Vještačka inteligencija na Balkanu: Znamo li šta uzimaju od naših podataka

Tehnološki gigant Meta, matična kompanija u čijem su vlasništvu društvene mreže Facebook i Instagram, te platforma za komunikaciju WhatsApp, prikuplja podatke korisnika tih usluga iz regije, kako bi služili za obuku naprednih modela vještačke inteligencije.

Osim vidljivih objava, lajkova, komentara i poruka, Meta može da koristi i metapodatke kao što su vrijeme objave, geolokacija, odnosno odakle je korisnik pristupio nekim od tih servisa te kojom vrstom uređaja, Isto tako, prikupljaju se podaci o interakcijama s prikazanim sadržajima, podaci o fotografijama, videozapisima i tako dalje.

Ono što je sporno, odnosno spornije, u ovom ponašanju Mete jeste da ta kompanija prikuplja navedene podatke za obuku AI modela bez pristanka korisnika iz regije, koji ne mogu zabraniti da se njihovi podaci koriste za takve svrhe.

Američki tehnološki div je krajem juna promijenio politiku privatnosti, pri čemu su korisnici država članica Evropske unije bili obaviješteni, dok korisnici usluga iz zemalja regije – Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu dobili tu obavijest. Ujedno, građani EU-a su imali mogućnost da zabrane da se njihovi podaci koriste, ali i da ih povuku iz programa obuke, dok “ostali” tu opciju nemaju.

Upozorenje građanima

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH su zbog toga upozorili korisnike usluga koje pruža Meta da budu na oprezu s obzirom na to da im nije data mogućnost odbijanja takve upotrebe ličnih podataka jer im, za razliku od korisnika iz država EU-a, pri logovanju na sporne platforme uopšte nije ponuđena opcija da podatke povuku iz planiranog treninga vještačke inteligencije, a slična upozorenja su izdana i u susjedstvu, što je kod određenog broja građana izazvalo zabrinutost.

Prema riječima Enesa Čengića, stalnog sudskog vještaka iz informacijsko-komunikacijske oblasti, osnovno pitanje je znamo li mi uopće šta uzimaju od naših podataka.

“Jednu stvar nikako da shvatimo, jeste da su IT tehnologije i digitalizacija doveli do toga da mi nismo svjesni koliko digitalnih otisaka ostavimo svaki put kad koristimo internet, kad posjetimo bilo koji portal ili pročitamo bila šta. Ako postavimo fotografiju na Facebooku, ostavimo negdje neki komentar… sve se to negdje bilježi.”

Kako kaže, vlasnici raznih mreža imaju svoje softvere koji sve te interakcije prate i prikupljaju, dok mi istovremeno ne možemo biti sigurni šta oni tačno prate i šta koriste.

Kako bi široj javnosti približio problematiku, on je napravio poređenje s vlasništvom nad “opipljivom” imovinom.

“To je kao da imate puno novca, ali se on ne nalazi u sefu, već na ulici, gdje neko može da ga uzme. Tako je danas u IT sistemima, pogotovo u masovnom korištenju podataka, koji svi mogu da koriste”.

Sudski vještak IT struke se osvrnuo na rastuću zabrinutost građana, nakon upozorenja nadležnih tijela na oprez.

“Činjenica je da je svako zabrinut ako vam neko gleda u novčanik ili u stan, ako vi to niste dozvolili. Mi ne upravljamo našim podacima. Svi se trude imati dobre brave na stanovima, na automobilima, ali se niko ne trudi imati dobre brave, dobre alate kojim bi zaštitili podatke koje dajemo putem interneta.”

“To je najveći problem cijele populacije, niko nije svjestan koliko se mora uložiti u sigurnost i u softvere.”

Ništa nije besplatno

Prema njegovim riječima, svi misle da su usluge koje nam se nude besplatne, jer ih ne moramo plaćati novcem, ali je činjenica da našim podacima mi to itekako dobro platimo.

