Ubistvo Haniyeha i regionalne tenzije naštetit će izraelskoj ekonomiji

Hoće li atentat na Ismaila Haniyeha, šefa Političkog biroa Hamasa, utjecati na izraelsku ekonomiju i kako ona izgleda nakon devet mjeseci rata u Pojasu Gaze?

Dr. Ahmed al-Bahnasi, stručnjak za izraelska pitanja, kaže da su dva osnovna aspekta izraelske ekonomije direktno pogođena ovim atentatom. Prvi je avijacija, jer je Izrael obustavio svoje letove na sjeveru u iščekivanju odgovora bilo kojeg od frontova koji podržavaju Pojas Gaze u ratu. Drugi aspekt je valuta koja je pala na najniži nivo u mjesecu.

Prema transakcijama, u srijedu je, na dan atentata, šekel pao na 3,77 u odnosu na jedan dolar, dok je dan ranije iznosio 3,75, prema podacima Centralne banke Izraela i globalnih platformi za praćenje deviznih kurseva. Kurs zabilježen u srijedu je najniži od juna.

Dugoročan utjecaj

Al-Bahnasi je za Al Jazeeru rekao da dugoročni utjecaj atentata na ekonomiju zavisi od odgovora koji će Izrael dobiti od Irana ili frontova koji podržavaju palestinski otpor.

Dio izraelskih medija prenosi da će veći nemiri na sjevernom frontu (kod libanske granice) natjerati vojsku da pozove više rezervnih vojnika, što će utjecati na rad kompanija, kao i na dalji pad šekela.

Stručnjak za izraelska pitanja Ashraf Shaaban rekao je da je ubistvo Ismaila Haniyeha srušilo nade mnogih investitora da će se izraelska ekonomija vratiti u normalu, posebno nakon pokušaja atentata na lidera Hezbollaha Fouada Shukra i gađanja jemenske luke Hodeidah.

Shaaban je rekao da će regija svjedočiti ratu šireg opsega u narednom periodu, koji će povećati ekonomske rizike i izvršiti pritisak na sve sektore izraelske ekonomije zbog regrutacije većeg broja rezervnih vojnika.

Najistaknutiji gubici izraelske ekonomije

Izraelska ekonomija pati od stalnih gubitaka zbog rata u Pojasu Gaze, koji je doveo do povećanja javne potrošnje, pada kreditnog rejtinga, patnje kompanija i štete u različitim sektorima ekonomije.

Najznačajniji gubici na makro i mikro ekonomskom planu

• Izraelski fiskalni deficit se povećao u junu na 7,6 posto BDP-a tokom prethodnih 12 mjeseci, što je ekvivalentno 146 milijardi šekela (39,77 milijardi dolara). To je povećanje sa 7,2 posto, koliki je bio u maju.
• Od početka godine državna potrošnja je premašila 300 milijardi šekela (81,72 milijarde dolara), što je povećanje od 34,2 posto u odnosu na isti period prošle godine.
• Standard & Poor's je izraelski rejting snizio sa AA- na A+, dok mu je Moody's dodijelio rejting A2, što je ekvivalentno A na ljestvici Standard & Poor'sa. Agencija Fitch Ratings ocijenila je Izrael sa A+.
• Očekuje se da će 60.000 kompanija biti zatvoreno tokom ove godine, prema navodima novina The Times of Israel.
• Mnoga gradilišta u Izraelu su zatvorena nakon što je 85.000 palestinskih radnika prestalo raditi od početka rata zbog sigurnosnih razloga, dok su mnogi strani radnici koji su radili na njima otišli.
• Centralna banka Izraela je ovog mjeseca zadržala kamatne stope nepromijenjenim, na 4,5 posto, zadržavajući svoju politiku opreza zbog rata.
• Centralna banka Izraela snizila je prognoze rasta ekonomije zbog povećanog stepena geopolitičke neizvjesnosti, usljed očekivanja produženog i žešćeg rata s palestinskim otporom te povećanog rizika od eskalacije s Hezbollahom kod sjeverne granice.