Obavezni vojni rok: Zašto se Hrvatska militarizira?

Pomalo neočekivano i za mnoge ranije nego što se očekivalo, ministar obrane u Vladi Republike Hrvatske Ivan Anušić najavio je kako obvezni vojni rok u Hrvatskoj počinje od 1. siječnja 2025. godine.

“Vojni rok će trajati dva mjeseca. Jednostavno sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi. Povećali smo plaće vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak nego i kroz dnevnice i sve na što imaju pravo”, rekao Anušić u izjavi novinarima.

Međutim, za sada nema nikakvih daljih detalja o tome kako će se provoditi taj vojni rok, tko će biti instruktori, je li zatvorena financijska kontrukcija i slično.

Prema ranijim izjavama, kada se još dvojilo koliko dugo će trajati obvezni vojni rok, ako bi on trajao dva mjeseca ročnici bi dobili samo temeljnu pješadijsku obuku. Isto tako najavljivano je mogućnost da ročnicima koji odsluže vojni rok da se ostavi na izbor hoće li se vratiti u civile i biti dio vojne pričuve ili bi pak ostali u Oružanim snagama. Prema tim najavama, obuka ročnika bi se odvijala u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu. Procjenjuje se kako bi tijekom iduće godine kroz obveznu vojnu obuku prošlo između 4.000 i 4.500 ročnika.

Je li odluka ishitrena?

Govoreći o uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj, vojni analitičar Marinko Ogorec pojašnjava kako se Oružane snage RH preliminarno vežu uz dragovoljno služenje vojnoga roka s tim što dobar dio tih ročnika kasnije i ostane u Hrvatskoj vojsci. Kaže i kako za sada MORH nije izašao s nikakvim detaljima obveznog služenja vojnog roka osim toga što se zna da on počinje 1. siječnja iduće godine i da će trajati dva mjeseca.

“Činjenica je da u dva mjeseca obvezne vojne obuke ročnici mogu naučiti samo ono najosnovnije od osnovnoga. Treba znati i da nakon završene srednje škole ili fakulteta mladima treba barem mjesec dana da se priviknu na nekakav vojni život”, ističe Ogorec.

Dalje dodaje kako su svi ostali ključni elementi za sada nepoznati poput onih kako je zamišljena ta vojna obuka, tko će je izvoditi, po kojoj metodologiji, kakvi su planovi, je li gotova materijalna baza za njeno izvođenje, je li zatvorena financijska konstrukcija i niz drugih pitanja na koje se za sada ne znaju odgovori.

“S obzirom da je do 1. siječnja iduće godine, kada treba započeti obvezni vojni rok, nadam se samo da odluka o tome nije ishitrena, odnosno da je sve što je potrebno pripremljeno i regulirano. Isto tako treba znati i kako obvezni vojni rok puno košta, a koliko niti to ne znamo. Međutim, poznato je da kada imate jednu sposobnost i nju iz nekoga razloga zanemarite da je potrebno znatno više sredstava da ponovno s njom započnete nego da ste je zadržali u kontinuitetu”, pojasnio je Ogorec.

Hrvatska je 2008. godine privremeno suspendirala obvezno služenje vojnog roka i od tada se služi samo dragovoljno. S početkom agresije Rusije na Ukrajinu i sve ozbiljnijom vojno-političkom situacijom Hrvatska je počela razmatrati povratak obveznog služenja vojnog roka. Ta nagađanja su sada prestala s obzirom da je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka najavljeno za 1. siječanj.

Sve to događa se i u vrijeme kada MORH najavljuje dalju modernizaciju naoružanja kao i nabavljanje novih modernih i sofisticiranin naoružanja. Tako je prvih šest Rafalea, od ukupno 12, već sletjelo u Hrvatsku, a prema najavama za manje od godinu dana borbena eskadrila biti će kompletirana. Najavljena je obnova i modernizacija svih 62 oklopno borbenih vozila Bradley M2A2 ODS, kupuju se nova Patrija vozila, nabavljaju dodatne Panzer Haubice PzH 2000. Navodno kako se razmišlja i o kupovini raznih dronova, a neslužbeno se može čuti da se razmišlja i o kupovini višecjevnih raketnih bacača HIMARS.

Modernizacija Hrvatske vojske

“Opremamo i moderniziramo Oružane snage, ustrojavamo ih na način kako se od nas očekuje i kako smo dogovorili sa saveznicima u NATO-u i vrhom NATO-a. Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada. S ministrom financija razgovarali smo i došli do zaključka da u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju”, rekao je Anušić.

Komentirajući najave o modernizaciji HV-a Ogorec kaže kako bi volio da krene modernizacija te da je činjenica kako poslije godina neulaganja Hrvatske vojska treba bukvalno sve.

“Godinama unazad se u HV nije dovoljno ulagalo tako da smo do nedavno koristili tehniku iz Domovinskog rata uz neke manje pomake. Korisna je stvar što smo zadržali borbeno zrakoplovstvo ali su nam isto tako neophodni i kompletni sustavi prtuzračne obrane za male, srednje i velike visine. Potrebna su nam i borbena vozila, artiljerijska oruđa, radari… Potrebno nam je sve jer više od 20 godina HV je bio kolateralna žrtva neulaganja”, rekao je Ogorec.

Napominje i kako cjelokupna hrvatska javnost mora biti svjesna činjenice da sve to jako puno košta i da će biti potrebno osigurati znatna financijska sredstva za modernizaciju HV-a. Po riječima Ogoreca upravo radi toga je potreban nekakav srednjoročan ili dugoračan plan što i kada kupovati jer se odjednom neće moći sve kupiti. Problem je i činjenica što Hrvatska nije jedina država koja planira modernizaciju svoje vojske.

“Isto razmišljaju i mnoge druge države i onda dolazimo do toga tko je prije naručio, tko ima prednost i slično. Kažem to jer će se neki oružani sustavi morati čekati. Što je naoružanje sofisticiranije duže traje njegova proizvodnja i samim tim se duže čeka”, pojasnio je Ogorec.

Za očekivati je i kako će najave o modernizaciji HV-a i najavi nabavke niza novih oružja rezultirati i svojevrsnom novom utrkom u naoružanju na Balkanu. Tu se prije svih misli na utrku između Hrvatske i Srbije.