Rusija ima problema u ljudstvu nakon što nije uspjela zaustaviti ukrajinski prodor u Kursk

Pojačanja koja je poslala Moskva nisu uspjela zaustaviti ukrajinsku iznenadnu ofanzivu u ruskoj regiji Kursk tokom druge sedmice, što je stvorilo dilemu za Kremlj – dodatno iskoristiti ruske invazione snage u Ukrajini preusmjeravanjem više bataljona za odbranu Rusije ili poslati nove regrute u rat.

Moskva je dosad držala regrute u oružanim snagama na rotaciji kod kuće, šaljući samo vojnike po ugovoru na krvava ratišta Ukrajine. Ali ofanziva na Kursk promijenila je tu osjetljivu političku ravnotežu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prepoznao je potencijalnu političku reakciju slanja regruta u Ukrajinu u prvim danima invazije.

“Naglašavam da vojnici na služenju vojnog roka ne učestvuju u borbama”, rekao je Putin u televizijskoj poruci u martu 2022, kao odgovor na zabrinutost majki vojnika.

Dana 10. augusta, četiri dana nakon ukrajinske invazije, ruske majke počele su se žaliti da su njihovi sinovi u aktivnim borbama.

“Oksana Dejeva, majka regruta koji se našao u Kurskoj oblasti, objavila je peticiju za povratak regruta iz borbenih zona. Gotovo tri hiljade ljudi potpisalo ju je u tri dana”, napisao je Okno, nezavisni ruski portal.

U ponedjeljak je komandant čečenskog bataljona dobrovoljaca specijalnih snaga, Akhmat, uzvratio na ono što je nazvao “jecajima i ispadima”.

“Niko neće umrijeti kome nije suđeno da umre, ali ako poginete braneći Rusiju i svoju vjeru u Boga, otići ćete u raj”, rekao je Aptij Alaudinov u televizijskoj poruci.

Putin je o tom pitanju šutio.

Organizacije majki vojnika imaju političku moć u Rusiji, naveo je Institut za proučavanje rata, think tank sa sjedištem u Washingtonu.

„Majčinske organizacije mogle su usmjeravati velike ruske društvene pokrete u prošlosti, kao što je to bio slučaj s Odborom majki vojnika, kasnije preimenovan u Savez odbora majki vojnika, koji se okupio oko pitanja sovjetskih regruta kasnih 1980-ih i početkom 1990-ih i uspješno je pozvao na veću transparentnost u sovjetskoj vojsci.”

U prvim danima invazije, Putin je uvjeravao članove porodica regruta da će profesionalni vojnici nositi najveći teret borbi. Ali teški gubici među specijalnim snagama i drugim iskusnim jedinicama sve su više prisiljavali Putina da prijestupnicima nudi pomilovanja, imigrantima legalan boravak i neetničkim Rusima visoke bonuse za prijavu u zamjenu za službu u Ukrajini.

Hrabar potez Ukrajine

Ukrajinski vrhovni komandant Oleksandr Sirskij rekao je da je ukrajinski upad mjestimično napredovao 35 km unutar Rusije, preuzimajući kontrolu nad 1.293 kvadratna kilometra u utorak, prema 1.000 kvadratnih kilometara sedmicu dana ranije, i 93 naselja, prema 74 sedmicu prije.

ISW je u subotu procijenio da je sporno područje u Kursku duboko 28 km i široko 56 km.

ISW je također procijenio da su ruske snage zauzele 1.175 kvadratnih kilometara ukrajinskog teritorija od početka godine.

Ako je tačno, to znači da je Ukrajina zauzela više ruske zemlje u dvije sedmice nego što je Rusija zauzela u Ukrajini za osam mjeseci.

Zauzimanje 19 ruskih naselja u protekloj sedmici tempo je neusporediv s ruskim snagama koje su još uvijek u ofanzivi u istočnoj Ukrajini, a koje su napravile nekoliko marginalnih napredovanja.

Najveći ruski uspjeh prošle sedmice dogodio se zapadno od Avdijivke, grada koji je Rusija zauzela u februaru. Od tada je formirao istaknuti dio 30 km zapadno od grada. Vjeruje se da ruske snage namjeravaju zauzeti Pokrovsk, 16 km zapadnije. U protekloj sedmici zauzeli su Zavitne i Novoželanje i preuzeli još neka naselja, čije je zauzimanje ostalo nepotvrđeno.

Ipak, uspjeh Ukrajine ostaje daleko veći, ne samo u teritorijalnom smislu, već zato što je ponovno preuzela inicijativu na bojnom polju. Na vlastitom terenu, Ukrajina ostaje reaktivna i odbrambena.

“Ova operacija Ukrajinaca iznenadila je sve, uključujući i sve nas, ne samo činjenicu da se dogodila i gdje se dogodila, nego i koliko je bila uspješna”, rekao je general-pukovnik Ben Hodges za Times Radio.

Pripisao je taj uspjeh “dobroj analizi” Ukrajinaca, ali i sposobnosti Ukrajine da “degradira ili neutralizira ruske bespilotne letjelice stvarajući, čini se, neku vrstu protudronova”.

Rusija pregovara pod pritiskom

Rusija koristi bespilotne letjelice Shahed iranske proizvodnje za gađanje borbenih linija, kao i gradova u Ukrajini, a nedavno je kopirala ukrajinsku taktiku korištenja manjih bespilotnih letjelica (FPV) za špijuniranje neprijateljskih formacija.

Hodges, koji je komandovao trupama u Iraku i Afganistanu i bio komandant američkih snaga u Evropi, opisao je rusku reakciju kao “sporu” i “haotičnu”.

“Imate mješavinu graničara, nacionalne garde, FSB-a i regularne vojske i lokalnih vlasti, a nije jasno ko je odgovoran”, rekao je Hodges. “I naravno, reakcija je bila pomalo haotična.”

“Od samog početka podcjenjujemo Ukrajinu”, dodao je.

Institut Royal United Services rekao je da je Kursk bio ukrajinski pokušaj da se “nadoknadi ruska neumoljiva ekonomska i brojčana prednost iznenađenjem, manevrom i ukrajinskim taktičkim lukavstvom”.

Četiri stručnjaka RUSI-ja koji su nedavno posjetili Kijev također vjeruju da Ukrajina priprema teren za moguće pregovore s Moskvom.

“Iskustvo nas uči da Rusija pregovara u dobroj vjeri samo kad je pod pritiskom, a pregovori su jedina opcija”, citirali su ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu.

Stručnjaci su pozvali zapadne saveznike Ukrajine da zadrže tempo vojne pomoći i ukinu ograničenja na njezino korištenje. Posebno su SAD i Njemačka postavile geografska ograničenja na ono što njihovi projektili mogu gađati unutar Rusije.

“Sada nije vrijeme za mikroupravljanje rizikom u akcijama Ukrajine, zadržavanje snabdijevanja ili zadržavanje strogih upozorenja o korištenju opreme, posebno protiv vojnih ciljeva na ruskom teritoriju, iz straha da bi Putin mogao eskalirati situaciju, možda s nuklearnom opcijom.

Ukrajina je tvrdila da koristi američku opremu za napredovanje svojih snaga u Kursku, uključujući ono što je izgledalo kao kasetne bombe za uništavanje pontonskih mostova, i projektile za koje je Ukrajina rekla da su do srijede uništile sva tri mosta preko rijeke Sejm u regiji Kursk, odsjekavši ključnu rusku logističku bazu u Gluškovu od snaga na prvoj liniji.