Šta su majmunske boginje i zašto su proglašene globalnom zdravstvenom krizom

Svjetska zdravstvena organizavija izdala je najviši nivo upozorenja za virusnu bolest koja se brzo širi Afrikom.

Virus se prenosi na ljude bliskim kontaktom sa zaraženom životinjom ili osobom (Nacionalni institut za alergije i infektivne bolesti / AP)

Drugi put od 2022. epidemija majmunskih boginja proglašena je globalnom zdravstvenom krizom jer se virus brzo širi afričkim kontinentom i prijeti ulaskom na druge kontinente.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u srijedu je objavila najviši nivo upozorenja za virusnu bolest, ističući da je više od 14.000 slučajeva i 524 smrti u Africi ove godine već premašilo prošlogodišnje brojke.

Najava je stigla dan nakon što su centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u Africi proglasili majmunske boginje javnozdravstvenim hitnim slučajem.

Dakle, šta su majmunske boginje, kako se prenose i koliko je ozbiljno njihovo širenje u poređenju s prethodnim epidemijama?

U nastavku donosimo ključne stvari koje treba znati:

Šta su majmunske boginje?

Majmunske boginje su virusna infekcija koja prvenstveno pogađa ljude i životinje.

Pripada grupi virusa klasifikovanih u “rod Orthopoxvirus”. Oni obično uzrokuju bolest sličnu boginjama, koja uključuje osip s izbočinama ili mjehurićima na koži. Kvrge su često ispunjene tekućinom ili gnojem i na kraju mogu postati kraste i zacijeliti.

Majmunske boginje slične su sada iskorijenjenim velikim boginjama i drugim virusima boginja poput kravljih boginja i vakcinija virusu.

Izvorno su nazvane “majmunske boginje” kada su prvi put identifikovane kod majmuna 1958. Ti majmuni u zatočeništvu bili su u Danskoj u to vrijeme. Godine 1970. prvi prijavljeni slučaj kod ljudi bio je devetomjesečni dječak u Demokratskoj Republici Kongo.

Godine 2022. WHO je preporučio promjenu naziva u “mpox” kako bi se smanjila stigma i povezanost s majmunima, budući da bolest, također, može zaraziti glodavce i ljude.

Kako se prenosi virus?

Virus se prenosi na ljude bliskim kontaktom sa zaraženom životinjom ili osobom.

Prijenos sa životinje na čovjeka obično se događa putem ugriza, ogrebotina ili direktnog kontakta s krvlju, tjelesnim tekućinama ili ranama zaražene životinje.

Prijenos s čovjeka na čovjeka može se dogoditi:

  • Direktnim kontaktom s kožnim lezijama, tjelesnim tekućinama ili respiratornim kapljicama zaražene osobe.
  • Dužim kontaktom licem u lice sa zaraženom osobom.
  • Dodirivanjem zaraženih predmeta, poput posteljine ili odjeće koji su bili u kontaktu sa zaraznim materijalom, iako je ovo rijedak način prijenosa.
  • Virus ulazi u tijelo kroz oštećenu kožu, respiratorni trakt ili sluznicu (što uključuje oči, nos i usta).

Koji su simptomi?

Simptomi uključuju groznicu, glavobolju, bolove u mišićima i karakterističan osip koji se može pojaviti na licu, rukama, stopalima i drugim dijelovima tijela. Osip na kraju stvara pustule i kraste prije nego što zacijeli.

Pustula – koja izgleda kao veliki bijeli ili žuti prišt – mala je uzdignuta kvrga na koži koja je ispunjena gnojem.

Limfni čvorovi, žlijezde u obliku graha koje su dio imunološkog sistema, također mogu nateći dok se pokušavaju boriti protiv virusa. Neka od mjesta na kojima se nalaze su ispod svake ruke, sa strane i stražnjeg dijela vrata.

U rijetkim slučajevima infekcija može biti smrtonosna.

