Šta znamo o ukrajinskom upadu u Rusiju

Ukrajina je u najvećoj prekograničnoj operaciji na ruskoj teritoriji od Drugog svjetskog rata preuzela kontrolu nad desecima naselja.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova kaže da ne pretenduje na 'anektiranje' ruske teritorije, već da želi uspostaviti tampon-zonu na granici kako bi zaštitili svoj narod i vojsku od ruskog bombardiranja te oslabili napade Kremlja (Roman Pilpey / AFP)

Ukrajinska vojska je prije sedam dana pokrenula iznenadni napad na Rusiju, tokom kojeg je preuzela kontrolu nad desecima naselja, u najvećoj prekograničnoj operaciji na ruskoj teritoriji od Drugog svjetskog rata.

Napad je izveden otprilike dvije i po godine nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine.

Slijede najvažniji dostupni podaci u vezi s napadom sedmicu nakon njegovog pokretanja:

Kako je počelo?

Napad je počeo ubrzo nakon izlaska sunca u utorak, 6. augusta, oko 05:30 po lokalnom vremenu (2:30 GMT), rekao je načelnik Ruskog štaba Valery Gerasimov.

Oko hiljadu vojnika prešlo je u rusku provinciju Kursk u blizini grada Sudže uz podršku najmanje 11 tenkova i više od 20 oklopnih vozila, prema ruskim procjenama.

Ukrajinski zvaničnik rekao je agenciji France Press da su u napadu učestvovale “hiljade” vojnika.

Ukrajinski vojnik koji se predstavio kao Rogic rekao je: “Nisu zaštitili granicu”, mislivši na Ruse. Dodao je: “Zadovoljili su se postavljanjem protupješadijskih mina oko stabala pored puta, a neke od mina su mogli postaviti i na autoput”.

Otprilike sat vremena nakon početka napada, guverner Kurske oblasti Aleksei Smirnov objavio je na Telegramu scene razaranja iz pograničnog grada Sudže.

Rekao je da je grad bio izložen artiljerijskom granatiranju, pri čemu je bilo povrijeđenih, a objavio je i prizore porušenih kuća.

Rusko Ministarstvo odbrane priznalo je da je Ukrajina prešla granicu u regionu, u saopćenju objavljenom više od 11 sati nakon početka napada.

Šta se dešava u Kursku?

Najmanje 12 civila je ubijeno, a 121 je ranjeno u borbama, saopćio je guverner pokrajine Kursk.

Od početka napada do ponedjeljka, 121.000 ljudi je napustila pokrajinu ili je evakuirana, kaže Smirnov. Guverner susjedne Belgorodske oblasti najavio je provođenje evakuacije i iz jednog od pograničnih područja.

Pomoć se šalje u Kursk, a za one koji bježe od rata, organiziran je i dodatni prijevoz vozom do glavnog grada Moskve.

Ruska lokalna televizija emitovala je scene iz centra Sudže, koje prikazuju uništene zgrade, ruševine na ulicama i kratere u zemlji kao posljedice artiljerijskog granatiranja.

Ruski mediji objavili su videosnimak na kojem neki stanovnici koji su pobjegli iz grada apeluju na ruskog predsjednika Vladimira Putina da im pomogne, dok su mnogi od njih kazali da članovi njihovih porodica nisu bili u mogućnosti izaći.

Jedan od stanovnika je kazao: “U roku nekoliko sati naš grad se pretvorio u ruševine… Naši rođaci su tamo zaglavljeni. Ne možemo ih kontaktirati, komunikacije su prekinute. Molim vas pomozite nam da povratimo našu zemlju”.

Na snimku koji su ruski mediji objavili 7. augusta gradski sveštenik Evgenij Šestopalov kaže da Sudža “gori” i da se u njegovu crkvu sklonio veliki broj stanovnika koji nisu mogli da odu.

Koja je važnost Sudže?

U malom gradu, s gotovo 5.000 stanovnika, smještena je posljednja pumpna stanicu koja još opskrbljuje Evropu plinom, posebno Slovačku i Mađarsku preko Ukrajine.

To je najveće mjesto nad kojim je Ukrajina pokušala uspostaviti kontrolu u ovom napadu.

Kroz Sudžu je 2023. godine ispumpano 14,65 milijardi kubnih metara plina, odnosno nešto manje od polovine ukupnog izvoza ruskog plina u Evropu, navodi ukrajinska novinska platforma “RBC”.

Dok je Evropa u dobroj mjeri postala neovisna o isporukama ruskog plina od početka rata, Moskva je nastavila Ukrajini isporučivati zalihe plina preko Sudže, prema petogodišnjem sporazumu koji je potpisala s Kijevom krajem 2019.

