Klimatske promjene i rekordne temperature: Šta nas čeka u budućnosti?

Iz godine u godinu, klimatske promjene su sve vidljivije i ljudi ih sve više osjete, kako u svijetu tako i u regiji. Da veliki uticaj ekstremne temperature ostavljaju na okoliš i ljude mediji su ove godine svakodnevno izvještavali. Međutim, koliko tu zaista ima prostora za paniku?

Bakir Krajinović, meteorolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu, kazao je za Al Jazeeru da je pred početak ljeta u sklopu sezonske prognoze unaprijed najavljena toplija i sušnija sezona u Bosni i Hercegovini.

“Ljeto je na izmaku, a već sada možemo konstatovati da je jedno od toplijih i sušnijih uz mnoštvo ekstrema koje smo po prvi put u dugoj historiji hidrometeorološke službe (135 godina) izmjerili i osmatrali na našim meteorološkim stanicama”, rekao je Krajinović.

Padavine su bile objašnjava neravnomjerno raspoređene kako prostorno tako i vremenski, ono što je palo bilo je, kako navodi, pljuskovitog karaktera što je samo po sebi predstavljao dodatni rizik.

Nadmašeni rekordi po broju toplih noći

“Tri toplotna talasa su posebna priča. Ove godine apsolutni rekordi za maksimalne dnevne temperature nisu u prvom planu, ali ono što je možda i gore, jesu nadmašeni rekordi po broju tropskih noći (dan sa minimalnom temperaturom ≥20 stepeni). U Sarajevu je stari julski rekord dvije tropske noći, a novi šest, dok je u Tuzli stari također dvije tropske noći, a novi čak devet. Oba ova rekorda su toliko ozbiljna, jer su izuzetno ekstremna”, rekao je Krajinović.

Ljudi koji su rođeni i odrasli u klimatskim uslovima kontinentalne i izmijenjeno kontinentalne klime, kaže naš sagovornik, nikada nisu imali uslove da ni tokom noći nemaju osvježenje, a ova godina je po njemu ponudila uslove koji su se negativno odrazili po zdravlje svih stanovnika Bosne i Hercegovine.

“Može se sa sigurnošću tvrditi da je ovo ljeto ekstremno i da su stanovnici Bosne i Hercegovine proživjeli nešto što nikada do sada nisu imali priliku osjetiti kada je u pitanju vrijeme i vremenske prilike, odnosno neprilike. Iz godine u godinu obaramo rekorde, svjedočimo promjeni padavinskog režima. Posmatrajući posljednjih 25 godina, prosječna temperatura viša je za stepen do stepen i po, broj rekorda iz godine u godinu je sve veći i oni su sve intenzivniji, a sve to proživljavamo i jasno vidimo bez da se osvrnemo na činjenice prikupljene na meteorološkim stanicama”, objašnjava Krajinović.

Rekordne temperature

Meteorolog Nedim Sladić, podsjeća i na momenat kad su se veliki rekordi toplotnog talasa desili i na kojim mjestima. Podsjeća da je sredinom augusta u Zenici zabilježena najviša temperatura zraka od 42,7 stepeni, što je najviše otkako postoje mjerenja, a da je prijašnji rekord iznosio 41,6 i da je zabilježen 2017. godine.

“Dvadeset i prvog juna, na dan kada Bosna i Hercegovina ostaje bez električne energije zbog iskakanja crnogorskog dalekovoda iz sistema, Trebinje je sa 39,1 stepena oborilo svoj temperaturni rekord, a rekordi istog dana su zabilježeni i u Srebrenici, Foči i Bileći. Tokom jula, Tuzla, Banja Luka i Sarajevo su oborili rekord u broju tropskih noći, tj. noći u kojima temperatura zraka ne pada ispod 20 stepeni. Sa šest noći u Sarajevu te devet u Tuzli, odstupanja su bila za 3 do 4,5 više od višegodišnjeg prosjeka 1991-2020, dok je Banja Luka bilježila čak njih 16.

U Sarajevu je također izjednačen rekord u ovom stoljeću za najveći niz uzastopnih dana u kojem temperatura zraka iznosi 30 stepeni, a postavljen je rekord u broju vrelih dana tokom jula na području Banja Luke – njih 26, što je samo za jedan manje od apsolutno najvećeg broja vrelih dana koji je zabilježen u augustu 2012. godine”, objašnjava Sladić.

Fenomen El Nino

Prema njegovim riječima, nije ovdje riječ samo o Bosni i Hercegovini koja se suočava sa izuzetno toplom godinom, nego i veći dio planete ima isti problem.

“Veći dio planete ima pozitivna temperaturna odstupanja, dijelom uvjetovana fenomenom El Nino i viškom toplotne energije iz pregrijanih mora, ali uz određene izuzetke. Dijelovi Nizozemske, Belgije, Danske i Švedske su imali hladnije vrijeme nego što je to uobičajeno, s dužim periodom vlažnih zračnih masa i velikim količinama kiše, pri čemu su Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zabilježile svojih 18, odnosno 12 najkišnijih mjeseci otkako postoje mjerenja”, kazao je Sladić.

Klima se zaista promijenila i mijenja se i dalje, puno brže i ozbiljnije nego su to prognozirali klimatski modeli, objašnjava Krajinović, te navodi da su dokazi vidljivi svima, a ne samo klimatolozima koji analiziraju podatke.

“Lekcije koje nudi prirodna moramo učiti vrlo brzo, jer jedno što se desi u prirodi svakako da će u dogledno vrijeme ponoviti, a uz klimatske promjene sve postaje intenzivnije i češće. Moramo biti spremni na slične vremenske prilike i narednih godina, pa čak i na ozbiljnije nepogode. Prošla godina bila je najtoplija od početka mjerenja na Zemlji, a ove godine imali smo najtopliji dan u historiji. Kako stvari stoje, i ova godina će biti u vrhu ljestvice najtoplijih, ako ne i najtoplija”, rekao je Krajinović. Ukazao je i kako su mediji ključni faktor u podizanju svijesti građana.

‘Neophodno je mijenjati navike za bolju budućnost’

Krajinović smatra da o klimatskim promjenama moraju svi pričati objektivno i realno. Poslije klimatologa, na red dolaze drugi eksperti iz svih grana privrede i društva, jer je ovo, kaže naš sagovornik, zajednički izazov koji jedino možemo prevazići zajedničkim djelovanjem ka jedinstvenom cilju smanjenja i ublažavanja promjena za koje smo i jedini krivci.

“Izaći iz zone komfora koju smo gradili 150 godina jako je teško, ali neophodno je mijenjati navike i živote kako bi naša djeca barem imala šansu da se bore za svoju budućnost. Danas što napravimo tek za 30-ak godina dolazi na naplatu, bilo to pozitivno ili negativno. Izvještavanje o klimatskim promjenama, u Bosni i Hercegovini, ali i na globalnom nivou, često je kontraproduktivno. Izazivanje panike, straha i globalne odgovornosti, zbog nekoliko klikova i kratkoročnog uspjeha, pravi veliku štetu u misiji podizanja svijesti”.

Zbog senzacionalnih naslova i tekstova velika većina gubi nadu za bolje sutra, uvjeren je Krajinović. Zaključuje da je to pogrešno, jer “postoje načini da spasimo klimatski sistem”. “To se može uraditi tako što ćemo smanjiti emisije stakleničkih gasova i omogućiti novim generacijama da razviju društvo koje će popraviti ono što je uništeno tokom modernog industrijskog doba”, zaključuje Krajinović.