Sveukupno, infekcija može trajati dvije do četiri sedmice. Može proći tri do 21 dan da se razviju simptomi nakon izlaganja virusu. Međutim, osoba može prenijeti bolest drugima jedan do četiri dana prije pojave simptoma.

Virus se može identifikovati testiranjem uzorka tekućine uzete iz osipa.

Zašto je proglašena globalna zdravstvena kriza?

WHO je u srijedu proglasio majmunske boginje vanrednom situacijom za javno zdravlje od međunarodnog značaja (PHEIC) – najvišim stepenom uzbune zbog toga što je pronađena nova varijanta virusa i prvi put prijavljeni slučajevi u nekoliko država, poput Kenije i Ruande.

Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da postoji zabrinutost za dalje širenje bolesti unutar Afrike i šire, nakon sastanka odbora za hitne slučajeve zdravstvene agencije Ujedinjenih naroda.

Deklaracija WHO-a o hitnom stanju ima za cilj da potakne donatorske agencije i države na akciju.

“Trenutno postoji pravi pokušaj da se mobilizuju resursi i zato je WHO djelomično pozvao na hitnu situaciju u javnom zdravstvu”, rekla je Amita Gupta, direktorica Odjela za zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je epidemiju majmunskih boginja globalnom zdravstvenom krizom i u julu 2022. godine, kada je prvi put otkriveno da se virus širi seksualnim kontaktom i kada je prijavljen u više od 70 država širom svijeta. Nakon što je broj slučajeva opao, WHO je ukinuo vanredni status u maju 2023.

Gdje se proširio virus?

Prošle sedmice je afrički CDC izvijestio da je virus majmunskih boginja otkriven u najmanje 13 afričkih država. U poređenju sa istim periodom prošle godine, agencija je saopštila da je broj slučajeva povećan za 160 posto, a smrtni slučajevi za 19 posto.

Do sada je više od 96 posto slučajeva prijavljeno u Kongu, gdje su ranije ove godine naučnici pronašli novi oblik virusa koji uzrokuje blaže simptome i lezije na genitalijama. Zbog toga ga je teže uočiti, što znači da ga ljudi mogu prenijeti na druge, a da ne znaju da su zaraženi.

“Nema mnogo međunarodne mobilnosti u/iz DRC-a, tako da je rizik od širenja bio nizak. Međutim, ako se širenje proširi u Africi, onda rizik od globalnog širenja postaje zabrinutost”, rekla je Gupta za Al Jazeeru.

Dok je epidemiju 2022. potakla klada (ili grupa) II virusa, trenutnu epidemiju potakla je klada I, koja može biti smrtonosnija, rekao je za Al Jazeeru Otim Patrick Ramadan iz Ureda za hitne zdravstvene usluge u regionalnom uredu Svjetske zdravstvene organizacije za Afriku.

Slučajevi izbijanja nove varijante klade I još nisu prijavljeni izvan Afrike.

Postoji li vakcina protiv virusa?

Dok se blagi slučajevi mogu riješiti sami od sebe, ne postoje odobreni tretmani ili vakcine posebno za ovu virusnu boles.

Antivirusni lijek tecovirimat (TPOXX), izvorno za male boginje, proučava se za liječenje majmunskih boginja. Američka administracija za hranu i lijekove je, također, odobrila JYNNEOS (također poznat kao Imvamune ili Imvanex), vakcinu protiv velikih boginja za teške slučajeve majmunskih boginja kod osoba starijih od 18 godina.

Međutim, oko 60 posto slučajeva u Kongu, državi koja je najviše oboljela od ovog virusa, odnosi se na osobe mlađe od 18 godina, prema Ramadanu.

CDC je preporučio vakcinaciju i izolaciju nakon izlaganja nekom oboljelom od majmunskih boginja.

Gupta kaže da, iako je “mnogo toga naučeno od COVID-a” i da su povećani kapaciteti nadzora širom svijeta – brza dijagnoza i pristup zamjenskim liječenjima nedostaju u afričkim zemljama u kojima se virus širi.

Izvor: Al Jazeera

Reklama