Ukrajina je kazala da neće produžiti sporazum koji ističe 2024. godine.

Međutim, postoji bojazan da će državni ruski energetski gigant Gazprom iskoristiti trenutne borbe kao izgovor da prekine pumpanje plina kroz Sudžu prije isteka sporazuma.

Videoscene snimljene 9. augusta pokazuju kako ukrajinski vojnici nose puške i zastave ispred objekta Gazproma u blizini grada.

Koliko je područje ukrajinske kontrole?

Ukrajina od ponedjeljka kontrolira najmanje 800 kvadratnih kilometara ruske teritorije u Kurskoj oblasti, prema analizi koju je provela agencija France Press na osnovu podataka Instituta za proučavanje rata.

U ponedjeljak je komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski rekao da je Kijev preuzeo kontrolu nad oko 1.000 kvadratnih kilometara i da nastavlja ofanzivne operacije.

Rusija je priznala da su ukrajinske jedinice ušle duboko u teritoriju te zemlje, a u nedjelju je izjavila da su prešli granicu u dubini od 30 kilometara.

Guverner Kurska izvijestio je u ponedjeljak da je najmanje 28 naselja palo pod kontrolu Ukrajine.

U utorak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio da su ukrajinske snage preuzele kontrolu nad 74 naselja na ruskoj teritoriji.

Zelenski je na Telegramu napisao: “Uprkos teškim i intenzivnim borbama, napredovanje naših snaga u Kurskoj oblasti se nastavlja… Ukrajina kontrolira 74 naselja.

Kijev ima kontrolu barem nad zapadnim dijelom grada Sudže, dok se centralni i istočni dio smatraju “sivim zonama”, prema procjeni koju je u ponedjeljak objavio Institut za proučavanje rata.

Kijev je ostvario najveći uspjeh u prva dva dana svog napada i rekao da je probio “najmanje dvije ruske odbrambene linije”.

Ali nakon što je Rusija poslala pojačanja u regiju, tempo ukrajinskog napredovanja u regiji je usporen, navodi Moskva.

Ruski vojni zvaničnik rekao je u utorak ruskoj novinskoj agenciji TASS da je Moskva uspjela zaustaviti napredovanje ukrajinskih snaga koje je bilo “izvan kontrole”, dok je Rusko ministarstvo odbrane saopćilo da je osujetilo nove ukrajinske napade u regiji.

Kakav će biti ruski odgovor?

Putin nije dao nikakav javni komentar o napadu još od 7. augusta, kada je izjavio da Ukrajina provodi “provokaciju velikih razmjera” u regiji Kursk.

Rusija je 9. augusta saopćila da šalje više vojnika i oružja u Kursk, uključujući “raketne bacače i mobilnu artiljeriju”.

Videosnimci koje je istog dana objavio informativni kanal Zvezda, povezan s Ministarstvom odbrane Rusije, prikazali su, kako je rečeno, vojne konvoje koji se kreću ka granici.

Ruska vojska kaže da je nanijela veliku štetu Ukrajini, ubivši više od 100 vojnika i uništivši više od 50 oklopnih vozila od početka napada.

Predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov rekao je da je jedinica ruske vojske u kojoj se nalaze i čečenski borci raspoređena u Kursku.

Bjelorusija, saveznica Rusije, naredila je u subotu raspoređivanje vojnih pojačanja, uključujući pješadijske snage, zračne jedinice, protuzračnu odbranu i raketne sisteme, u blizini granice s Ukrajinom.

Šta kaže Ukrajina?

Ukrajina drži u tajnosti izvedenu operaciju koja je najveća na ruskoj teritoriji od izbijanja rata.

Ukrajinski predsjednik je u utorak rekao da je Rusija nametnula njegovoj zemlji rat i da i sama mora “osjetiti” njegove posljedice.

Potvrdio je u ponedjeljak da je prekogranični napad izveden, rekavši da je on “isključivo sigurnosno pitanje” i da Kijev kontroliše “područja iz kojih je ruska vojska gađala Sumsku oblast u Ukrajini”.

U oblasti Sumi, koja se nalazi kod Kurska, vlasti su naredile evakuaciju oko 20.000 civila.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je naglasilo da je napad “legitiman”, ali da ne pretenduje na “anektiranje” ruske teritorije, već da želi uspostaviti tampon-zonu na granici kako bi zaštitili svoj narod i vojsku od ruskog bombardiranja te oslabili napade Kremlja.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama