Ariana Vela: Kako do bespovratnih sredstava iz EU fondova

Ariana Vela jedna je od najpriznatijih stručnjakinja za fondove Evropske unije (EU) i javnu nabavku u Republici Hrvatskoj i regiji. Kako je učestvovala u pripremi i provođenju više od 500 projekata finansiranih bespovratnim sredstvima EU, kaže da postoji nekoliko preduslova za uspješno apliciranje za projekte finansirane iz evropskih fondova koji primarno zavise o tome radi li se o infrastrukturnom ili takozvanom mekom projektu, a jednako tako privatnom ili javnom investitoru.

„Međutim, svima je zajedničko nekoliko aspekata: projekt se mora uklopiti u ciljeve natječaja, svi uvjeti koji se odnose na prijavitelja, propratnu dokumentaciju i sam projekt moraju biti u skladu s pravilima natječaja i projekt mora biti dobro pripremljen – ne samo da bi prošao na natječaju i osigurao sredstva iz EU fondova, nego i da se omogući efikasna provedba“, rekla je Vela.

Dodaje da je također izuzetno važno da oni koji rade pripremu i provedbu veoma dobro poznaju procedure i pravila igre.

„Mi smo upravo zbog toga još 2014. godine osnovali prvo hrvatsko i regionalno učilište za fondove EU, javnu nabavu i projektni menadžment – Učilište EU Projekti kroz koje su prošle tisuće polaznika kojima smo podizali kapacitete. Velik dio njih i danas radi ili u sustavu ili na strani korisnika, što me iznimno veseli. Od ove godine izlazimo i s posebnim programom za države koje su kandidatkinje za članstvo u EU, čime želimo i njima dati podršku da svoje greške u ovom procesu svedu na minimum i da u njemu budu uspješni“, kaže sagovornica.

Prema njenim riječima, procedure su, općenito rečeno, kompleksne, međutim nisu nesavladive. Prvi korak je formulacija projekta, odnosno identifikacija njegovih elemenata i budžeta. Zatim slijedi proučavanje konkursa, pronalaženje onoga kome projekt odgovara po svojim parametrima te analiza konkursne dokumentacije

„Mi u Avelantu radimo nešto što se zove eligibility check, odnosno provlačimo projekt kroz sve kriterije da vidimo udovoljava li i u kojoj mjeri. Nakon toga radimo procjenu koliko bodova može osigurati i tada savjetujemo klijenta kako dalje. Sljedeći korak je priprema projektne prijave u kojem je izuzetno važna suradnja s klijentom, ali i projektantima i drugim dionicima koji su u ovoj ili onoj mjeri relevantni za pripremu ulaganja, na primjer, banke. Po predaji projekte prijave, klijenta se prati kroz cijeli postupak dodjele, odnosno evaluacije sve do sklapanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava“, rekla je Vela.

Ne razmišljati samo o matematici

Nastavlja da Hrvatska napreduje iz godine u godinu, no i dalje se nosi s određenim, tradicionalnim problemima.

„Statistički gledamo, Hrvatska je ugovorila više od 100 posto alokacije za Europske strukturne i investicijske fondove za prošlu financijsku perspektivu (2014–2020), međutim još uvijek nije sve isplatila. Zbog preklapanja više različitih izvora financiranja, kao što su Instrument opravka i otpornosti, zatim redovna sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira te sredstva iz Fonda solidarnosti EU, Hrvatska je sporo ušla u novu financijsku perspektivu (2021–2027) i sada će biti važno da počne što brže ugovarati“, kaže sagovornica.

Nadalje, kaže da se neke od ključnih poteškoća odnose na kašnjenje u objavi konkursa, što onda odgađa ugovaranje i provođenje.

„Primjetna je i otežana obrada prijava koje su kompleksne i vraćaju se u sustav koji onda nema dostatne kapacitete da ih obradi u zadanim rokovima, zatim slabije planiranje trajanja postupaka javne nabave i, na kraju, poteškoće u izvođenju mahom kompleksnih i velikih infrastrukturnih projekata koji nose veliki dio financijskog tereta. Napredak postoji i vidljiv je, no svakako bi trebalo početi razmišljati ne samo o matematici koja se odnosi na postotke ugovorenih i isplaćenih sredstava, nego i na efekte koji se proizvode korištenjem EU fondova.“

Ne krije da je transparentnost jedan od temeljnih preduslova za funkcionisanje cijele priče s EU fondovima te da se gleda na nivou sistema koji upravljaju fondovima kao i na nivou korisnika.

