Strah trese rusku regiju uz granicu s Ukrajinom: ‘Nigdje u Belgorodu nije sigurno’

Aleksandrov stan se zatresao, a prozor mu se razbio kada je napadnut njegov grad Belgorod, u ruskoj regiji koja graniči s Ukrajinom.

“Zgrada pored moje je teško oštećena, a na dvije ili tri se srušio krov”, rekao je 31-godišnji informatičar.

Zvao je gazdaricu da razgovaraju o šteti u stanu, no ona se nije javljala. Krov njene zgrade urušio se tokom napada.

“Mnogo je momaka dotrčalo iz susjednih zgrada kako bi pretražili ruševine”, rekao je. “Preminula je. Krov se urušio i volonteri su mislili da su sigurno svi poginuli, ali su uspjeli spasiti nekoliko ljudi.”

Ukupno je 15 osoba poginulo, a 16 izvučeno iz ruševina.

Belgorod, glavni grad istoimene regije, zauzima strateško mjesto u kontinuiranom sukobu Rusije i Ukrajine. Samo 40 kilometara od ukrajinske granice, Belgorod je služio kao baza za rusku invaziju od februara 2022, što ga čini metom za ukrajinske kontranapade. U više je navrata napadnut artiljerijskim udarima i bespilotnim letjelicama čiji je intenzitet, prema riječima stanovnika, sve jači.

Smrtonosni novogodišnji napad

“Vidjela sam i čula granatiranje Belgoroda od samog početka rata”, rekla je Julija*, 21-godišnja novinarka koja je željela ostati anonimna. “Bilo je nemoguće ne čuti to. Nigdje nije sigurno. Čak niti u centru grada, gdje se ništa [loše] nije dogodilo i gdje je mnogo policije i vladinih službenika. Oni bi trebali zaštititi ovo područje, zar ne? A, to nije istina.”

Nema sumnje da su ukrajinski civili najviše propatili u ratu koji je u toku, s desecima hiljada ubijenih i potpuno razorenim gradovima poput Mariupolja. Prema riječima guvernera Belgoroda Vjačeslava Gladkova više od 200 stanovnika ove regije preminulo je od posljedica neprijateljstava od 2022. Više od hiljadu drugih je ranjeno, uključujući desetke djece, od kojih je veliki broj podvrgnut amputacijama, dodaje.

Najsmrtonosniji napad dogodio se 30. decembra 2023, kada je baražna raketna paljba pogodila grad tokom proslave Nove godine. Među 25 ubijenih, bilo je i petero djece.

“Nažalost, ovo je postala stvarnost svake osobe koja ovdje živi”, rekla je politologinja Margarita Lisničaja, članica političkog savjetodavnog tijela Digoria Expert Club, koja je rođena u Belgorodu. Ona tvrdi da podržava predsjednika Vladimira Putina.

“Dana 11. jula eksplozivna naprava namjerno je bačena u dvorište stambene zgrade”, nastavila je. “Na igralištu nisu sjedili vojnici, već pet dječaka, od kojih je jedan imao samo osam godina.”

Lisničaja je rekla da su napori za gašenje požara komplicirani time što su same ekipe za hitne slučajeve na meti ponovljenih napada te je optužila ukrajinske oružane snage da namjerno pucaju na civile.

Ukrajina negira da gađa civile.

Evakuacija sela u pograničnom području

U izvještaju koji je citirao Washington Post, a koji je navodno procurio iz Ukrajinske obavještajne službe, tvrdi se da su u 12 mjeseci prije aprila 2024. ruski ratni avioni slučajno sami bacili 38 bombi na regiju Belgorod, što je rezultiralo desecima smrtnih slučajeva.

Pavel Luzin, stručnjak za ruska vojna pitanja u školi Fletcher Univerziteta Tufts iz Massachusettsa, ne vjeruje da su civilne žrtve namjerne.

“Udari i šteta na ruskoj logistici i ekonomskoj aktivnosti demoraliziraju rusko stanovništvo koje je uglavnom bilo za rat”, rekao je za Al Jazeeru. “Oni su oslabili ruske vojne sposobnosti. Rusija mora trošiti svoje ograničene vojne resurse kako bi se suprotstavila udarima Ukrajine u regiji. Mislim da će Ukrajina neizbježno povećati broj i dubinu napada jer je to neophodno kako bi se porazila Rusija i posljedično eliminirala prijetnja Rusije Ukrajini i Evropi.”

Situacija u Belgorodu privukla je pažnju cijele zemlje. Usluga dostave namirnica pod nazivom Samokat pokrenula je inicijativu koja korisnicima iz bilo kojeg mjesta u Rusiji omogućuje kupovinu hrane, higijenskih i dječjih proizvoda za stanovnike Belgoroda, koji su ostali bez domova zbog granatiranja.

