Želi li Ukrajina otvoriti novi front protiv Rusije u Africi

U okviru nastojanja Kijeva da učvrsti svoje prisustvo u Africi i izbjegne posljedice prekida odnosa nekih afričkih zemalja s njime, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba bio je na novoj turneji po afričkom kontinentu, koja je uključivala Malavi, Zambiju i Mauricijus.

Ta Kulebina posjeta Africi, četvrta od izbijanja rata s Rusijom, dešava se u trenutku kada su Mali i Niger prekinuli svoje odnose s Ukrajinom jer je optužuju da podržava pobunjenike protiv snaga ove dvije zemlje i Wagnerovih plaćenika koji im pomažu.

Kulebine turneje po Africi tokom dvije godine rata uključivale su 12 zemalja, dok su posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova uključivale 14 zemalja, što je prikaz žestoke utrke između Kijeva i Moskve za utjecaj i interese na afričkom kontinentu, prema mišljenju posmatrača.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine Moskva je naslijedila sve diplomatske institucije na afričkom kontinentu. Kijev je tada pristao na ovu podjelu bez ikakvih značajnijih negodovanja, a 30 godina prije rata imao je ambasade u deset od ukupno 54 afričke zemlje.

Međutim, čini se da je rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine podsjetio Kijev na važnost tog dijela svijeta. Tokom dvije godine rata poduzela je velike korake u širenju svoje mreže odnosa i otvorila 10 novih ambasada u afričkim zemljama, što Moskva smatra „drugim frontom“ protiv nje.

Važnost Afrike

Zemlje u kojima su otvorene nove ambasade Kijeva dobile su stotine hiljada tona ukrajinskih žitarica, u početku je to bilo u okviru takozvanog Sporazuma o žitaricama, za koji su posredovale Ujedinjene nacije i Turska između Rusije i Ukrajine, a potom u okviru inicijative koju je pokrenula sama Ukrajina. Time je ograničila ruski „monopol“ na tržištu žitarica u Africi, prema mišljenju stručnjaka.

Ukrajina je sklopila i sporazume o ukidanju viznog režima s nekim afričkim zemljama, što se nedavno desilo s Republikom Mauricijus tokom posjete ministra Kulebe.

Roman Pryadon, novinar ukrajinskog lista Obozrevatel, smatra da je važnost Afrike za Ukrajinu u tome što joj afrički kontinent otvara široke horizonte, jer je nekim od njenih zemalja primijetan veliki ekonomski rast te veliko i mlado potrošačko tržište, a prema Ujedinjenim nacijama, do 2050. godine „četvrtina svjetske populacije će živjeti u Africi“.

U intervjuu za Al Jazeeru, Roman je dodao da se „na globalnoj sceni povećava utjecaj zemalja ovog kontinenta, čije 54 zemlje čine 28 posto od 193 članice Ujedinjenih naroda, dok Afrički savez nastoji dobiti članstvo u Vijeću sigurnosti ove organizacije, a jedna njegova zemlja je već član Grupe 20“.

Novinar objašnjava težinu afričke politike prema Kijevu na globalnom nivou. „Više od polovine zemalja ovog kontinenta glasa za odluke koje idu u korist Ukrajine, dok se druge suzdržavaju od glasanja iz želje da budu neutralne ili da izbjegnu tenzije s Rusijom.“

U kontekstu navedenog, Gana, Liberija, Niger i Obala Slonovače su se 2022. godine pridružile konferenciji Krimske platforme čiji je cilj vratiti Krim pod ukrajinsku kontrolu. Također, Kenija, Liberija, Maroko i Tunis su se pridružile grupi za odbranu Ukrajine „Ramstein“ (grupa se prvi put sastala u Ramsteinu u Njemačkoj). Deset afričkih zemalja je podržalo isključenje Rusije iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda. Međutim, nijedna afrička država nije uvela nikakve sankcije Rusiji od početka rata, rekao je Roman.

Ukrajinski novinar smatra da „Kijev treba snažno promijeniti ovu jednačinu u svoju korist i boriti se protiv ruskog obmanjivanja u Africi. Neophodno je povećati diplomatsko prisustvo i aktivnost ukrajinskih kompanija na ovom kontinentu.“

Kapija tihog svijeta

Ruski rat protiv Ukrajine je šok za afrički kontinent, posebno jer je uništio tradicionalne rute snabdijevanja hranom i naglo podigao njihove cijene.

S ove tačke gledaišta, stručnjaci kažu da je za Ukrajinu Afrika najbolja kapija za okretanje „tihog svijeta“ protiv Rusije i promjenu stava većine azijskih i latinoameričkih zemalja.

„Afrički lideri su sve više zainteresirani za što skorije okončanje rata i generalno su svjesni realnosti situacije i posljedica Putinovih postupaka“, kaže Viktor Timofejev, autor na sajtu Korutko.

U intervjuu za Al Jazeeru, Timofejev je ocijenio da je „rusko-afrički samit 2023. godine imao dobre pokazatelje za Ukrajinu jer je na njemu učestvovalo samo 17 predsjednika zemalja afričkog kontinenta, dok ih je na samitu 2019. godine bilo 43“. Smatra da je to početak promjene stavova, pa čak i uvođenja sankcija Rusiji.

Interesni front

Afrički kontinent smatra se značajnim frontom za udar na ruske interese u Africi, koji po veličini i količini prevazilaze interese Ukrajine, iako se to ne čini lahkim.

„Afrički kontinent je trenutno rudnik zlata za Rusiju, putem kojeg dobiva ilegalne prihode. U Africi postoji niz zemalja pod kontrolom Rusije koje Kremlju daju novac direktno zbog mogućnosti vađenja zlata, dijamanata i drugih minerala“, kaže Timofejev. „Udaljavanje Rusije od afričkih zemalja je pitanje geopolitičkog prestiža Ukrajine i ograničava sposobnost Moskve da dopuni svoje resurse za nastavak rata“.

Iako Kijev negira da je usvojio ovu metodu, mnogi ne isključuju da će Ukrajina podržati bilo kakav pokret protiv ruskog vojnog utjecaja u Africi, čak i ako se to negativno odrazi na njene odnose s nekim afričkim zemljama.

„Uz rusku podršku, vojne hunte su izvele udare i došle na vlast u nekim afričkim zemljama, a pokušavaju se braniti uz pomoć ruskih trenera i Wagnerovih plaćenika“, kaže Roman.

Smatra da je to prilika za Ukrajinu i da može predstavljati „zbližavanje s Francuskom“ čiji su se odnosi s tim zemljama pogoršali. To ide u prilog i Kini koja traži proširenje svog utjecaja, što je u sukobu s velikim ruskim prisustvom na afričkom kontinentu.