Khameneijeva računica: Iranski vrhovni vođa suočava se s teškim izborom oko Izraela

U sjenovitim hodnicima teheranske moći, atentat na čelnika Hamasa Ismaila Haniyeha krajem jula, za koji se vjeruje da ga je izvršio Izrael, razbio je krhku političku ravnotežu.

Vrijeme ove eskalacije u dugotrajnom sukobu između Irana i Izraela nije moglo biti gore za novoizabranog predsjednika Masouda Pezeshkiana, koji se još navikava na svoju ulogu, kojem je ova geopolitička vatrena kugla bačena u krilo.

Za iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Ali Khameneija, atentat na vođu palestinske grupe bio je više od provokacije, bio je to egzistencijalni izazov.

Eksplozija koja je usmrtila Haniyeha, za koju Iran vjeruje da je projektil lansiran unutar njegovih granica, bila je povreda suvereniteta koja je razbjesnila Teheran i stavila ponovo u fokus javnosti Khameneijevu fetvu iz 2003. kojom se zabranjuje proizvodnja, upotreba i skladištenje nuklearnog oružja.

Strateške implikacije

Rasprava na visokom nivou o tome je li Khameneijeva fetva o nuklearnom oružju služila strateškim prioritetima Irana već se odvijala prije Haniyehova ubistva, prema visokom iranskom dužnosniku koji je razgovarao s Al Jazeerom pod uvjetom anonimnosti.

Khamenei je vodio Iran kroz globalne promjene od kraja Hladnog rata do uspona unipolarnosti Sjedinjenih Američkih Država i sukoba u Afganistanu, Iraku i Siriji, te kroz napetu historiju iranskog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama.

Sada, u 85. godini života, treba osigurati budućnost Islamske republike, što je kritična tačka koja zahtijeva više od manevara u “sivoj zoni” – prostoru između rata i mira koji je Iran tradicionalno koristio za vršenje pritiska na svoje protivnike.

Implikacije bi mogle preoblikovati strateški krajolik Bliskog istoka u trenutku kada se pregovarači trude postići dogovor o prekidu vatre koji bi okončao izraelski brutalni rat protiv Gaze, a tri sedmice nakon atentata Iran tek treba odrediti šta će učiniti.

Na pitanje uzdržava li se Iran od napada na izraelski režim kako bi se pregovori o prekidu vatre mogli nastaviti, stalni predstavnik Irana pri Ujedinjenim narodima, Amir Saeid Iravani, rekao je za Al Jazeeru: “Vrijeme iranskog odgovora bit će pažljivo orkestrirano kako bi se osiguralo da se dogodi u trenutku najvećeg iznenađenja.”

Ubistvo je potaknulo intenzivnu raspravu u Iranu, rekli su izvori za Al Jazeeru, s nekima koji su tvrdili da je suzdržanost najpametniji način, strahujući da bi osvetnički napad mogao gurnuti Iran u dugotrajnu i skupu konfrontaciju s Izraelom, što bi moglo oslabiti Teheran i njegove regionalne saveznike.

Suzdržani tabor, iz cijelog iranskog političkog spektra, također je izrazio nadu da sadašnje smirenje može poslužiti kao poluga u budućim pregovorima sa SAD-om, potencijalno otvarajući novo poglavlje u američko-iranskim odnosima i šaljući snažniji odgovor na Netanyahuove provokacije.

Khameneijev izbor

Khamenei se nije složio.

Obraćajući se dužnosnicima 14. augusta, rekao je da se Iran ne smije zastrašiti psihološkim ratom kojim se koriste njegovi neprijatelji.

Pozivajući se na Kur'an, dodao je da će “netaktička povlačenja, bilo na vojnom, političkom, medijskom ili ekonomskom polju, izazvati božanski gnjev”. Iako još nema naznaka šta će učiniti, to je izbor koji bi mogao preoblikovati strateški krajolik Bliskog istoka.

Nuklearno pitanje pridonosi složenosti.

