Visoke cijene sputavaju rast turizma u Hrvatskoj

Tjednima, pa i mjesecima prije ljeta najavljivalo se kako sve ukazuje da bi turistička sezona 2024. godine u Hrvatskoj mogla biti jedna od najboljih do sada. Pozivalo se pri tome na razne pokazatelje, interes stranih turista i agencija, ali i govorilo kako je izgrađeno nekoliko desetaka tisuća novih apartmana kao i nekoliko hotela.

Međutim, lipanj i srpanj ove godine ukazuju kako se turizam u Hrvatskoj nalazi u problemu i da će se, ako se ne dogodi neko čudo do kraja kolovoza i tijekom rujna, teško moći govoriti o nekakvoj rekordnoj turističkoj sezoni. U prilog tome govori i priličan broj praznih apartmana, hotelskih soba, a o problemu govore i brojne pritužbe ugostitelja koji kažu kako je potrošnja osjetno niža nego prošle godine. Da stvar bude gora, sve ovo što se događa tijekom ove turističke sezone moglo bi se preslikati i na godine koje dolaze.

Kada se govori o razlozima manjeg broja turista kao i manje potrošnje, stručnjaci kao osnovni problem ističu previsoke cijene. Naime, kroz godine unazad tijekom kojih su cijene na Jadranu rasle Hrvatska je po cijenama postala ako ne najskuplja onda svakako među najskupljim turističkim destinacijama u Europi. Iz godine u godinu su cijene pomalo rasle, ali su s pandemijom korona virusa porasle u nebo. Dodatan rast je zabilježen uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj.

„Bio sam s obitelji u Makarskoj ove godine i mogu reći da turista ima, ali da su cijene svakako nenormalno visoke. Koliko sam vidio, restorani su puni turista, ali mi domaći ljudi govore kako je potrošnja osjetno manja nego ranije pa da su čak i neki turisti iz bogatih zapadnoeuropskih država počeli kuhati u apartmanima te da se pazi koliko se troši. Nitko nije lud posebno sada kada je euro uveden i nitko ne želi da ga se bukvalno „pljačka“. I mi ćemo iduće godine razmisliti dobro hoćemo li opet negdje u Hrvatsku na more ili, pak, u Grčku, Crnu Goru ili, možda, Albaniju. Ljudi u Hrvatskoj rade za minimalac ili nešto više i ovakve cijene su za nas neprihvatljive posebno ako se ide s djecom. Bojim se da će idućih godina, ako se nešto ne promijeni, domaćih turista na Jadranu biti jako malo, a upitno je i koliko će stranih turista dolaziti“, kaže nam Milan Lazić iz Vukovara.

Iskustva turista

Na sličan način razmišljaju i brojni drugi turisti, tako da su i inozemni mediji prepuni iskustava turista koji govore o previsokim cijenama na hrvatskom Jadranu. Sve to rezultira kako je ove godine na Jadranu osjetno manje turista iz Njemačke, koji su očigledno pronašli neko povoljnije turističko odredište. Objavljuju se tekstovi o smještaju koji je nerealno skup i gdje je jedan dan u godinu-dvije s 50-ak eura narastao na 100-120 eura. Tu su i svako malo fotografije računa iz restorana poslije kojih turisti više govore o paprenom računu nego o onome što su jeli. Problem je i što sada i u prodavaonicama mogu lako usporediti cijene namirnica u Hrvatskoj s onima u primjerice Munchenu ili Beču, pri čemu Jadran ispada daleko skuplji. Tu su i već odavno poznate priče o kuglama sladoleda od 4-5 ili više eura, astronomskim cijenama vina, nevjerojatnim cijenama parkinga i slično.

Sve to dovodi do toga da turisti više Hrvatsku ne vide kao jeftinu destinaciju za odmor te da će tražiti jeftinije alternative. Ističe se kako je Hrvatska i dalje atraktivna turistička destinacija, ali i da u vrijeme inflacije ključnu ulogu igraju i cijene. Međutim, problem je što, kada turist jednom ode i pronađe neku novu destinaciju, teško da će se opet vratiti na staro.

Sve ovo potvrđuju i podaci o prometu u restoranima, kafićima i klubovima tijekom mjeseca srpnja Udruženja ugostitelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema tim podacima, promet u istarskim restoranima je bio manji za gotovo 20 posto u odnosu na srpanj prošle godine dok je promet u Dalmaciji, na kopnu, manji za 10 do 20 posto nego lani. U isto vrijeme, promet na otocima je manji i za 50 posto nego prošle godine.

