Suniti, kršćani i drugi: Za koga glasaju Iranci koji nisu šiiti

U Iranu ne postoji jednakost između šiitskih muslimana i onih koji pripadaju nekoj drugoj religiji ili drugim pravcima u islamu, tvrdi reformski političar Mohammad Ali Abtahi.

Prema posljednjim zvaničnim statistikama iz 2016. godine, broj kršćana u Iranu iznosio je gotovo 130 hiljada (Al Jazeera)

Piše: Ghazal Aryahi

Muslimani suniti u Iranu, koji slijede četiri pravne škole u islamu, zauzimaju drugo mjesto kao najveća vjerska grupa, nakon muslimana šiita koji pripadaju duodecimalistima, zvaničnoj šiitskoj zajednici u zemlji.

Iako ne postoje zvanične statistike o broju sunita, prema nezvaničnim podacima oni čine oko osam do deset posto ukupne populacije Irana.

Mawlawi Abdul Hamid, sunitski imam koji predvodi molitve petkom u gradu Zahedanu, kaže da sunitski građani u Iranu čine 20 posto od ukupne populacije, što znači da je njihov broj između 10 i 20 miliona ljudi.

Osim toga, tu su i iranski građani koji slijede druge religije. Prema posljednjim zvaničnim statistikama iz 2016. godine, broj kršćana u Iranu iznosio je gotovo 130 hiljada, Jevreja 10 hiljada, a zoroastrijanaca 23 hiljade. U Iranu egzistiraju i druge religije koje nisu zvanično priznate, kao što su mandejski Sabijci koji žive na jugozapadu zemlje.

Sloboda utvrđena Ustavom

Prema članu 12 Ustava Islamske Republike Iran, zvanična religija Irana je islam, a službena škola jurisprudencije je imamitska džeferijska i taj će princip zauvijek ostati nepromijenjen.

Sljedbenici drugih islamskih pravnih škola, uključujući hanefije, šafije, malikije i hanbelije, uživaju puno poštovanje, a njihovi sljedbenici mogu slobodno postupati u skladu sa svojom jurisprudencijom u obavljanju svojih vjerskih obreda. Te škole imaju zvanični status u pitanjima vezanim za vjersko obrazovanje i personalno pravo, poput pitanja braka, razvoda, nasljedstva, testamenta i srodnih pravnih sporova pred sudovima.

Ako sljedbenici jedne od tih islamskih pravnih škola čine većinu u gradu, lokalni propisi su u nadležnosti lokalnih vijeća koja pripadaju tim školama, uz očuvanje prava sljedbenika drugih pravnih škola.

Prema članu 13, sljedbenici zoroastrizma, Jevreji i kršćani u Iranu priznati su kao jedine vjerske manjine koje slobodno obavljaju svoje vjerske obrede u granicama zakona, i mogu se ponašati prema vlastitom kanonu u pitanjima personalnog prava i vjerskog obrazovanja u skladu sa svojom vjerom.

Druge religije i izbori

Kandidati se na svakim izborima u svojim kampanjama bave pitanjem prava građana koji nisu šiiti i pripadaju drugim vjerskim zajednicama u zemlji. Na debati održanoj prošlog ponedjeljka, reformistički kandidat Masoud Pezeshkian je rekao: “Moramo uzeti u obzir sve vjerske zajednice i ne smijemo se baviti samo pitanjem šiita”.

“Da sam sunit, ne bi mi dali poziciju u ovoj zemlji”, dodao je.

Prisjetio se i svog pitanja o kurdskom ministru, te je rekao: “Spomenuli su mi tri imena, ali niko od njih nije bio sunit, jer vlasti nisu dodijelile sunitu važnu poziciju, ma koliko god on bio adekvatan za tu poziciju”.

Kandidat konzervativaca Saeed Jalili odgovorio mu je da je pitanje sunita i drugih nacionalnosti počelo ličiti na sklapanje dogovora tokom izbora, “gdje im kandidati kažu: ‘Glasajte za mene i ja ću učiniti to i to za vas'”.