Putin je u maju proglasio operaciju stvaranja tampon-zone u ukrajinskoj sjeveroistočnoj regiji Harkiv kako bi zaštitio Belgorod od napada. Ruska ofanziva koja je uslijedila iskoristila je ukrajinsku nestašicu ljudstva i municije, u nastojanju da u potpunosti osigura to područje, ali se ukrajinski napadi nastavljaju.

Guverner Gladkov najavio je da će 14 pograničnih sela biti evakuirano od kraja jula, čime se zapravo stvara tampon-zona na ruskoj teritoriji.

“U proljeće je Belgorod zatrpan hiljadama tulipana koje su ljudi iz cijele Rusije dolazili vidjeti”, dodala je Lisničaja. “Današnja stvarnost je stalna opasnost. Na prepunim mjestima, autobuskim stanicama, plažama, u parkovima […] svuda su postavljena betonska skloništa. Bilo je dana kada su se sirene za upozorenje na projektile oglašavale i po deset puta.”

Gotovo 2.500 stanovnika sela koji žive uz vatrenu liniju evakuirano je i premješteno na druga mjesta u regiji Belgorod ili zapadnoj Rusiji, a neka su djeca poslana u ljetne kampove. Mnogi Belgorodci su, također otišli, posebno roditelji s malom djecom.

‘Granatiranje je postalo intenzivno’

U maju je SAD dopustio Kijevu da koristi svoje oružje, uključujući artiljeriju i rakete taktičkog sistema dugog dometa (ATACMS), za napade unutar Rusije.

Ukrajinska vojska kaže da je počela s napadima na vojne ciljeve, uključujući skladišta oružja te zračne i pomorske instalacije. Razmještanje novih raketnih sistema u Kijevu je, također, navodno prisililo Ruse da pomaknu svoje vlastite raketne sisteme S-300 izvan dometa iz Harkiva.

Namjerno ili ne, civili su stradali u unakrsnoj vatri.

U junu je u raketnom napadu na poluotok Krim, koji je od 2014. godine pod ruskom kontrolom, ATACMS-om koji je isporučio SAD ubijeno petero ljudi, uključujući troje djece. Na snimcima se vide prestravljeni posjetioci plaže koji u panici bježe. Moskva je za napad okrivila Washington, tvrdeći da su američki stručnjaci koordinirali napad, koristeći podatke sa špijunskih satelita.

Tokom putovanja u Washington početkom jula ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je svog kolegu Josepha Bidena da dopusti njegovim snagama da udare dublje u rusku teritoriju, nakon što je Velika Britanija ranije dala zeleno svjetlo Ukrajini za korištenje svojih raketa Storm Shadow.

“U početku, prije nego što je granatiranje bilo tako intenzivno, sve se moglo popraviti za dan ili dva,” rekao je Aleksander. “Granatiranje je prestalo, došle su općinske vlasti, sve su raščistile i postavile nove prozore. No, sada su posljedice teže.”

Pozivi na mir

Za neke stanovnike život pod vatrom izazvao je pozive na mir.

“Mislim da su ljudi počeli više govoriti o miru i da se sve ovo završi”, rekla je Julija. “Naravno, ljudi imaju različite stavove kada je u pitanju rat, tako da ne možemo reći da su svi postali pacifisti. Počeli su više govoriti o miru, ali svako to vidi pod svojim uslovima.”

“Oni koji su ostali, a to je značajan dio stanovništva regije, okupili su se”, dodala je Lisničaja. “Ljudi znaju da će privremene teškoće proći. Zajedno možemo sve preživjeti. Ova sredina samo je očvrsnula ljude, učinila ih još jačim i upornijim. Njima ne treba osveta – oni vjeruju u snagu ruskog vojnika i znaju da će on pobijediti.”

Ipak, život u gradu ide dalje.

“Tokom ljeta imali smo zaista divno vrijeme, park je bio krcat, a ostalo je još mnogo međunarodnih studenata koji su sjedili uz obalu, a tu je bio i klavir”, prisjetio se Aleksander. “Počela se oglašavati sirena za zračnu uzbunu, a djevojka je nastavila svirati klavir kao da se ništa ne događa. Bila je toliko opčinjena muzikom da uopšte nije marila za uzbunu.”

Ipak, nije svako u stanju nastaviti život normalnim tokom.

“Da, bojim se da će se ovo nastaviti, a što se više događa, postaje strašnije”, priznala je Julija. “Mislim da bih mogla imati simptome PTSP-a, jer čak i kada nema granatiranja i niko nije ozlijeđen, strašno mi je izaći iz kuće. Bojim se za svoj život i srce mi počinje lupati.”