Klub akademičara Banja Luka – simbol angažmana, kulture i zajedništva

Klub akademičara Banja Luka (KAB) ostavio je neizbrisiv trag u kulturnom i društvenom životu grada na Vrbasu i Bosanske krajine. Organizacija koju su 16. augusta 1934. godine osnovali studenti i radnička omladina, djelovala je do druge polovine ‘70-ih godina prošlog vijeka (uz prekid od aprila 1940. usljed zabrane rada režima Cvetković-Maček do 1953. godine kad je obnovljen njen rad), bila je poznata po svojoj aktivnoj ulozi u mnogim manifestacijama, od studentskih pokreta i radničkih akcija do kulturnih i zabavnih događaja. Klub akademičara je bio prostor za okupljanje mladih, intelektualaca i aktivista, koji su kroz razne aktivnosti doprinosili razvoju zajednice.

Obilježavanje 90 godina Kluba akademičara Banja Luka pruža priliku da se prisjetimo značaja ove organizacije i njenog doprinosa društvenom i kulturnom životu. KAB je okupljao omladinu, studente, učenike završnih razreda srednjih škola, koji su svojim aktivnostima željeli da nešto učine na rješavanju brojnih društvenih problema. Bio je simbol angažmana, entuzijazma i zajedništva, a obilježavanje 90 godina od osnivanja podsjeća na sve ono što je učinio za zajednicu i mlade ljude tog vremena.

Povodom 90. godišnjice od osnivanja Kluba akademičara Banja Luka bit će organizovani različiti događaji. Na dan obilježavanja, 16. augusta, planirano je okupljanje bivših članova Kluba i polaganje cvijeća ispred spomen-ploče na zgradi Narodnog pozorišta Republike Srpske (nekadašnjeg Narodnog pozorišta) koja je postavljena 1960. godine i ispred spomen-ploče na Banskom dvoru (bivšem Domu kulture), gdje su KAB-ovci nekada imali svoje prostorije. Bit će to prilika da se oda počast svima koji su doprinijeli uspjehu i značaju Kluba akademičara Banja Luka.

Za 20. august u Domu omladine planirana je izložba fotografija Martine Havralenko, profesorice njemačkog jezika iz Beča, koja je rođena Banjalučanka. Poslije izložbe će biti prikazan film U potrazi za snom, autora Želimira Šarića, sniman 2000. godine, koji su nekadašnji KAB-ovci organizovali jedrenjem na Jadranu.

Inicijativa za formiranje Banjalučkog univerziteta

„U vrijeme kada je KAB bio najaktivniji, bilo je toliko akcija da nisi znao gdje prije da stigneš. Od organizovanja omladinskih radnih akcija poslije zemljotresa u Banja Luci 1969. godine, gdje su studenti pomogli u obnovi grada, pa do inicijativa o bratimljenju gradova Kranja, Osijeka, Zemuna, Herceg-Novog, Ohrida i Banje Luke. Bilo je to vrijeme plesnih večeri, zabavnih programa i aktivnog angažmana članova Kluba. Brojno članstvo koje je podržavalo aktivnosti Kluba i Studentski servis koji je omogućavao studentima da zarade džeparac – sve to čini dio bogate baštine koju danas obilježavamo“, priča Želimir Šarić, jedan od najaktivnijih članova Kluba ‘60-ih i početkom ‘70-ih godina prošlog vijeka.

Prisjeća se KAB-ovih akcija u kojim je učestvovao poput probijanja puta ka Stričićima da bi se moglo doći do Kočićeve rodne kuće (rodne kuće  pisca i političara Petra Kočića; op.a.) i kopanja kanala prema tadašnjem Incelu da bi se provukli kablovi i određeni dijelovi grada brže industrijalizovali. Mladići bi sebi zarađivali džeparac radeći preko studentske zadruge, a djevojke pranjem prozora na tek izgrađenim zgradama na Boriku i Starčevici.

„Često sam vodio tribine kao tadašnji spiker Radija Banja Luka i bio jedan od najjaktivnijih članova Kluba akademičara Banja Luka. U tadašnjem Narodnom pozorištu 20. augusta 1974. godine na tribini ‘Univerzitet danas’ učestvovali su predstavnici univerziteta iz Sarajeva, Zagreba i Moskve – Zdravko Besarević, rektor Sarajevskog univerziteta, Božo Težak, direktor Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu i Tair Tairev sa Moskovskog univerziteta. Tada je pokrenuta inicijativa da se u Banjoj Luci organizuje univerzitet koji bi pokrivao ovo područje Bosne. Godinu kasnije, 7. novembra 1975. godine, osnovan je univerzitet koji je i danas vrlo aktivan sa brojnim fakultetima i nekoliko hiljada studenata među kojim ima i onih iz inostranstva“, prisjeća se Šarić.

