SAD-a, čak su i vlade koje su značajno stegle uzde na platformama bile prisiljene odustati od ekstremnijih prijedloga.

Evropska unija, koja je Zakonom o digitalnim uslugama 2022. uvela sveobuhvatne propise za borbu protiv internetske štete, u junu je otkazala glasanje o prijedlozima za masovno skeniranje šifriranih aplikacija za slanje poruka u potrazi za materijalima o seksualnom zlostavljanju djece nakon što su kritičari te mjere usporedili s knjigom Georgea Orwella 1984.

Ne iznenađuje da je Durovljevo hapšenje pogodilo tehnološku scenu, gdje se široko zagovaraju libertarijanski ideali o slobodi govora i privatnosti.

Mnogi tehnološki poduzetnici i zagovornici slobode interneta tvrde da Durovljevo hapšenje predstavlja opasan presedan i pozvali su na njegovo oslobađanje pod hashtagom #FreePavel.

Andy Yen, osnivač pružatelja usluga e-pošte Proton Mail sa sjedištem u Švicarskoj, opisao je krivični slučaj kao “ludi” i sugerirao da osnivači tehnoloških kompanija možda više nisu sigurni putovati u Francusku.

“Ovo je ekonomsko samoubistvo i brzo i trajno mijenja percepciju osnivača i investitora”, rekao je Yen u objavi na X-u.

Izvršni direktor Rumblea Chris Pavlovski, čija se video platforma pozicionirala kao anticenzurna alternativa YouTubeu, rekao je da je “sigurno napustio” Evropu.

“Francuska je zaprijetila Rumbleu, a sada su prešli crvenu liniju hapšenjem izvršnog direktora Telegrama, Pavela Durova, navodno zato što nije cenzurirao govor”, rekao je Pavlovski na X-u.

“Rumble neće podnijeti takvo ponašanje i koristit će sva dostupna pravna sredstva u borbi za slobodu izražavanja, što je univerzalno ljudsko pravo.”

Neki su komentatori također postavili pitanje zašto je Durov izdvojen kada druge platforme sadrže štetan sadržaj.

Spremnost na cenzuru

Vlasnik X-a Elon Musk, koji je pozvao na oslobađanje Durova, tvrdi da je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg uspio izbjeći „sankcije“ vlasti zbog svoje spremnosti da cenzurira sadržaj i dijeli podatke korisnika.

Dok je samozvani libertarijanac Durov u evidenciji sumnjičav prema državnoj kontroli, njegova osobina kao ratnika za slobodu govora među gomilom vladinih sluga zaobilazi važnu razliku između Telegrama i drugih platformi.

Za razliku od WhatsAppa i Signala, Telegram ima pristup većini sadržaja koji dijele njegovi korisnici jer prema zadanim postavkama ne koristi end-to-end enkripciju.

To znači da Telegram može dijeliti informacije s vlastima.

Potencijalno, to platformu čini lakšom metom za vlasti frustrirane zbog percipiranog nedostatka saradnje tehnološkog sektora s policijom.

Postavljena su i pitanja o geopolitičkim implikacijama slučaja protiv Durova, koji je napustio Rusiju 2014. nakon što je odbio ušutkati opozicione grupe na ranijoj društvenoj mreži VK.

U Rusiji su i saveznici i kritičari ruskog predsjednika Vladimira Putina pozvali na njegovo oslobađanje u rijetkom slaganju političkih neprijatelja.

Francuska vlada nastojala je odbaciti svaku sugestiju da je Durovljevo hapšenje politički motivirano ili u suprotnosti s građanskim slobodama.

“Francuska je duboko predana slobodi izražavanja i komunikacije, inovacijama i duhu poduzetništva. Tako će i ostati”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak.

Uspjeh ili neuspjeh tih garancija može ovisiti o tome šao će se sljedeće dogoditi.

Nakon najviše 96 sati u pritvoru, Durov mora ili biti optužen ili pušten u srijedu.

Koskie je rekao da postoji mnogo nepoznanica o slučaju i koliko “idiosinkratična” pravna teorija može biti.

“Moglo bi biti da, unutar istrage, postoji puno više lične veze sa situacijom nego što postoji na bilo kojoj drugoj platformi, u kojem slučaju je ova organizacija jednostavno prešla granicu koju nijedna druga platforma nema, ali granica je uvijek bila tu”, rekao je.

Izvor: Al Jazeera

Reklama