Putinova moć na udaru: Rusija se nada promjenama u SAD-u da bi izvojevala pobjedu

Ukrajinski upad na rusku teritoriju u Kurskoj oblasti promijenio je mnoge stvari u ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine. Desilo se ono što je malo ko mogao i zamisliti da će biti uopšte izvedivo, naročito nakon dugog perioda u kojem su ukrajinske oružane snage, na ratištima u Donbasu, bile u stanju uzmicanja, a Rusija pravila male, ali ipak očigledne vojne pomake.

Ukrajinski upad u Rusiju bio je silovit i iznenađujući, a činjenica da se ukrajinska vojska i dalje nalazi na teritoriju svog istočnog susjeda indikativno je na mnogo načina. Ono što je mnoge zabrinulo jeste pitanje na koji način će Rusija odgovoriti i da li će doći do involviranja još nekih zemalja u rat koji traje 2,5 godine.

Zabrinutost je bila usmjerena prema Bjelorusiji, ruskom savezniku, a strahovalo se da će predsjednik te zemlje, Aleksandr Lukašenko staviti svoje oružane snage Putinu na raspolaganje. Vojska je pomjerena, ali samo do granice sa Ukrajinom.

Lukašenkova poruka i stvarnost na terenu

Lukašenko je nedavno izjavio da je gotovo trećina vojske te zemlje poslana na granicu sa Ukrajinom, a da je Kijev, s druge strane granice, rasporedio više od 120.000 svojih vojnika. Nije precizirao koliko je bjeloruskih vojnika razmješteno na granici sa Ukrajinom, ali je priznao da su trupe poslane u tu oblast.

“Imajući u vidu njihovu agresivnu politiku, mi smo na određenim tačkama, u slučaju rata, postavili našu vojsku duž čitave granice”, rekao je Lukašenko u intervjuu za rusku državnu televiziju.

Prema njegovim riječima, bjelorusko-ukrajinska granica je “minirana kao nikada prije”. Osim toga, Lukašenko je izjavio i da će ukrajinska vojska pretrpjeti ogromne gubitke ako pokuša da je prijeđe.

Govoreći o ukrajinskom upadu u rusku Kursku oblast, bjeloruski predsjednik je rekao da će Rusija povratiti tu oblast po svaku cijenu, kao i da bi eskalacija konflikta mogla dovesti do uništenja Ukrajine kao države.

Bjelorusija će mirovati

Iako su oči cijelog svijeta početkom augusta sa strepnjom bile uperene prema Bjelorusiji, sada je već jasno da do neke „naprasne“ reakcije, ipak, neće doći. Uključivanje Bjelorusije u sukob bila je mogućnost početkom rata, a sada je gotovo nikakva, kaže vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

„Što se tiče Bjelorusije, mislim da je mala šansa da se uključi u rat. Uključivanje Bjelorusije je bilo moguće na početku ruske agresije, međutim očito je da su Lukašenko i njegovi suradnici dobro procijenili da bi to samo destabiliziralo Bjelorusiju i ugrozilo njegov režim. Ovo što možete vidjeti da se događa na granici i Lukašenkove izjave govore o panici u njihovim redovima i mogućnosti da iz nekog razloga Ukrajina stupi na tlo Bjelorusije. Ukrajina to neće učiniti i nitko ne bi bio voljan donijeti takvu političku odluku jer bi to bio napad na jednu zemlju, koja u ovom trenutku nije dio sukoba, odnosno nije dio ruske agresije, bez obzira što je na samom početku, u neku ruku, možda i bila“, kaže Avdagić.

Ukrajinski upad u Rusiju pokazuje se kao višestruko koristan i efektan, smatra Avdagić jer su Ukrajinci, napokon, uspjeli promijeniti narativ koji se stvorio o cijelom ratu.

„Što se tiče ukrajinske taktike, ulaskom u ruski teritorij vidi se da je to strateški odabrano područje između ostalog i zbog rijeke gdje rušenjem mostova možete odsjeći ruske snage, odnosno uskratiti mogućnost povratka ili pomoći ruskim snagama unutar Rusije. To jeste i određena poruka, pa i moralna poruka, i za Ukrajince, ali i poruka Rusiji i njihovoj javnosti i zapadu, na kraju krajeva“, kaže Avdagić.

„Tim činom se dosta promijenio narativ o samoj Ukrajini, a promijenio se pogotovo u SAD-u. Možda je to i najvažnije u ovom trenutku za Ukrajince s obzirom da Trump ne spominje više Ukrajinu i mir koji će on donijeti, jer to u ovom trenutku ne bi bilo popularno. U američkoj javnosti sada drugačije gledaju na Ukrajinu koja je iskoračila na ruski teritorij. Sve se više čuju i republikanci, njihovi dužnosnici koji staju na ukrajinsku stranu“, kaže.

Ukrajina ima puno benifita od akcije, ali kakvo je stanje u Rusiji, možemo samo nagađati, pojašnjava Avdagić. Ipak, jasno je da se Rusija sada našla u izuzetno teškoj i kompliciranoj situaciji bez obzira što se javnost planski dezinformiše o ratnim zbivanjima.

Rusija se nada promjenama u SAD-u

„S druge strane, s ruske strane gledamo priču koju vidimo od početka rata. To je u suštini činjenica da se javnost ne zabrinjava jer je ta javnost podjarmljena. Zabranili su bilo kakvu kritiku, ne smijete reći da je to rat, kritiziranje vas može dovesti da ostanete bez imovine. Oporbenih glasova tamo nema, a koliko je narod zadovoljan situacijom teško je procijeniti s obzirom na stisak, pa i propagandnu dominaciju onog narativa koji odgovara kremaljskoj eliti odnosno Putinu“, pojašnjava.

Evidentno je da se Rusija nalazi u izuzetno teškoj situaciji, a ukrajinski upad u Kursku oblast samo je pokazao sve nedostatke ruske vojske i Putinovog represivnog režima.

„Posve je jasno, a približavamo se trećoj godišnjici ove faze agresije, iako je zapravo 10 godina od početka agresije na Ukrajinu, da je to bila promašena priča, nepotrebna za samu Rusiju, koja je sada izolirana. Za pobjedu Rusija sada najviše zavisi od promjene predsjedničke administracije u SAD-u i očekivanja da u neku ruku Ukrajina bude izolirana i bez vojne pomoći. Rusija je, dakle, spala na to da se mora nadati promjenama u SAD-u da bi ostvarila pobjedu“, zaključuje Avdagić.

Ukrajinska vojska je 6. augusta napala područje Kurska zauzevši, prema Kijevu, 82 naselja i 1.150 kvadratnih kilometara tokom ofanzive koja je iznenadila Moskvu i njenu vojsku, premještajući prvi put rat na rusku teritoriju.