U tom kontekstu, Al Jazeera je razgovarala sa sljedbenicima drugih religija o njihovoj namjeri da učestvuju na izborima u petak. Vrhovni poglavar kaldejsko-asirijske zajednice u Teheranu, nadbiskup Vania Sarkis rekao da redovno učestvuje na svim izborima u Iranu kao iranski državljanin. Naglasio je kako se ne vezuje za određene stranke, već sluša kandidate i bira onoga čiji su govor i program uvjerljivi.

S druge strane, zoroastrijski sveštenik Hormoz Khosroviani rekao je: “Sretni smo što je Parlament odobrio zabranu upotrebe riječi manjina. Danas nas više ne nazivaju tim izrazom, već smo građani zoroastrijanci”.

Za Al Jazeeru je dodao da imaju zahtjeve prema vlastima, ali istovremeno razumiju ograničenja nacionalne sigurnosti zbog kojih bi službene vlasti mogle biti prinuđene da im smanje davanje njihovih prava.

“Zato zahtijevamo naša prava u okviru očuvanja nacionalne sigurnosti zemlje”, rekao je.

Glavni rabin iranskih Jevreja Younes Hamami Lalehzar je, također, rekao da oni učestvuju na izborima kako bi onda mogli tražiti svoja prava od vlasti. Za Al Jazeeru je dodao: ”Imamo opće zahtjeve, kao i svaki građanin Irana, a većina njih se odnosi na ekonomska pitanja, jer smo i mi pogođeni ekonomskom krizom kao i ostali građani”.

Pojašnjava da postoje i specifični zahtjevi jevrejske zajednice u Iranu u različitim oblastima, poput toga da se državni školski ispiti ne održavaju subotom, jer je to sveti dan za njih i škole su im zatvorene subotom. Također je pozvao da se Jevrejima osigura više vjerskih sloboda.

Glasaju za ljevicu

S druge strane, reformistički iranski političar rekao je da u Iranu ne postoji jednakost između šiitskih muslimana i onih koji pripadaju nekoj drugoj religiji ili drugim pravnim pravcima koji nisu šiitski, jer osjećaju ozbiljne posljedice. Iako učestvuju u političkim aktivnostima od izbora 1997. godine, podržavaju kandidate koji drže najveću distancu od režima ili one koji se mogu svrstati u ljevicu, s nadom da će im dati njihova prava.

Abtahi smatra da su neki nemuslimani izloženi još većoj šteti u odnosu na druge, kao što su Jevreji u Iranu. Objašnjava da je to ”natjeralo njihove vođe da podrže kandidata koji predstavlja režim ili, drugim riječima, kandidata desnice i da se, naprimjer, udalje od reformista kako bi dokazali svoju lojalnost režimu i zaštitili se od rizika jer je njihova pozicija veoma krhka”.

Dalje je objasnio da je broj tih ljudi veoma mali, a oni koji imaju značajniji utjecaj među pripadnicima skupina koje nisu šiitske zapravo su muslimani suniti. Kao primjer za to je spomenuo vođu sunita Maulavija Abdulhamida u Balučistanu, istočnom Iranu, koji je podržao pokojnog predsjednika Ebrahima Raisija, najistaknutijeg kandidata u to vrijeme, a njegova pobjeda je bila gotovo izvjesna. Nakon toga, godine Raisijeve vladavine bile su među najgorim godinama za sunite zbog njihovog učešća u protestima i represije nad njima.

Dodaje da je na ovim izborima Abdulhamid podržao reformističkog kandidata Masouda Pezeshkiana, jer su tragični događaji u Zahedanu tokom protesta 2022. godine natjerali sunite da ponovo podrže reformiste. Objasnio je da su pitanja sunitske zajednice na istoku i zapadu zemlje različita, ali da su protesti doveli do toga da se ova zajednica ujedini, jer su u njima učestvovali muslimani suniti s obje strane zemlje.

Izvor: Al Jazeera