Do sada se iranska nuklearna politika fokusirala na njegovo pravo na posjedovanje miroljubive nuklearne tehnologije, Khameneijevu fetvu o tom pitanju i na postojanje u zoni bez nuklearnog oružja, rekao je za Al Jazeeru dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

“U širem smislu, iranska nuklearna politika još uvijek ne spada u kategoriju nuklearne dvosmislenosti poput Izraela”, rekao je dužnosnik, referirajući se na izraelsko odbijanje da otkrije koje nuklearne sposobnosti ima.

Međutim, govor izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u UN-u u septembru prošle godine i izjava izraelskog ministra koji je zagovarao da se Gaza sravni nuklearnim oružjem, u Iranu su shvaćeni kao prijetnje, rekao je dužnosnik, što je navelo Iran da preispita svoju strategiju.

Jednostrano povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma još je jedan razlog da Iran ponovno procjeni svoj pristup, dodali su, objašnjavajući da je Iran ušao u nuklearne pregovore nadajući se da će sankcije toj zemlji biti ukinute u zamjenu za ograničenja njegova nuklearnog programa.

“Ali, šta se dogodilo kada je SAD napustio nuklearni sporazum?” pitaju retorički.

“Iran se morao suočiti s politikom maksimalnog pritiska SAD-a, a da nije mogao učiniti ništa.”

Hoće li se nuklearna doktrina promijeniti?

“Odgovor Irana mora kazniti agresora za njegov teroristički čin i povrede iranskog nacionalnog suvereniteta kao i ojačati iranske sposobnosti odvraćanja kako bi se izazvalo duboko žaljenje unutar izraelskog režima…”, rekao je ambasador u UN-u Iravani.

“Nadalje”, dodao je, “odgovor Irana mora biti pažljivo osmišljen kako bi se izbjegao svaki mogući negativan utjecaj koji bi potencijalno mogao utjecati na budući prekid vatre u Gazi.”

To je potencijalno nemoguća ravnoteža.

U tom kontekstu, anonimni dužnosnik kaže: “Prijetnje koje pokazuje cionistički entitet Izrael i pomak od politike dvosmislenosti o njihovom nuklearnom programu na jasnu politiku nuklearnih prijetnji protiv Irana u Ujedinjenim narodima sugeriraju da bi oni mogli kasnije gađati same nuklearne objekte.”

“Iran treba zadržati svoj suverenitet i raspravlja o reviziji svoje doktrine. Ako se izraelsko nuklearno oružje ne ukloni, doći će do takmičenja u posjedovanju nuklearnog oružja u regiji, a Iran će apsolutno preispitati svoju strategiju“, dodaje.

Upitan misle li da će Iran, ako promijeni svoju nuklearnu doktrinu, prijeći na proizvodnju nuklearnog oružja, tim više što zapadne i izraelske procjene govore da ga do proizvodnje nuklearne bojeve glave dijeli tek mjesec dana, anonimni je dužnosnik odgovorio da ne misli.

“Bilo kakva promjena u nuklearnoj doktrini ne znači nužno kretanje prema nuklearnom oružju”, rekao je dužnosnik, ali je dodao da će svaka promjena biti usmjerena prema Izraelu jer prijeti Iranu.

Takva bi promjena mogla zabrinuti iranske susjede, ali dužnosnik je dodao: “Otvoreni smo za bilo koji način da uvjerimo naše susjede o našim nuklearnim sposobnostima”.

“Ostaje pitanje jesu li naši susjedi spremni objasniti nama namjenu oružja koje kupuju ili govoriti o prijetnjama koje predstavljaju američke baze na njihovoj zemlji.”

U konačnici, izbori pred Khameneijem su poput gorkih čaša iz kojih mora piti – vrhovni vođa suočava se s testom izdržljivosti dok vaga mogućnosti koje mu stoje pred sobom, a svaka je prepuna značajnih rizika i neizvjesnih ishoda.

Ulozi nikada nisu bili veći, dok svijet gleda kako se Teheran bori sa svojom najkritičnijom odlukom u posljednjih nekoliko desetljećima.