Visoke cijene u turizmu komentirala je i predstavnica ugostitelja u Hrvatskoj gospodarskoj komori Jelena Tabak koja kao razlog za dio praznih apartmana i hotelskih smještaja, kao i manji promet u restoranima i kafićima, ne vidi u cijenama. Prema njenim riječima, 2024. godina je godina u kojoj se održavalo Europsko prvenstvo u nogometu kao i Olimpijske igre, a u državama Europe prisutna je recesija. Podsjeća i da je posljednjih godina veliki rast ugostiteljskih obrta.

Cijene u skladu sa situacijom

„Cijene u Hrvatskoj su išle u skladu sa situacijom i ne bih rekla da smo skupi. Kvaliteta i usluga su odlični i ne možemo se vratiti na cijene koje smo imali prije nekoliko godina. Moramo imati prihode za cijelu godinu i moramo pratiti kvalitetu. Tržište će sve to ispraviti. Ako prolazi pizza za koliko prolazi i ljudi se vraćaju, tržište sve to regulira”, rekla je Tabak.

Podsjetila je i kako je Hrvatska zemlja s 30 posto većim porezom od zemalja u okruženju, odnosno da države s kojima se Hrvatska uspoređuje, kada je riječ o turizmu, imaju nižu stopu poreza pa samim tim i neke niže cijene.

Početkom kolovoza o turističkim rezultatima tijekom srpnja u Hrvatskoj oglasila se i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) koja tvrdi kako je Hrvatsku tijekom prošlog mjeseca posjetilo 4,67 milijuna turista ili tri posto manje nego u srpnju 2023. godine. Prema podacima HTZ-a, isto tako je tijekom mjeseca srpnja ostvareno 29,45 milijuna noćenja, što je jednak broj kao lani. Tvrde kako je većina noćenja ostvarena na Jadranu i bilo ih je jedan posto više nego u lanjskih prvih sedam mjeseci, dok je na kontinentu s 1,5 milijuna noćenja ostvaren porast od šest posto. Podaci HTZ-a kažu i kako je u prvih pet dana kolovoza u Hrvatsku došlo više od 840 tisuća turista, što je šest posto više nego tijekom tih dana prošle godine.

Komentirajući te rezultate, direktor HTZ-a Kristijan Staničić je rekao kako nema govora o podbačaju sezone tijekom mjeseca srpnja, nego je riječ o uobičajenoj turističkoj godini sa svojim uobičajenim oscilacijama.

Niti jeftiniji, ali niti skuplji

“Od 17. srpnja, baš kao i lani, u Hrvatskoj dnevno boravi više od milijun gostiju. Pred nama je još cijeli kolovoz u kojem očekujemo gotovo maksimalno popunjene kapacitete. Turizam svake godine bilježi veću stopu rasta novih kapaciteta, posebice u obiteljskom smještaju pa je tako samo u komercijalnom dijelu tog segmenta ove godine više od 22 tisuće novih kreveta kao i još oko 27 tisuća novih kreveta u nekomercijalnom smještaju. To je ukupno 49.000 novih kreveta u obiteljskom smještaju i dugoročno je ovakav rast apsolutno neodrživ”, rekao je Staničić.

Dosadašnje turističke rezultate komentirao je i ministar turizma i sporta, Tonči Glavina koji kaže kako je zadovoljan dosadašnjim rezultatima. Prema njegovim riječima, dobre rezultate pokazuje i promet, tako da se u cestovnom prometu i zračnim lukama bilježi rast od 10 posto, a u pomorskom prometu četiri posto.

“Turistički promet u srpnju je, također, praktički na razini prošlogodišnjeg srpnja, ali nama nije cilj rast turističkog prometa u ljetnim mjesecima, nego u predsezoni i posezoni, što se i ostvaruje. Izuzetno nam je važno i da odlične turističke rezultate prate i financijski pokazatelji jer je od početka godine do sada izdano 5,9 posto računa više nego u istom razdoblju prošle godine, a samo u srpnju je izdano 3,7 posto više računa nego u srpnju 2023. godine”, rekao je Glavina.

Pred početak turističke sezone Glavina je rekao kako nema razloga da Hrvatska bude jeftinija od Italije ili Španjolske, ali da ne smije biti niti skuplja.

“Ne trebamo biti zemlja masovnog turizma. Mi smo u samom vrhu po atraktivnosti, trebamo biti destinacija visoke i više dodane vrijednosti, a to znači destinacija u koju dolaze gosti više ili visoke platežne moći, u koju putuju tijekom cijele godine”, istaknuo je tada Glavina.