“Čim ste na društvenim mrežama, vi ste nešto objavili. Čestitanje rođendana na Facebooku, na Viberu.. Nije samo bitno ni šta se objavi. Prikuplja se toliko podataka, prave se razni profili, da na kraju date više podataka, nego što budete svjesni da ste dali.”

Osvrnuo se na upozorenja vezana za ograničavanje šta se objavljuje. Iako je takva praksa dobra, činjenica je da čim se mi prijavimo na neku društvenu mrežu, mi dajemo dosta podataka. Svaka interakcija naknadno, bez obzira o čemu se radi, predstavlja pružanje podataka.

“Hoćete Facebook? Morate dati podatke…”

Kada je riječ o prikupljanju podataka bez pristanka javnosti, nije siguran koliko je to zaista tako u praksi.

“Možda smo dobili neko upozorenje, koje smo zanemarili, možda smo dobili neku obavijest, koju smo zanemarili ili izbrisali. U svakom slučaju, prvi put kad smo pristupili nekoj od mreža, servisa, morali smo pristati na uslove korištenja. A većina te uslove i ne pročita, samo pristane. Mi smo davno pristali da dajemo naše podatke, samo se sada, možda, koriste za neku drugu namjenu.”

“Činjenica je da, ako se deset puta prikopčate na Internet, deset puta će vam prikupiti podatke.”

Podaci i zaštita

Kada je riječ o korisnicima navedenih usluga s kojim je Al Jazeera razgovarala, nekima je svejedno da li neko prikuplja podatke bez njihovog eksplicitnog pristanka, dok drugi zamjeraju tromost nadležnih agencija.

“Odavno znam da prikupljaju naše podatke. Ne samo Facebook, nego i svi ostali. To što će se koristiti za obuku neke vještačke inteligencije, to mi je najmanje bitno. Znam da sam ‘roba’, a za šta će se moji podaci koristi, to mi nije toliko bitno. Trudim se da ne objavljujem svoje lične stvari na društvenim mrežama, bar koliko je to danas moguće. Ne želim da komšiluk zna svaki moj potez, svaki moj korak. Moj život, moja stvar. A svakako me ove tehnološke kompanije znaju bolje, nego što ja sebe znam. Sad da razmišljam o tome kako da ograničim šta mogu prikupiti od mene, a bukvalno hodam s telefonom, koji je na internetu, koji prati bukvalno svaki moj korak, kao i moj pametni sat… Nema baš puno smisla”, kaže Sarajka Lejla Hadžić.

Sličnog stava je i informatičar Davor Rodić kojem ne smeta toliko što bez nekog eksplicitnog pitanja njegovi podaci budu korišteni za obuku AI modela, koliko mu smeta spora reakcija nadležnih agencija u BiH, gdje plaća poreze i očekuje da ga neko zaštiti, ili barem da se potrudi da ga zaštiti.

“Meta je krajem juna objavila da mijenja politiku privatnosti, već su u julu određeni portali i organizacije izvještavali o tome i pokretali pitanje legalnosti takvih poteza, tražeći reakciju vlasti. A naša nadležna Agencija za sigurnost podataka je tek sredinom augusta objavila saopštenje i upozorenje povodom toga. Mjesec i po kasnije, što nije malo.”

Iz Agencije za zaštitu podataka BiH navode kako je kompanija Meta bila u obavezi da opcije koje su ponuđene građanima EU-a ponudi i korisnicima u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim zemljama regije koje nisu članice evropskog bloka, te ističu da se institucije nadležne za zaštitu ličnih podataka u regiji suočavaju s negativnom činjenicom da Meta nije imenovala predstavnike s kojima bi institucije sarađivale.

Agencija se 29. jula 2024. obratila kompaniji Meta sa zahtjevom da se dostave podaci predstavnika s kojima bi mogli uspostaviti kontakt povodom navedenog pitanja, a do pisanja ovog teksta, odgovor kompanije Meta još nisu dobili.