Šta Izrael stvarno želi u Gazi?

Izraelski plan da nastavi borbe u Gazi, manjim intenzitetom, postaje jasniji. Hoće li uspjeti?

Izraelski tenk blizu granice između Izraela i Gaze. Izraelske snage nastavljaju s napadima diljem Pojasa Gaze [Ammar Awad/Reuters]

Dok je Izrael dao svijetu neku nadu rekavši u četvrtak da će razmotriti najnoviji nacrt prijedloga o prekidu vatre koji je predstavio Hamas, trenutna situacija u Gazi mogla bi biti daleko od rješenja.

Ipak, s druge strane, Izrael je u danima koji su prethodili odgovoru Hamasa govorio o svojoj “sljedećoj fazi”, navodno sukobu nižeg intenziteta, ali onom koji će zadržati izraelske vojnike na terenu i dati prednost nastavku borbi umjesto oslobađanja preostalih izraelskih zarobljenika.

Izraelska vlada do sada je insistirala da borbe neće prestati sve dok Hamas ne bude “potpuno poražen”, ali s borcima ove grupe i drugim palestinskim frakcijama koje se ponovno pojavljuju u dijelovima Gaze gdje ih je Izrael proglasio poraženima, jasno je da to nije neizbježno.

To znači da se čini da nema definiranog kraja izraelske prisutnosti u Gazi.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ima “poticaj da ovo odugovlači što je duže moguće”, rekao je za Al Jazeeru Omar Rahman, saradnik Bliskoistočnog vijeća za globalna pitanja.

Ostali analitičari se slažu.

“Genocid koji je u toku, uništavanje Gaze, izgladnjivanje Palestinaca i uništavanje sredstava za život, u kombinaciji s izraelskim strateškim i sigurnosnim razmatranjima, ukazuju na ponovnu okupaciju Pojasa Gaze s ciljem raseljavanja Palestinaca s njihove zemlje”, kaže Ihab Maharmeh iz Instituta Doha.

Ciljevi

U mjesecima prije izraelskog kopnenog napada na Rafah, gdje se sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca, akumulirao se politički pritisak na Netanyahua i njegovu vladu kroz globalne proteste, uključujući mnoge u univerzitetskim kampusima diljem SAD-a.

Američki predsjednik Joe Biden otišao je 9. maja toliko daleko da je rekao da će uskratiti isporuke bombi Izraelu ako napadne Rafah.

Ali izraelska operacija u Rafahu, prikazana kao ograničeni napad, nastavila se bez otpora Bidenove administracije jer je izraelska vojska zauzela cijeli koridor Philadelphia koji je razdvajao Gazu i Egipat. Pregovori o prekidu vatre od tada su posustajali, a Netanyahuove domaće ankete su se poboljšale.

Uz dodatnu sposobnost manevriranja, Netanyahuova vlada sada možda radi na drugom cilju.

“Mnogi od nas smatraju stvarnim ciljem beskrajnu izraelsku prisutnost i preuzimanje Gaze i likvidaciju palestinske prisutnosti tamo”, rekao je Rahman.

Izraelski cilj je “etnički očistiti što više Palestinaca iz Gaze. Izrael je naučio da palestinski otpor ne proizlazi iz njihove vladavine niti iz identiteta i orijentacije vladajuće grupe, već iz postojanja jedinstvenog demografskog palestinskog društva”, rekao je Hani Awad iz Instituta Doha.

Reakcija palestinskog dječaka nakon izraelskog napada u blizini škole pod vodstvom UN-a za sklonište raseljenih osoba u Khan Younisu, u južnom Pojasu Gaze, 3. jula 2024. [Mohammed Salem/Reuters]

Dok su neki na krajnjoj desnici, uključujući one u vladi, tražili potpuno preuzimanje vlasti i naseljavanje Gaze, Netanyahu je insistirao da to nije njegov stav.

Međutim, nasilnim čišćenjem “tampon zone” duž cijele periferije Gaze i duž koridora kroz njezino srce, Izrael radi na promjeni stvarnosti enklave.