Sjećanja na manifestacije i akcije KAB-a

Slobodan Bobara Rašić, nekadašnji je član KAB-a. Radi se o poznatom bh. umjetničkom fotografu koji je svoj doprinos obilježavanju sjećanja na studentsku organizaciju dao kroz izložbu plakata  2019. na 85. godišnjicu KAB-a.

„Radio sam preko studentskog servisa i zarađivao novac. Upoznao sam se tada sa radom KAB-a. Interesovao me je taj društveni život, bilo je puno mojih vršnjaka, pa sam i ja dolazio. Dešavalo se nešto lijepo. Želio sam da se obilježe godišnjice Kluba akademičara, uspio sam 2019. godine da prikupim arhivsku građu od članova KAB-a i obilježimo tada 85 godina od osnivanja Kluba sa izložbom hronologije preko plakata. Klub akademičara imao je plakate o događajima koje sam ja iskoristio i stvorio svoje plakate2, objašnjava Rašić.

Kamenko Kašiković bio je jedno vrijeme na čelu KAB-a. Kaže da ima najljepša sjećanja na ono što je radio Klub akademičara.

„Manifestacije koje danas ima grad započele su u KAB-u. Od Kočićevih susreta do Karnevala na Vrbasu, kako smo ga mi zvali, u sklopu kojeg su bili skokovi sa Gradskog mosta, takmičenje u preplivavanju rijeke, trke dajaka, vrsta čamca koji se koristi na području grada Banje Luke i trke kajaka i kanua. Imali smo igranke, imali svoju baštu… Dolazili su nam ljudi sa jugoslovenskog nivoa. Imali smo saradnju sa svim studentskim zavičajnim klubovima kakav je bio KAB“, priča Kašiković.

Krajem ‘70-ih godina manifestacija „Karneval na Vrbasu“ mijenja ime u „Susreti na Vrbasu“, a od 1995. godine nosi naziv „Ljeto na Vrbasu“. „Đurđevdanski festival“ nastao je na temeljima festivala „Djeca pjevaju Banjaluci“, koji je osnovao KAB, a i počeci „Kočićevog zbora“ nastali su na inicijativu KAB-a.

Orden bratstva i jedinstva, pa zabrana rada

Nekadašnji član KAB-a Ratko Nale Malić kaže da je Klub dobio sijaset priznanja u ono vrijeme od gradskih do najvažnije – Ordena bratstva i jedinstva za društveni rad.

„Za cijelu tu našu generaciju KAB je bila glavna organizacija u gradu. Ni Opština ni Komitet nisu mogli ni blizu sa nama. Manifestacije koje organizuje sad Turistička zajednica Banja Luke pokrenuo je KAB. Znali smo za manifestaciju ‘Karneval na Vrbasu’ napraviti splav na kojem bi se okretalo janje i bila muzika uživo. KAB-a se sjećaju svi po lijepom. Nema ni jednog omladinca u Banja Luci koji u to vrijeme nije zaradio sebi za džeparac radeći preko studentskog servisa. Imali smo ljetnu baštu KAB-a kod pozorišta, a sada se tu nalazi park“, kazuje Malić.

Objašnjava da su u to doba formirali Fond za slabostojeće studente, iz kojeg su ih pomagali, da su imali političku tribinu na koje su u Dom kulture dolazili Latinka Perović, Nikola Stojanović, Branko Mikulić i drugi.

Ime KAB u Banjaluci ostalo je još na banjalučkom mostu poznatom kao Venecija most i kafiću koji nosi ovo ime.

U Narodno-oslobodilačkoj borbi u Drugom svjetskom ratu stradalo je tridesetak članova KAB-a. KAB je dao devet narodnih heroja. Za zasluge u svom radu KAB je 1974. godine dobio Orden bratstva i jedinstva, koji im je uručio Josip Broz Tito, ali ubrzo je uslijedila i zabrana rada Kluba.

„U Banja Luci se dešavalo nešto vanserijski. Došlo je dotle da su se Savez omladine i Socijalistički savez našli ugroženi jer je KAB radio akcije za koje su oni bili nadležni i za koje su primali novac, a nisu realizovali. Zasmetali smo lokalnim moćnicima, pa su dekretom zabranili rad KAB-a, što je nepojmljivo u istoriji“, zaključuje Šarić.