„Ima li korupcije? Naravno da ima jer niti jedan sustav koji ima svoja pravila nije savršen, međutim postoji više razina kontrole koje onda dovedu do toga da dobar dio onih koji ne rade po pravilima bude sankcioniran“, rekla je Vela.

Mehanizam koji države tjera naprijed

Podsjeća da je iskustvo Hrvatske takvo da je pretežni dio javnih investicija proveden upravo zahvaljujući EU fondovima što na ovaj ili onaj način utiče i na regionalni ekonomski razvoj te doprinosi jačanju makroekonomskih pokazatelja države.

„U tom smislu, a da u sve ne uvlačimo politiku jer znamo da EU daje, ali i traži, sve države koje EU smatra Zapadnim Balkanom trebale bi proanalizirati koja su to ulaganja koja su im potrebna i iskoristiti sredstva koja imaju na raspolaganju da ih provedu jer je to odlična prilika, kako za strukturne reforme, tako i za infrastrukturu. Hrvatska je tu stvarno dobar primjer jer je, sjetimo se, jako drugo pregovarala za članstvo i puno toga napravila u godinama nakon pristupanja. Stoga bi svakako bilo dobro da države koje žele iskoristiti ovu priliku zatraže od nas još veću podršku u tom procesu“, kaže sagovornica.

Pojašnjava da su stvarni efekti EU finansiranja još uvijek upitnik za cijelu Uniju jer se zapravo ne zna je li bolje dati više EU fondova privatnom ili javnom sektoru i u kojem bi slučaju efekti bili bolji.

„Zato se sada programira tako da se, u okviru onoga što dozvoljavaju javne politike EU, daje svakome po nešto. To je ujedno i tema kojom se bavim u okviru svog znanstvenog rada na doktorskom studiju. Analiziram efekte ulaganja našeg najvećeg infrastrukturnog projekta u perspektivi 2014–2020 ‘Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom’ koji je poznatiji kao Pelješki most, na kojem sam imala čast raditi i u pripremi i provedbi. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kakvi su stvarni efekti takvog jednog strateškog projekta na regionalni razvoj.“

Djelovanje po principu mrkve i štapa

Kada je riječ o ispunjavanju reformi, mišljenja je da EU tu djeluje po principu mrkve i štapa.

„Ako želite članstvo, pa samim time i veći kolač u smislu EU alokacije, onda se morate prilagoditi i provesti reforme koje omogućuju usklađivanje s pravnom stečevinom EU. Dobar primjer za to je i iskustvo Hrvatske s Planom oporavka i otpornosti kojim je predviđen niz ne samo ulaganja, nego i reformi koje su preduvjet za dobivanje EU sredstava. To ne znači, naravno, da su sve provedene reforme suštinski i sadržajno fantastične, ali to se i ne očekuje jer se radi o mehanizmu koji države tjera naprijed. I to je ono što je dobro i to su promjene koje se možda ne vide kratkoročno, ali su vidljive na srednji i dugi rok“, rekla je Vela.

Razgovor zaključuje riječima da je prije svega početak dobra edukacija, razumijevanje EU politika, ali i regulative koja propisuje šta i kako kada je EU finansiranje u pitanju.

„Korak dva je identifikacija strateških sektora i projekata u koje žele ulagati, naravno, u skladu s politikama koje podupire EU. Nakon toga slijedi pregovaranje s EU, prioritizacija ulaganja i priprema. Zbog razvojnih i drugih specifičnosti svake pojedine države, nemoguće im je dati jedinstven savjet, ali ulaganja u prometnu infrastrukturu, zelenu tranziciju i različite reforme uvijek su sigurna investicija jer daju indirektne dobrobiti ostalim sektorima. U sve to je jako važno uključiti zainteresirane dionike i uspostaviti kvalitetan partnerski dijalog umjesto da se stvara polarizacija na one koji daju novac i one koji ga koriste jer je korištenje EU fondova interes svih i tako se treba postaviti ako želite uspjeh“, zaključuje sagovornica.