Umjesto popisa, registar stanovništva: Jesu li moguće manipulacije brojkama?

Tiho i bez previše reakcija prošla je nedavna najava Vlade Republike Hrvatske kako se ukida klasičan Popis stanovništva te se ustrojava Središnji registar stanovništva.

Prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva je upućen u Hrvatski sabor na čitanje tako da se njegovo usvajanje, a onda i ustrojavanje Registra, očekuje uskoro. Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako će Registar povezati podatke iz svih postojećih evidencija te da će svoju punu primjenu imati od lipnja 2026. godine.

“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, rekao je Plenković govoreći o Registru.

Pojasnio je i kako će se zakonom ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela. Registar će voditi Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava.

‘Velik i zahtjevan reformski iskorak’

Govoreći o Registru, ministar financija Marko Primorac je rekao kako će se u Registar upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj kao i podaci o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj. Isto tako on će sadržavati i podatke o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o hrvatskim državljanima izvan Hrvatske.

Prema najavama Primorca, registar će sadržavati i podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima… Na taj način Registar će omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.</p >< p>Podaci će se koristiti, kako objašnjava, za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak. Prikupljanje i obrada osobnih podataka provodit će se sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka. Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, rekao je Primorac dodajući kako će građani u svakom trenutku imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.

Precizni podaci

Ustrojavanje Registra dovodi i do niza pitanja poput koliko je on dobar i potreban, što znači ukidanje klasičnog Popisa stanovništva koji se provodio svakih deset godina, ali i postoji li mogućnost manipulacije podacima iz Registra. O tome smo razgovarali s hrvatskim demografima koji smatraju kako se radi o dobroj stvari koja će biti od velike koristi svima.

Demograf Stjepan Šterc kaže kako su ljudi iz struke niz godina unazad tražili uvođenje Registra koji će postati temelj svih planiranja u državi.

„Uvođenjem Registra u svakom trenutku moći ćemo znati koliko Hrvatska ima stanovnika i to ne samo država nego i koliko koji grad, općina ili naselje imaju stanovnika. Tako nešto imaju sve razvijene države i to govori da je to dobro. Popisi stanovništva su se provodili svakih 10 godina i oni bi već za nekoliko mjeseci ili godinu dana bili zastarjeli s obzirom da se demografske promjene događaju brzo i u velikom obimu. U svakom slučaju, smatram da je ovo jedna dobra odluka”, rekao je Šterc.

Dodaje i kako je klasičan Popis stanovništva, koji je posljednji put proveden 2021. godine, imao i niz iracionalnih i nepotrebnih pitanja poput kvadrature stana ili kuće u kojoj žive građani, imaju li automobil, kupaonicu… Po riječima Šterca, sve su to podaci do kojih se može doći vrlo lako ako se povežu sve baze podataka.

“Ne bi smjelo biti mogućnosti manipulacije podacima koje će sadržavati Registar stanovništva kada on zaživi. Zna se tko je stalni stanovnik nekoga grada i što znači biti stalni stanovnik prema propisima EU i to je vrlo jednostavno. Zapravo su puno veće mogućnosti manipulacije s klasičnim Popisom stanovništva jer tu su građanima u njihove domove dolazili popisivači koji su upisivali na licu mjesta sve tražene podatke. Ako bi se poznavali međusobno onda postoji mogućnost da se upišu podaci i o osobama kojih možda tu i ne žive ili se pak iznesu neki netočni podaci. S Registrom to više ne bi trebalo da bude moguće. Jedino što mi nije jasno je to zašto će Registar voditi Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava. Mislim kako bi normalnije bilo da jedan takav registar vodi Državni zavod za statistiku”, smatra Šterc.

Korak naprijed

I demograf Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta za znanstvenoistraživačku djelatnost “Ivo Pilar”, misli kako je uvođenje registra stanovništva dobra stvar i korak unaprijed u odnosu na klasičan Popis stanovništva koji je Hrvatska do sada imala. Živić kaže kako je prošli Popis stanovništva u Hrvatskoj bio zapravo kombinacija klasičnog Popisa, u okviru kojega su popisivači dolazili u domove građana, i online popisivanja kojega su obavljali sami građani.

„Demografi i svi drugi su do sada imali mogućnost da koriste podatke iz Popisa stanovništva koji su se provodili svakih 10 godina. Poslije toga popisa trebalo je da prođe još nekoliko mjeseci kako bi se oni obradili i postali javni. Međutim, oni su kao takvi bili precizni samo tada jer su demografske promjene velike, a možemo samo zamisliti koliko su brojke različite poslije nekih 5-6 godina. Istina, mogu se raditi razne procjene, ali opet to nisu precizni podatci kakve ćemo imati s uvođenjem Registra stanovništva koji treba proraditi tijekom 2026. godine. O tome koliko često će se ažuriranja obavljati ovisi i to koliko će podaci iz Registra biti precizni ali neće biti niti previše različiti od stvarnog stanja. U svakom slučaju demografi, ministri, gradonačelnici, načelnici i svi drugi imati će alat na osnovu kojega će u svakom trenutku znati brojne podatke koji im mogu biti korisni”, rekao je Živić.

Dodaje kako je prije ustrojavanja Registra stanovništva potrebno urediti niz zakona koji će omogućiti njegovu nesmetanu primjenu, kao i da podaci iz Registra ne bi smjeli da se mogu zloupotrebljavati po bilo kojoj osnovi nego samo da se ti podaci koriste kumulativno. Tvrdi kako u razvijenim državama klasični popisi stanovništva odlaze u povijest te da su se registri stanovništva, koji su povezali niz baza podataka, pokazali kao kvalitetan alat koji u svakom trenutku može dati niz preciznih podataka za razne planove i potrebe.

Bez manipulacije

„Zakonske regulative, koje će biti potrebno donijeti prije nego što Registar zaživi, bi trebale onemogućiti bilo kakve mogućnosti manipulacije podacima koji budu u njemu. Sve mora biti dobro pripremljeno i transparentno, ali i u isto vrijeme da se onemogući unošenje netočnih podataka.

Isto tako mora biti donesena i metodologija i ako se sve to odradi kako treba ne bi smjela postojati mogućnost manipulacije. U svakom slučaju puno je veća mogućnost manipulacije brojkama i podacima kod klasičnih popisa stanovništva koje smo imali do sada jer kod njih je ključan bio čovjek koji je dolazio ljudima u domove”, zaključio je Živić.

Kada smo već kod podataka, prema konačnim podacima Popisa stanovništva u Hrvatskoj, koji je proveden 2021. godine, Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika. Međutim, koliko danas, tri godine od popisa, u Hrvatskoj zapravo točno živi stanovnika to nitko ne zna. Uvođenjem registra stanovništva u svakom trenutku bismo imali točne ili gotovo točne podatke.