Breaking kao sport: Hip-hop od Bronxa do Olimpijskih igara
Promocija na Olimpijskim igrama, kao najvažnijem i najvećem sportskom događaju na svijetu, neće biti samo pitanje povećanja popularnosti za ‘breaking’, već i prepoznavanje plesa kao oblika fizičke aktivnosti u sportskom smislu.

Historija olimpijskih igara svjedoči o dinamičnom procesu prihvatanja novih sportova, a ove godine će na Olimpijskim igrama u Parizu biti predstavljen još jedan novi – breaking (službeno: Olympic Breaking).
Poznat i kao breakdance, za ovaj ples će nastup u Parizu biti i svojevrsna „pobjeda“ kulture hip-hopa u sportu.
Tokom borbe da postane globalno vidljiv – danas čak i sveprisutan u modernoj eri – hip-hop i ples kao njegov element prošli su trnovit put. Promocija u Parizu zato će biti i pobjeda filozofije koju promoviše hip-hop, ali i šansa za sve čelnike, trenere i takmičare da upišu svoje mjesto na svjetskog sportskoj mapi, s obzirom na premijerno pojavljivanje u sportskim okvirima.
Breaking kao sport označava kombinaciju akrobatike, kreativnosti i muzikalnosti, a njegovi učesnici, poznati kao b-boys i b-girls, izvode zahtjevne poteze i figure zahtijevajući od svojih takmičara izuzetnu fizičku kondiciju i koordinaciju čitavog tijela. I ako je nekada bio aktivnost, ili alat kulture za pobunu mladih, danas je breaking priznati sport i kao takav će biti dio Olimpijskih igara u Parizu.
Hip-hop korijene vuče s ulica Bronxa u New Yorku iz 1970-ih, a čine ga četiri glavna elementa: DJ-ing, MC-ing, umjetnost grafita i breaking (ples, a danas i sport). Kada se pojavio, a tako je i danas, hip-hop je predstavljao oblik izražavanja svijesti mladih ljudi, posebno iz marginaliziranih zajednica. Kao aktivnost i zabava pružio je način da najprije mladi izraze svoje osjećaje, kreativnost i identitet. Omogućio im je da, vjerujući u ritam i sklad, vjeruju i u svoje snove.
Netipičan sport
Promocija na Olimpijskim igrama, kao najvažnijem i najvećem sportskom događaju na svijetu, neće biti samo pitanje povećanja popularnosti za breaking, već i prepoznavanje plesa kao oblika fizičke aktivnosti u sportskom smislu. Upravo to mogli bi predstavljati prekretnicu kako za plesnu scenu, tako i za sam koncept sporta na Olimpijskim igrama.
Breaking nije tipičan sport u kontekstu nadmetanja i nema svoju tradiciju koja ga u pravilima čini posebnim, pa će i s te strane biti zanimljivo vidjeti kako će publika reagovati. Generalna proba za olimpijsku premijeru održana je 2018. na Igrama mladih u Buenos Airesu, kada je breaking prvi put uvršten u program, dok su takmičenja održana i na Igrama jugoistočne Azije 2019. U Parizu će odvojeno nastupati muške i ženske selekcije.
Plan i program Olimpijskih igara u Parizu predviđa da će se 16 b-boys i 16 b-girls takmičiti u duelima jedan na jedan, a tokom nastupa, izmjenjivat će se u plesnim pokretima u trajanju od 60 sekundi. Žiri će na osnovu kreativnosti, osobnosti, tehnike, svestranosti, vještine i muzikalnosti dodjeljivati bodove i to na način: vještina, tehnika i kreativnost čine 60 posto ukupne ocjene, dok ostala tri kriterija čine 40 posto.
Već se naziru favoriti
Ukoliko breaking privuče pažnju publike, pa ne zna od koga i šta mogu očekivati, već se naziru prvi favoriti, pa treba zapamtiti ova kreativna imena. U muškoj konkurenciji glavni favoriti su trostruki svjetski prvak Phil Wizard iz Kanade i Japanac Shigekix, koji je osvojio treće mjesto na Olimpijskim igrama mladih 2018. u Buenos Airesu. Još se predviđa i dobar nastup Dannyja iz Francuske i Kazahstanca Amira.
U ženskoj konkurenciji favoritkinje su Amerikanka Logistx i Japanka Ami, koje su osvojile Svjetsko prvenstvo 2022, te legenda breakinga B-Girl Ayumi, koja s 39 godina još uvijek nastavlja s nastupima na najvećoj sceni. Tu je i takmičarka India iz Nizozemske, koja je osvojila Evropsko prvenstvo 2022, kao i takmičarka MadMax iz Belgije.
Što se tiče termina u kojem će se breaking održati na Olimpijskim igrama u Parizu, 9. augusta očekuju nas okršaji u ženskoj kategoriji s kvalifikacijama od 16 do 18 sati i finalnim nastupima od 20 do 22 sata. Dan kasnije, muškarci će se od 16 do 18 sati boriti u kvalifikacijama, dok je finale od 20 do 22 sata.
I baš zato što je sportski nepoznat i relativno nov na sceni, breaking će sigurno donijeti novi duh i energiju na Olimpijske igre. Donijet će jednu novu dimenziju spektakla, tehnologije i kreativnosti, i to u okršajima jedan na jedan. Vjeruje se da će uvođenje ovakvog sporta u takmičarski program olimpijade biti inspiracija i podsticaj budućim generacijama mladih plesača da se još aktivnije bave plesom.
Hip-hop promijenio živote mnogih
Hip-hop, kao kulturni fenomen koji je promijenio živote mnogih, a i nosilac je kulture u ovom smislu, sigurno će dobiti i dodatni vjetar u leđa za nastavak borbe, dok generalno, ovaj korak s druge strane potvrđuje i da su Olimpijske igre spremne prihvatiti nove oblike sporta. S misijom da ostane relevantna i primarna u sve dinamičnijem svijetu sporta i kulture, čelnici Igara napravili su hrabar, ali odvažan potez uvođenjem breakinga u takmičarski program.
„Breaking nije samo dobro organizovan sportski događaj, već životni stil pun spontanosti i kreativnosti“, kaže Thorsten Suefke, predsjednik Berlinskog plesnog sportskog saveza. „Morate kombinovati životni stil kulture breakinga sa zahtjevima organizovanog sporta – to je velika stvar za postizanje ravnoteže“.
Marco Greawert, osnivač popularne breaking ekipe Street Beatz, oduševljeno kaže da će nastup na Olimpijskim igrama biti velika stvar za ovaj sport i da se plesači konačno mogu pokazati i dokazati na velikoj sceni.
Od ulica New Yorka i tihog početka, ova aktivnost prošla je dug put od svojeg rasta popularnosti, pa do danas – priznanja kao olimpijskog sporta. Kombinacija autentičnosti i spektakla u pokretu i koreografiji, a koja u suštini čini breaking kao sport, donijet će Olimpijskim igrama u Parizu jedan poseban šmek. A ni nadmetanja kao ni dobrog takmičenja za olimpijsku medalju sigurno neće nedostajati.