Ukrajina drži prvu liniju, ali traži posredovanje Kine u pregovorima s Rusijom

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba bio je u Pekingu prije nekoliko dana na, kako je rekao, “vrlo dubokim i fokusiranim” razgovorima sa svojim kineskim kolegom Wangom Yijem.

Bio je to prvi put da se Ukrajina obratila Kini kao posredniku u mogućim pregovorima s Rusijom otkako je Moskva pokrenula invaziju na svog susjeda u februaru 2022. Kulebina posjeta desila se u vrijeme velike diplomatske inicijative Ukrajine da pripremi povoljne međunarodne uvjete za direktne pregovore s Kremljem.

Kuleba je rekao da je Ukrajina spremna angažirati se “kada Rusija bude spremna pregovarati u dobroj vjeri”, ali i dodao da “trenutno nema takve spremnosti na ruskoj strani”.

Wang je, također, rekao da “uvjeti i vrijeme još nisu sazreli”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Kijev mora predati četiri regije u Ukrajini, koje je njegova vojska djelimično zauzela kao preduvjet za prekid vatre i pregovore. Također, želi da Ukrajina obeća da se nikada neće pridružiti NATO-u te da smanji snagu svojih oružanih snaga.

Više od 80 zemalja pridružilo se Ukrajini u zahtjevu da Rusija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine kao osnovu za mirovne pregovore na prošlomjesečnoj konferenciji u Švicarskoj.

Sastanak Zelenskog s Trumpom

Ukrajina planira sazvati drugu mirovnu konferenciju ove godine, a u međuvremenu traži stavove o sigurnosti hrane, energiji i razmjeni ratnih zarobljenika kroz glasanje Opće skupštine UN-a u okviru nastojanja da ojača globalnu podršku prije pregovora s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, također, rekao da će se sastati s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji se kandidira za reizbor u novembru. “Složili smo se s predsjednikom Trumpom da na privatnom sastanku razgovaramo o tome koji koraci mogu učiniti mir pravednim i istinski dugotrajnim”, napisao je Zelenski na platformi X.

Trump se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, a prošle je godine rekao da će okončati rat za 24 sata ako postane predsjednik.

Dio ukrajinske težnje prema mirovnom procesu diktiran je očitim zamorom među njenim saveznicima – Američki kongres odgodio je glasanje o paketu vojne pomoći od 60 milijardi dolara za šest mjeseci zbog političkih nesuglasica. U februaru je Evropa usvojila sporazum o vojnoj pomoći vrijedan 50 milijardi eura, koji je trebao biti odobren u decembru, nadvladavši protivljenje Mađarske i drugih država članica.

Dio mirovne akcije je, također, diktiran realnošću na terenu.

Ukrajinski vrhovni komandant Oleksandr Sirski rekao je za The Guardian da Rusija ima 520.000 vojnika na terenu – barem 50.000 više nego što je imala prošle godine – i da planira imati 690.000 do kraja godine. Ruske snage i dalje imaju prednost dva prema jedan ili tri prema jedan u pogledu opreme nad ukrajinskim snagama, rekao je.

Ukrajina trenutno može držati prvu liniju fronta – Rusija je ove godine osvojila samo 550 kvadratnih kilometara uz ogromne troškove ljudi i opreme – ali nije u stanju pokrenuti kontraofanzivu.

Rješenje za pregovaračkim stolom

Ratni ciljevi Zelenskog nisu se promijenili, ali čini se da on sjeda za pregovarački sto kako bi pokušao postići one ratne ciljeve za koje se sve više čini da ih je teško – ako ne i nemoguće – vojno osvojiti. Rekao je za BBC da Ukrajina ne mora silom vratiti svu svoju teritoriju.

“To ne znači da su sve teritorije osvojene silom. Mislim da moć diplomatije može pomoći”, rekao je.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov oprezno je pozdravio otvorenost Zelenskog za dijalog. “Još ne možemo suditi šta se tačno krije iza ovih riječi, o kakvim se konkretnim planovima govori”, rekao je Peskov.

Mađarski premijer Viktor Orban je, također, posjetio Peking ranije ovog mjeseca, u okviru mirovne misije koju Ukrajina i njeni saveznici nisu odobravali.

To je moglo pridonijeti javnom razdoru između Kijeva i Budimpešte nakon što je Ukrajina zatvorila naftovod Družba koji prolazi njenom teritorijom i prenosi rusku naftu u Mađarsku i Slovačku.

Iako zvaničnici nisu javno povezali Orbanovu misiju sa zatvaranjem naftovoda, nije tajna da su mađarsko-ukrajinski odnosi loši. U očitoj odmazdi, Mađarska je zamrznula transfere iz Evropskog odbrambenog fonda koji nadoknađuje državama članicama njihove vojne donacije Ukrajini. Između ostalih, to stvara neugodnosti Poljskoj koja čeka isplate u vrijednosti dvije milijarde eura.