“Moj stav već duže vrijeme je da je glavni cilj Izraela pretvaranje Gaze u Zapadnu obalu i upravljanje sigurnosnom i vojnom situacijom, a ne toliko civilnim stvarima,” rekao je za Al Jazeeru Eyal Lurie-Pardes iz Instituta za Bliski istok.

“Ideja iza ‘faze tri’ je da Izraelu ne treba cijela brigada unutar grada. Zamislite to kao Zapadnu obalu. Stacionirani su izvan centra stanovništva, ali uvijek imaju mogućnost napraviti male upade ili pokrenuti operacije.”

Izraelska dilema

Netanyahu je jasno iznio svoje protivljenje uspostavi palestinske države. Međutim, ni njegovi alternativni prijedlozi nisu naišli na veliko odobravanje međunarodne zajednice.

Posljednjih mjeseci Netanyahu je iznio različite scenarije za dan nakon rata u Gazi, uključujući i to da arapske države, Egipat, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati, pomognu u ponovnoj izgradnji i upravljanju enklavom.

Biden je rekao da su arapske države voljne pomoći u obnovi Gaze, ali ima malo dokaza da su zainteresirane za upravljanje njezinim svakodnevnim poslovima.

Ujedinjeni Arapski Emirati “odbijaju biti uvučeni u bilo kakav plan koji ima za cilj osigurati pokriće za izraelsku prisutnost u Pojasu Gaze”, tvitao je u maju ministar vanjskih poslova UAE-a Abdullah bin Zayed. Također je rekao da UAE nisu voljni “učestvovati u civilnoj upravi Pojasa Gaze, koji je pod izraelskom okupacijom”.

Ali čak i ako bi Netanyahu podlegao dugo tinjajućem unutarnjem nezadovoljstvu protiv njega, nema garancija za promjenu izraelske državne politike.

“Ovaj stav nije ograničen na Netanyahuovu koaliciju, već predstavlja stav cijelog izraelskog establišmenta, posebno vojske”, rekao je Awad.

Analitičari kažu da se Netanyahuove ambicije odražavaju na izraelski politički mainstream, uključujući njegovog glavnog političkog izazivača Bennyja Gantza i njegovog ministra odbrane Yoava Gallanta, koji se nedavno susreo s američkim dužnosnicima tokom posjete Washingtonu.

“Čak i ako Netanyahuova vlada ode i bude zamijenjena, Izrael se suočava s dilemom da se ne može vojno ukloniti iz Pojasa Gaze zbog vlastite nespremnosti ili nesposobnosti da se uhvati u koštac s političkim kontekstom Palestinaca”, rekao je Rahman.

Palestinci bježe u potrazi za sigurnošću nakon izraelskog napada u blizini škole pod upravom UN-a koja pruža utočište za raseljene ljude, u Khan Younisu 3. jula 2024. [Mohammed Salem/Reuters]

Izrael i međunarodna zajednica ne žele “prepustiti upravljanje ili kontrolu ponovo Hamasu, ali u isto vrijeme zašto bi arapske države i međunarodna zajednica obnovile, upravljale i nadzirale Gazu u ime Izraela nakon onoga što su učinile i bez dugoročnog političkog rješenja?”

Šta bi bilo potrebno za povlačenje?

Izraelski mediji nedavno su objavili da vojska premješta trupe prema granici s Libanom u iščekivanju proširenja rata tamo.

Ali nema znakova potpunog povlačenja vojske, nešto što bi zahtijevalo vanredan događaj.

“Izraelski vojni napori imaju za cilj učiniti te baze trajnim, što implicira da će rat trajati sve dok Izrael ne bude vojno poražen ili dok ga SAD ne prisile na povlačenje”, rekao je Awad.

“Vjerovatnost oba scenarija je neizvjesna i uveliko ovisi o ishodima američkih izbora i spremnosti sljedećeg američkog predsjednika da nešto poduzme.”

Izuzev dramatične promjene američke politike ili nepredviđenog razornog poraza u Gazi, izraelska vojna prisutnost u Gazi će se nastaviti. Ratu se ne nazire kraj.

“Izrael nema drugog plana”, rekao je Rahman.

Izvor: Al Jazeera