Rat na terenu

Zelenski je evropskim čelnicima 18. jula rekao da su ukrajinske snage “zaustavile rusku ofanzivu u smjeru Harkiva”. To je posljednji napad koji je Rusija pokrenula 11. maja, a satelitski snimci su to i potvrdili. Zelenski je rekao da je Rusija tamo pretrpjela 20.000 žrtava.

Ipak, ruske su snage neznatno napredovale na istočnom i južnom frontu, dok je najviše aktivnosti bilo u istočnoj regiji Donjecka.

Na području Avdiivke, koju su ruske snage zauzele u februaru i od tada polako napreduju prema zapadu, umarširali su u sela Niu Jork i Jevhenivka 18. jula. U nedjelju su napredovali kilometar u selo Nevelske, a u ponedjeljak su ušli dalje u Niu Jork. U utorak i srijedu ruske su snage zauzele selo Novoselivka Perša zapadno od Avdivke.

Sjeverno od Soledara i Bahmuta, gradova koje je Rusija osvojila u januaru i maju prošle godine, a oko kojih su izgradili dalja postupna osvajanja, ruske snage ušle su u utorak u selo Rozdolivka.

Ukrajinske oružane snage rekle su da su napustile položaj u selu Krinki, na lijevoj obali Dnjepra u Hersonu, nakon što ga je rusko granatiranje sravnilo sa zemljom; ali da su jedinice djelovale u obližnjim područjima i s otoka u delti Dnjepra. Ukrajina je krajem prošle godine zauzela Krinki i koristila ga za protubaterijsku vatru na rusku artiljeriju koja je harala naseljem na neokupiranoj desnoj obali rijeke.

Napadi iza neprijateljskih linija

Dok je Ukrajina uglavnom držala svoju liniju netaknutom tokom prošle sedmice, također je pokušala napasti duboko u rusko i okupirano područje, s određenim uspjesima.

Ukrajinski zračni i pomorski dronovi prekinuli su vježbu ruske obalne straže u jezeru Donuzlav, na Krimu, prošle sedmice kada su napali mornaričku bazu. Ukrajinska služba sigurnosti saopćila je da su dronovi onesposobili skladište municije, električnu trafostanicu i položaje paljbe. Satelitske fotografije kasnije su potvrdile štetu.

Ruski zvaničnici rekli su da su osujetili još dva napada na Krim, oborivši dvije rakete ATACMS i pet bespilotnih letjelica u nedjelju ujutro te oborivši još 21 bespilotnu letjelicu u ponedjeljak navečer, većinom na putu za luku Sevastopolj.

Ukrajina je u subotu lansirala bespilotne letjelice na aerodrom Milerovo u zapadnoj Rusiji, oštetivši spremnik goriva i izazvavši požar. Ruski izvori kažu da je oboreno oko 30 dronova. Rusija navodno stacionira lovce Su-30 u bazi. Satelitske fotografije kasnije su pokazale da su ukrajinske bespilotne letjelice osim uništavanja spremnika goriva uništile i hangar za održavanje u Milerovu.

U utorak su ukrajinske bespilotne letjelice teško oštetile trajekt Slavjanin u luci Kavkaz, koji je korišten za prevoz željezničkih vagona, kontejnera i vozila preko Kerčkog moreuza do Krima. Ukrajinski zvaničnici rekli su da je to treći i posljednji trajekt koji je Rusija imala u luci. Kijev je tokom rata dvaput digao u zrak Kerčki most, čime je djelimično bio izvan funkcije za vojne terete, a na raznim je tačkama koristio rakete ATACMS te pomorske i zračne dronove kako bi spriječio da ratni materijal stigne do Krima drugim sredstvima.

Zelenski tražio dopuštenje Zapada za napade na ruske aerodrome

Zelenski je molio svoje zapadne saveznike da dopuste Ukrajini da napadne aerodrome u Rusiji koje Moskva koristi za bombardiranje. Rusija je bacala gotovo 800 navođenih kliznih bombi sedmično, rekao je Zelenski ranije. Riječ je o ogromnim projektilima, u rasponu od 250 kilograma eksploziva do tri tone, a Ukrajina je rekla da su oni odgovorni za veliki dio njenih gubitaka. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Njemačka postavili su određena ograničenja na korištenje svoje municije na ruskom tlu, kako bi izbjegli direktan rat NATO-a i Rusije.

No, Zelenski je prošle sedmice rekao evropskim čelnicima da je to lažni strah. Saveznici su djelimično ukinuli svoja ograničenja kada je Rusija u maju napala Harkiv.

“Je li to dovelo do eskalacije?”, upitao je Zelenski. “Ne, naprotiv, blokiralo je Putinov pokušaj da proširi rat. Je li Putin imao odgovor? Ne.”

“Vojne aerodrome, s kojih polijeću ruski avioni s bombama na naše gradove, ruska lansirna mjesta za projektile – sve to treba uništiti”, rekao je Zelenski. “Što manje budemo imali ograničenja u korištenju efikasnog oružja, Rusija će aktivnije težiti miru.”